Lokalni izbori regionalnog karaktera – DFC analiza predizbornog ambijenta u Nikšiću

Opštinski izbori u Nikšiću, zakazani za 14. mart, nesumnjivo su  privukli ogromnu pažnju, kako u Crnoj Gori tako i u regionu. Shodno tome Digitalni Forenzički Centar je napravio analizu predizbornog ambijenta u Nikšiću, koja obuhvata političku situaciju uoči izbora, medijsko izvještavanje na tu temu, kao i aktivnosti na društvenoj mreži Fejsbuk.

Analiza ukazuje i potvrđuje da je politička situacija uoči lokalnih izbora u Nikšiću veoma kompleksna. Prilično intenzivnu izbornu kampanju od samog početka prate žestoka politička borba, napetost, incidenti, kao i dezinformacije i narativi. Kao i tokom parlamentarnih izbora, Srpska pravoslavna crkva (SPC) aktivan je učesnik i na lokalnim izborima u Nikšiću. Sveštenici te vjerske organizacije su pozvali građane da promijene vlast u Nikšiću, i time potvrde slobodu dobijenu krvlju i životima. Takođe, očigledna je i borba između političkih partija za podršku SPC.

Strano miješanje u izborne procese, širenje dezinformacija i propagandno djelovanje tokom prethodnih parlamentarnih izbora u najvećoj mjeri dolazilo je iz Srbije. Isti slučaj je i sa lokalnim izborima u Nikšiću. Uz to, uticaj koji dolazi iz Srbije je jačeg intenziteta u odnosu na avgustovske parlamentarne izbore. Osim očigledne propagande i dezinformacija koje plasiraju tabloidi iz Srbije, tokom izborne kampanje, bili su prisutni i aktivisti iz te zemlje.

DFC monitoring o izvještavanju medija iz Srbije i Crne Gore o izborima u Nikšiću u periodu od 1. do 28. februara 2021. godine pokazuje da predstojeći izbori u tom gradu prevazilaze okvire koje lokalni izbori obično imaju. Za potrebe istraživanja obrađeno je pet portala iz Crne Gore (Borba, CdM, IN4S, Pobjeda i Vijesti) i pet portala iz Srbije (Alo, Nacionalist, Novosti, Republika i Srbin.info).

U procrnogorskom medijskom taboru se plasira narativ da se Srbija miješa u izbore u Nikšiću, pružajući materijalnu i logističku pomoć, kao i da slanjem svojih ljudi  pomaže prosrpskim opozicionim partijama u tom gradu. U člancima tih medija, nerijetko su optuživani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova partija Srpska napredna stranka za sprovođenje takvih aktivnosti. Dopuna ovom narativu je i konstatacija da ako DPS ili neka druga procrnogorska partija ne pobijedi na izborima u Nikšiću, projekat stvaranja srpskog sveta će početi sa realizacijom.

Izbori u Nikšiću su jedna od glavnih tema u medijima iz Srbije. Pojedini mediji imaju i posebne emisije/rubrike posvećene predstojećim izborima. Od početka februara na Televiziji Happy se emituje serijal Bitka za Nikšić. Portal i dnevne novine Novosti (koje prema istraživanju Saveta za strateške politike iz Beograda imaju najviše objavljenih lažnih vijesti na naslovnicama u 2020. godini), uvele su rubriku Izbori u CG. Istoimena rubrika je postavljena i na portalu Alo. Sadržaj koji redakcije tih medija plasiraju često je uvredljiv, obiluje dezinformacijama i narativima. Na udaru medija iz Srbije su najčešće Demokratska partija socijalista i predsjednik Milo Đukanović koje, prema njihovim objavama, očekuje ubjedljiv poraz u Nikšiću. Mediji iz Srbije daju najveću podršku koaliciji Za budućnost Nikšića okupljenoj oko Demokratskog fronta. Saopštenja te koalicije se doslovno prenose uz nezaobilazno isticanje da je njihova pobjeda na izborima neupitna. Osim DPS-a i Đukanovića, česta meta srpskih medija su i lider Narodnog pokreta Miodrag Daka Davidović, kao i premijer Zdravko Krivokapić.

Monitoring Fejsbuka, kao najzastupljenije društvene mreže u Crnoj Gori, je ukazao na koordinisano djelovanje uoči lokalnih izbora u Nikšiću. Utvrdili smo 292 koordinisane aktivnosti (vremenska, narativna i sadržajna koordinacija) sa 15 Fejsbuk stranica, koje kumulativno broje preko 305.000 lajkova. Tokom posmatranog perioda, od 01. februara do 28. februara 2021. godine, te aktivnosti su imale za rezultat 1.060 objava. Mreža stranica koja je identifikovana često je dijelila sadržaj na koordinisan način sa određenih medija, stranica političkih partija i njima bliskih političkih aktivista. Najaktivnije stranice  bile su  Никшић Пoнoсни Српски град, Црна Гора и Република Српска, Црна Гора – Српска Спарта i Srpska CRNA GORA. Mediji sa kojih su te stranice u najvećoj mjeri preuzimale i sinhronizovano dijelile sadržaj su IN4S, Borba, Nacionalist i Srpske novine. Administratori posmatranih stranica dolaze iz Crne Gore, Srbije i Njemačke. Objavljeni sadržaj na analiziranim stranicama u potpunosti je favorizovao opozicione političke opcije u Nikšiću i pozivao na glasanje za iste. Na taj način se stvara iluzija veće podrške nego što je to u stvarnosti, dodatno utičući na odabire glasača.

Digitalni forenzički centar već duže pokušava da podigne svijest o savremenim fenomenima koji unižavaju demokratski kapacitet crnogorskog društva, ukazujući na sve izraženiji problem govora mržnje, upiranja prstom bez dokaza, širenja dezinformacija i ostalih negativnih implikacija modernog digitalnog doba.U ispunjavanju tog cilja nastao je i ovaj izvještaj sa sljedećim preporukama:

  • Pravovremeno i odlučno suprotstavljanje malignim stranim uticajima na izborne procese u Crnoj Gori;
  • Bolja koordinacija državnih organa u suzbijanju malignog stranog uticaja na izborne procese u Crnoj Gori;
  • Uspostavljanje saradnje na svim nivoima društva u borbi protiv dezinformacionih kampanja na internetu, pogotovo u susret važnim društveno-političkim događajima.
  • Uspostavljanje saradnje na svim nivoima društva na kreiranju i sprovođenju kampanja o podizanju svijesti građana o zloupotrebama i koordinisanim aktivnostima na internetu i mrežama;
  • Uspostavljanje saradnje na svim nivoima društva u cilju organizovanja specijalizovanih radionice za novinare radi jačanja njihovih kapaciteta u borbi protiv negativnih digitalnih fenomena;
  • Bolja saradnja između civilnog sektora i državnih institucija koja bi dodatno obezbijedila regularnost izbornih procesa;
  • Povećana uloga civilnog sektora i državnih organa u razvoju demokratske i politčke kulture, sa ciljem smanjivanja društvenih i političkih netrpeljivosti koje mogu prouzrokovati incidente;
  • Odgovornost nosilaca najviših državnih funkcija s ciljem sprečavanja izborne korupcije;
  • Uspostavljanje saradnje na svim nivoima društva radi organizovanja radionica i pružanja obuka s ciljem podizanja svijesti i otpornosti na lažne vijesti i dezinformacije;
  • Transparentan rad državnih organa u regulisanju izbornih procesa;

Finalni izvještaj u PDF formatu možete preuzeti OVDJE.