Zbog otvorene uređivačke politike, činjenice da članak može napisati bilo ko a ne nužno stručnjak, informacije koje se nalaze na sajtu ne smiju se koristiti u naučnim istraživanjima.

Prema posljednjim službenim podacima, Vikipedija postoji na preko 300 različitih jezika, sa oko 43 miliona članaka kojima se svakog mjeseca pristupa sa 1,4 milijarde jedinstvenih uređaja, dok preko 200.000 urednika patrolira tom ogromnom bazom podataka. Sve je započelo 2. januara 2001. u Kaliforniji, u razgovoru između Larija Sengera, jednog od osnivača Nupedije i programera Bena Kovica. Kovic je objasnio Sengeru ideju vikija (veb sajta, dizajniranog tako da omogući bilo kome ko pristupi da doprinese i uređuje sadržaj koji se tu nalazi), koji je odmah shvatio da bi viki format odlično pristajao enciklopediji.

Senger je potom nagovorio šefa Nupedije (tadašnja slobodna enciklopedija na engleskom jeziku, koju su pisali eksperti) da napravi viki sajt od Nupedije, te je prva verzija bila postavljena već 10. januara iste godine. Kako mnogi korisnici Nupedije nisu željeli da ona bude tog karaktera, tako se 15. januara na sopstvenoj stranici www.wikipedia.org rodila Vikipedija.

Pet stubova Vikipedije

  1. Vikipedija je enciklopedija.
  2. Vikipedija se piše sa neutralnim gledištem, što znači da teži pisanju članaka koji ne zastupaju pojedinačna gledišta.
  3. Vikipedija je slobodni sadržaj koji svako može da koristi, uređuje i dijeli.
  4. Urednici Vikipedije treba da se odnose jedni prema drugima sa poštovanjem i na civilizovani način.    
  5. Vikipedija ima pravila koja nisu nepromjenjiva – njihova značenja i interpretacija se mogu mijenjati tokom vremena.

Međutim, pažnju privlači stub 3 koji podrazumijeva da svako može uređivati sadržaj. To dovodi do sljedeće situacije: hrvatski Indeks piše da hrvatska verzija Vikipedije obiluje dezinformacijama, lažima i ekstremno desničarskom apologetikom u brojnim temama, naročito u člancima koji se tiču novije hrvatske istorije. Poređenje članaka o logoru Jasenovac, koji su objavljeni u engleskoj i u hrvatskoj verziji najbolje potvrđuje tu činjenicu.

Dok prva uspijeva pokriti sve najrelevantnije teme, kao što su politička pozadina, uslovi života, polemike oko broja žrtava, veći broj dramatičnih svjedočenja očevidaca i slično, druga se uglavnom ne bavi ničim drugim do relativizacijom broja žrtava, apologetikom Crkve i prebacivanjem krivice na propagandu socijalističke Jugoslavije. Isto važi i za brojne druge sporne istorijske događaje, kao što je, primjera radi, slučaj Račak na srpskoj i engleskoj verziji Vikipedije.

Zbog otvorene uređivačke politike, činjenice da članak može napisati bilo ko a ne nužno stručnjak, informacije koje se nalaze na sajtu ne smiju se koristiti u naučnim istraživanjima. Čak i na samoj Vikipediji, na odjeljku O nama  se nalazi odrednica u kojoj piše da korisnici trebaju biti svjesni da informacije mogu biti lažne ili upitne. Takođe, brojni su primjeri političara i javnih osoba koji mijenjaju članke o sebi kako bi izbrisali određene neprijatnosti. Konkretan primjer je slučaj iz 2015. godine u Velikoj Britaniji.

Crnogorska Vikipedija?

Jezički komitet Vikipedije (LangCom) je u decembru 2018. dao negativno mišljenje na prijedlog o uspostavljanju samostalne crnogorske Vikipedije. Smatraju da je crnogorski jezik, kao srpski, hrvatski i bošnjački, grana srpsko-hrvatskog jezika, zbog čega ocjenjuju da su postojeće Vikipedije na ova tri jezika razumljive za sva četiri naroda. Publicista Vladimir Jovanović, dio tročlanog tima administratora testne verzije crnogorske Vikipedije, smatra da se radi o diskriminaciji.

Vikipedija je u međuvremenu pooštrila uslove za dobijanje Vikipedije zbog velikog broja zahtjeva, te da su oni sve varijante jezika, koje po njima potiču od jednog osnovnog jezika, izuzeli od prava na Vikipediju, navodi Jovanović za Pobjedu.

Testna verzija Vikipedije za Crnu Goru

Od 16. decembra 2017. godine dostupna je testna verzija Vikipedije za Crnu Goru, koju je inicirala grupa domaćih entuzijasta. Ukoliko i kada zahtjev za stvaranje crnogorske Vikipedije bude odorben, sav sadržaj iz testne verzije će biti premješten na zvaničnu stranicu Vikipedije. Prvi  postavljeni članak bila je definicija crnogorskog jezika.

Ruska Vikipedija stiže 2022.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je da se Vikipedija u Rusiji zamjeni novom Velikom ruskom enciklopedijom u elektronskom obliku. U septembru je saopšteno da bi se moglo izdvojiti skoro 1,7 milijardi rubalja za stvaranje ruskog pandana Vikipediji u periodu od 2020. do 2022. godine. O tome je bilo riječi u prilogu Nacrta Zakona saveznog budžeta za period od 2020. do 2022. godine, prenosi Sputnik.

Putin je izrazio uvjerenje da će elektronska verzija enciklopedije, za razliku od Vikipedije, moći da postane izvor pouzdanih informacija u dobrom, savremenom obliku. Istovremeno, naglašeno je da se ne radi ni o kakvim zabranama ili ograničenjima pristupa Vikipediji.

Sergej Kravec, glavni urednik naučne izdavačk kuće VRE, istakao je u novembru da će na projektu raditi 270 ljudi, a da je za 2022. godinu planirano pokretanje servisa. Onlajn servis neće sadržati samo informativne materijale, već i istraživački dio, koji podrazumjeva polemike i diskusije. Dodao je da će za objavljene informacije u ruskom pandanu Vikipedije odgovornost snositi i autor i urednik, a svi tekstovi proći će kroz enciklopedijski ciklus koji se sastoji od provjere činjenica, ispravnog transkribovanja imena i geografskih naziva.

DFC magazin broj 15