Treći po redu 360/OS[1], u organizaciji DFRLab-a (Digital Forensic Lab) Atlantskog saveza SAD-a okupio je na jednom mjestu novinare, aktiviste, inovatore i lidere sa šest kontinenata povezanih zajedničkom borbom za istinom, kao temeljom demokratije.

Tim Digitalnog forenzičkog centra pridružio se krajem juna Digitalnim Šerlocima u Londonu, u istraživanju putem otvorenih izvora (open source), kao i u borbi protiv lažnih vijesti i ostalih fenomena koji danas, nažalost, oblikuju svijet u kojem živimo.

Ako ste pomislili da bi upravo završeni izbori za Evropski parlament mogli biti savršena prilika za pokušaj treće strane da se umiješa u iste putem (dez)informacione kampanje, ne biste bili jedini. Mnogi eksperti, kao i ljudi iz Evropske unije su očekivali isto, sudeći po brojnim izjavama zvaničnika. Vjerovanje u takav slijed događaja proizilazilo je iz činjenice da su brojni nedavni izbori (u Americi, Brazilu, Indiji, Kolumbiji, Švedskoj) došli u paru sa nekom vrstom informacione kampanje sa Istoka, koja je u većoj ili manjoj mjeri uticala na konačnu raspodjelu glasova.

Evropski izbori u maju bili su vrlo primamljiva meta za nekoga ko se htio miješati u naše demokratske procese, izjavio je ser Džulijan King, evropski komesar za bezbjedonosna pitanja, već na prvom panelu prvog radnog dana konferencije. Međutim, zahvaljujući povećanim mjerama zaštite svojih građana od dezinformacija, dodao je, EU  nije vidjela nikakav spektakularan napad.

Evropska unija je okupila sve zemlje članice kako bi radile na sigurnosti izbora i uspostavila sistem brzog alarma, koji je omogućio stručnjacima, uključujući civilno društvo i uprave da, jednom kada naiđu na pokušaj organizovanog širenja dezinformacija, taj pokušaj brzo podijele sa ostalima.

Društvene mreže moraju djelovati protiv širenja dezinformacija

Ono što smo takođe saznali iz njegovog govora jeste da je EU sjela za sto sa predstavnicima velikih društvenih mreža, te je dogovoren i uređen novi kodeks koji će pomoći rješavanju problema dezinformacija na društvenim mrežama. Pitanja poput identifikacije i brisanja lažnih i obmanjujućih informacija, te osnaživanje korisnika i istraživačke zajednice da identifikuju slučajeve dezinformacija, sadržani su u novonastalom kodeksu.

Vrijeme će pokazati hoće li taj instrument dati rezultate, ali jedno je sigurno – društvene mreže, posebno Fejsbuk, moraju djelovati, jer su izložene sve većim kritikama zbog omogućavanja širenja dezinformacija.

Zaposleni u Fejsbuku su toga svjesni. Zato je Natanijel Glejčer, šef odsjeka za sajber bezbjednost predstavio kako platforma percipira informacione operacije i kako se odnosi prema njima. Dezinformacije nisu termin koji zvaničnici Fejsbuka koriste. On je predstavio učesnicima buduće planove za razvijanje softvera na platformi, koji će još brže skidati lažne naloge i sumnjive stranice.

Na panelu pod nazivom Otvoreni izvor: svjedok zločina, govorio je Eliot Higins, osnivač Belingketa, mreže istraživačkog novinarstva koja je specijalizovana za provjeru činjenica (fact-checking). Zahvaljujući svojim istraživanjima (MH17, trovanje Skripala, bombaški napadi u Siriji, Jemenu i Iraku) mreža je postavila temelje istraživanja koristeći otvorene izvore. Zajedno s GLAN-om (Global Legal Action Network) Belingket je pokrenuo projekat čiji je cilj dati kredibiliet dokazima stečenim putem otvorenih izvora.

Jedan od panela: Dipfejk – nije kao što izgleda! bavio se fenomenom kreiranja lažnih video zapisa. Sem Gregori, programski direktor u WITNESS-u, govorio je o evoluciji tehnologija i dipfejka, te je pokazao, korak po korak, proces stvaranja jednog jednistvenog videa te vrste. Imajući u vidu opseg i domete prijetnji dezinformacijama i lažnim vijestima a koje su sračunate s ciljem da se destabilizuju demokratska društva, svi učesnici su se složili da je neophodna konstantna borba protiv te savremene pošasti.

Ključne poruke i preporuke

  • Sve zemlje kojima prijete dezinformacione kampanje i digitalna manipulacija moraju zajedno raditi na suzbijanju istih i jačanju njihovih demokratskih institucija koje pokazuju jedinstvo, prosperitet i stabilnost.
  • Informacioni rat zahtjeva komunikaciju među zemljama kako bi se podigla kritička svijest.
  • Saradnja s platformama Gugl, Fejsbuk, Tviter, Mozila itd. nužna je kako bi se povećala transparentnost, identifikovali i obrisali lažni i obmanjujući izvještaji i objave, te osnažili korisnici i istraživačke zajednice da identifikuju slučajeve dezinformacija.
  • Porast propagande u autoritarnim režimima ogleda se ne samo kroz zabranu pristupa digitalnim uslugama, već i kroz potiskivanje njihovih ideala i uvjerenja putem automatizacije, filtriranja podataka i nadzora podataka.
  • Rivaliteti moći koju vidimo u sajber prostoru imaju implikacije za demokratske sisteme.
  • Tehnologija je alat, a autoritarne vođe su naučile kako taj alat da koriste.
  • Informacione operacije definisane kao koordinisani napori za manipulisanje javne debate kako bi se postigao strateški cilj.
  • Loši momci ne moraju koristiti super sofisticirane tehnike za ciljanje i manipulisanje javnošću.
  • Velike novinske kuće trebaju više gledati na širu sliku, razumjeti ko su akteri i kako se dezinformacije šire, a ne samo reći šta je istina ili ne. Potrebno je edukovati gledaoce da budu skeptični.
  • Tri trenda autoritarnosti na internetu su: zastrašivanje, gušenje neistomišljenika i maltretiranje kako bi se stvorio strah.
  • Snaga je u brojkama, digitalnoj pismenosti, zdravom skepticizmu, znanju kako biti siguran na internetu, civilnom angažmanu i digitalnoj otpornosti.
  • Borba protiv dezinformacija treba biti građanska dužnost, kao što je to glasanje na izborima.

[1] Otvoreni izvori