Jačanje medijske pismenosti je ključno za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ali i za demokratski razvoj našeg društva, zaključeno je na DFC radionici Istraži-ukaži. Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos svih segmenata društva u sprječavanju pojave i širenja dezinformacija.

Uzimajući u obzir činjenicu da u kreiranju političkog, društvenog i kulturnog ambijenta Crne Gore snažan uticaj imaju mediji,  DFC je u subotu, 18. decembra organizovao prvu od šesnaest planiranih radionica sa namjerom da se osnaži kritičko razmišljanje kod mladih ljudi.

Radionica je pokazala da su mladi upoznati sa činjenicom da je Crna Gora postala plodno tlo za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija.

Radionica se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i načini na koje nas je savremeno doba uvelo u novu realnost u kojoj mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative, time direktno ugrožavajući stabilnost i progres kako crnogorskog društva, tako i društava širom svijeta.

Učesnici radionice su kroz konkretne primjere imali priliku da vide da su neki od pokretača dezinformacija nerijetko politički i materijalni interesi, što im je dalo jasniji uvid u pozadinu takvih operacija i kampanja.

Govorili smo i o ulozi i značaju medija u demokratskim društvima, ali i njihovoj transformaciji u posljednje dvije decenije.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama i načinima kako se one koriste za kreiranje i uticanje na stavove i javno mnjenje. Bilo je govora o botovima i trolovima, načinima kako prepoznati bot mreže, provjeriti vjerodostojnost i porijeklo fotografija i još mnogo toga.

Nakon teorijskog dijela, učesnici su tokom praktičnog dijela mogli da nauče o koracima kako efektivnije i brže da pretraže informacije i provjere tačnost različitog sadržaja.

Radionica je bila interaktivna, a mladi su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima. Ohrabruje i činjenica da su svi prisutni pokazali zavidan nivo svijesti o problemu i želju da kroz sticanje znanja postanu otporniji na svakodnevne manipulacije informacijama.

Sagledavajući dinamiku razvoja fenomena koji su u fokusu našeg rada, DFC je prepoznao  potrebu za edukacijom mladih naraštaja o uticaju društvenih mreža na kreiranje i širenje govora mržnje u internet okruženju. Istovremeno, svjesni smo činjenice da značaj medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada još uvijek nije dovoljno prepoznat, s posebnim akcentom na polarizovano crnogorsko društvo. Digitalizacija i nove forme medija, sve brži protok informacija i njihova količina zahtijevaju medijski pismenog građanina, kompetentnog da razumije i  prati  različite vrste poruka i narativa. Bez obzira da li se radi o štampanim, elektronskim ili digitalnim medijima, neophodno je da najšira populacija mladih razumije kako mediji funkcionišu da bi kritički procjenjivali njihov sadržaj.

Značaj medijske pismenosti ponajprije se ogleda u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani donositi samostalne odluke o demokratskom izbornom procesu.