Analizom objava na Tviteru utvrdili smo 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koji u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija od 09. marta do 09. aprila. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga.
Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem.U analizi prikazujemo pristup, taktike i domet te kampanje.
![](https://dfcme.me/wp-content/uploads/2020/04/Vucicevi-botovi-po-bulletima-01-1030x541.jpg)
Peking draži od Brisela
Iako je Tviter nedavno objavio kako je sa te mreže uklonjeno više hiljada naloga koji su isključivo služili za promociju predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, i njegove stranke, istraživanje Digitalnog forenzičkog centra pokazuje kako je mreža botova i dalje aktivna u Srbiji, ovoga puta u promociji kineske pomoći toj zemlji tokom epidemije korona virusa.
Vučić je više puta tokom epidemije veličao pomoć iz Kine i Rusije, dok je imao kritički odnos prema Evropskoj uniji. Tako je izjavio kako vjeruje u svog brata i prijtelja Si Đipinga, dodajući da je jedina zemlja koja im može pomoći Kina. Nakon što je Kina uputila pomoć Srbiji u vidu stručnjaka i medicinske opreme, uslijedili su bilbordi zahvalnosti koje je srpska redakcija Informera samoinicijativno postavila na nekoliko lokacija u Beogradu.
Vučić je sa druge strane oštro napao EU i rekao da evropska solidarnost ne postoji, da je to bila bajka na papiru. Sličnog stava bio je i ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je rekao da je Kina u ovom trenutku u mogućnosti da nam pomogne, dok se donacija Evropske unije ogleda samo u letu prilikom transporta pomoći iz Indije. A to „samo“ iznosi 7,2 miliona eura za finansiranje kargo letova.
Brisel je opredijelio oko 340 miliona eura bespovratne pomoći za zemlje Zapadnog Balkana, od čega će najviše dobiti Srbija – 15 miliona hitne pomoći za zdravstveni sektor i 78,4 miliona eura za prevazilaženje posljedica korona virusa. Osim ove pomoći, EU konstatno pomaže zdravstveni sektor Srbije. Unija je od 2000. godine Srbiji obezbijedila 450 miliona eura u donacijama i kreditima EIB za bolnice širom Srbije, Institut Torlak, vozila hitne pomoći sa respiratorima, kao i opremu za testiranje na viruse.
Uprkos pomoći EU, na Tviteru je aktuelna kampanja sa ciljem promovisanja kineske pomoći i stvaranja lažne percepcije među ostalim korisnicima.
Mreža “bot” profila
Detaljnom analizom 30.000 tvitova utvrđeno je da su 21.572 objave (71,9%) došle sa „bot“ profila.
Utvrđeno je da se u obrađenom sadržaju nalaze unikatna 1.124 „bot“ profila.
Analizom sadržaja može se vidjeti da je primarni zadatak široke mreže naloga bio da veliča srpsko-kinesko prijateljstvo i značaj kineske pomoći u doba epidemije korona virusa. S druge strane, nije izostao ni sadržaj koji kritikuje EU i navodni izostanak pomoći.
Dok su neki nalozi bili kreirani još 2009, mreža bot profila obrađena u istraživanju krenula je sa rastom 2018. godine, kada su započeli protesti “Jedan od pet miliona“ širom zemlje, nastavila da se povećava u 2019, da bi doživjela pravu ekspanziju u prvom kvartalu 2020. godine, kada su kreirana čak 954 profila.
Analizirani nalozi „bot“ profila su u posmatranom periodu kumulativno imali 186.584 pratilaca, sa prosječnim brojem od 166 po nalogu.
Od ukupno 21.572 objave sa „bot“ profila, 18.422 odnosno 85,4% bili su ritvitovi, što je još jedna od ključnih odlika takvih naloga i mreža. To pokazuje da je cilj u stvari povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog.
Dva naloga sa najvećim brojem tvitova na temu Kine i Srbije u mreži u okviru obrađenog uzorka bila su: @opancina_nevena sa 135 tvitova i @UDrskNYdBGfZzpA sa 138 tvitova, a sve 273 objave bili su ritvitovi. Dakle, nije bilo originanog sadržaja.
Od 3.150 originalnih objava, 1.134 objave (36%) bile su bez interakcija (lajk ili ritvit), dok je prosjek interakcija 7,79 po objavi.
Narativi
Analiza pokazuje je da se sadržaj, odnosno tvitovi mogu grupisati u tri kategorije, shodno narativima koje su širili:
- Veličanje kineske pomoći i kinesko-srpskog prijateljstva
- Veličanje predsjednika Srbije i Vlade za dobro preduzete korake
- Izostanak pomoći EU
Generalno gledano, nalozi su u kontinuitetu radili na jačanju Vučića, Vlade Srbije i Kine – ritvitovanjem i odgovaranjem pozitivnim porukama na sadržaj povezan sa njima.
Govori se da je i Kina bila u teškoj situaciji, ali se uspješno izborila, tako da je svjesna poteškoća koje Srbija ima. Putem tvitova se izražava zahvalnost na iskrenom prijateljstvu i stavlja se fokus na naporima „dva bratska naroda, koja će zajednički pobjediti epidemiju“.
Dodatno, ističe se da je predsjednik Vučić svojom politikom ojačao položaj Srbije u svijetu, pa joj zato pomažu Rusi i Kinezi. Navodi se da su čak i članovi kineske administracije bili prijatno iznenađeni konkretnim potezima i mjerama koje je Vlada Srbije preduzela u širenju opake zaraze.
Takođe, kritikuje se i EU, odnosno navodni izostanak pomoći. Kaže se da Kina šalje pakete i robu, a EU samo plaća transport iz Kine za Srbiju.
![](https://dfcme.me/wp-content/uploads/2020/04/dvabratska-nardoa.jpg)
Presjek spominjanja i ritvitova u obrađenom uzorku pokazuje stepen do koga je ta operacija bila skoncentrisana na Vučića, Kinu i izvore iz medija bliskih vlasti. Nalozi @avucic, @AmbChenBo i @anabrnabic bili su spomenuti u 11.346, 460, odnosno 270 objava.
Nalozi nijesu samo pominjali Vučića @avucic (i ostale povezane naloge), već su i „pumpali“ heštegove #vučić, #brzejacebolje, #celicnoprijateljstvo, #srbija i #kina.
Još jedna zapažena aktivnost bila je promovisanje sadržaja koji dolazi sa različitih adresa, koje su bliske vlastima u Srbiji.
Tako su, Instagram profil predsjednika Vučića, njegov zvanični sajt www.vucic.rs, zatim pro-vladini tabloidi Informer i Kurir i TV Pink, bili spoljni izvori na koje su se botovi najčešće pozivali.
Zaključak
Analizom podataka od 30.000 naloga koji se odnose samo na Kinu, odnosno njenu pomoć Srbiji u poslednjih mjesec, uviđamo nastavak aktivnosti „bot“ naloga u toj zemlji, koju je i Tviter skoro detektovao. Slične kampanje uvijek su pojačane kada zemlju očekuju važni događaji, poput izbora koji bi trebalo da budu održani ove godine u Srbiji.
Takve akcije nedavno su bile viđene u Brazillu, Venecueli, Saudijskoj Arabiji, Turskoj, Egiptu, Indiji, a sve ih spaja isti cilj – podizanje vidljivosti i popularnosti određenog sadržaja kako bi se javno mnjenje usmjerilo u željenom pravcu.