Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U epizodi 004 razgovaramo sa Darkom Brkanom, prijateljem i kolegom, predsjednikom U.G. Zašto ne i urednikom portala Raskrinkavanje.

Kako se društvo u BiH bori sa dezinformacijama, koje su to specifičnosti njihovog medijskog pejzaža i šta nas to očekuje u sferi lažnih vijesti saznajte u videu ispod.

Petkom popodne je nova kratka forma Digitalnog forenzičkog centra, kojom želimo da svakog petka podijelimo značajne i zanimljive vijesti i dešavanja koja su obilježila sedmicu za nama. Ovonedjeljni pregled započinjemo sa najznačajnijim vijestima i dešavanjima iz našeg Centra i iz Crne Gore.

Objavili smo prvo ovogodišnje izdanje DFC magazina, koje donosi retrospektivu uticaja dezinformacija, narativa i teorija zavjere na politička dešavanja u Crnoj Gori tokom 2020. godine. Nedavno su nezavisni eksperti za potrebe Evropskog parlamenta analizirali informaciono okruženje u šest država Zapadnog Balkana. DFC se bavio iznesenim konstatacijama o Crnoj Gori, budući da studija obiluje šturim informacijama, jednostranim zaključcima i netačnim podacima. Osim toga, u magazinu smo predstavili najznačajnije poruke učesnika na panelu o dezinformacijama na desetom 2BS Forumu, kao i novi podkast DFC-a Pod lupom, u kojem je profesorica Božena Jelušić dala svoje viđenje stanja medijske pismenosti u Crnoj Gori.

Takođe, izašla je nova epizoda podkasta Pod lupom, u kojoj smo razgovarali sa Stefanom Janjićem, urednikom portala Fake News Tragač. Teme ove epizode bile su stanje u medijima u Srbiji, kao i negativan uticaj dezinformacija i lažnih vijesti plasiranih tokom pandemije COVID-19.

Kao i uvijek, DFC je motrio na lažne vijest i dezinformacije na društvenim mrežama i medijima u Crnoj Gori i regionu. Početkom sedmice na društveni mrežama pojavilo se jedno lažno istraživanje javnog mnjenja o podršci partijama i koalicijama u Nikšiću. Kako se lokalni izbori budu približavali u tom gradu, sigurni smo da će ovakav i sličan materijal biti češće plasiran. Slična lažna istraživanja su se pojavljivala i u periodu prije parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine.

Skrinšot lažnog istraživanja javnog mnjenja sprovedenog u Nikšiću

Osim tog lažnog istraživanja, mediji iz Srbije, a i nekoliko njih iz Crne Gore, su plasirali lažnu vijest da se predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nalazi u bolnici Kodra usljed pogoršanog zdravstvenog stanja, te da se zbog toga partijski kongres DPS, zakazan za 23. januar, odlaže. DFC je promptno reagovao i obavijestio javnost da se radi o lažnoj vijesti.

Neki od naslova sa portala o otkazivaju DPS kogresa

A sada se selimo u Ameriku. Upad pristalica Donalda Trampa u Kapitol polako dobija svoj epilog. Donald Tramp je po drugi put u svom mandatu opozvan, a veliki broj njegovih pristlica, koji su nasilno upali u američki Kongres, je uhapšen. Takođe, društvene mreže Fejsbuk, Tviter i Jutjub su blokirale njegove naloge. Osim toga, ove sedmice Tviter je trajno suspendovao 70.000 naloga povezanih sa pokretom QAnon, koji ujedno podržava Trampa, kako bi spriječio da se ta društvena mreža koristi u nasilne svrhe. Ti nalozi su u velikoj mjeri dijelili opasan sadržaj vezan za teorije zavjere.

Takođe, društvena mreža Parle (Parler), koja je popularna među konzervativnim krugovima u Americi, isključena je, pošto je Amazon prestao da joj pruža uslugu veb hostinga. Amazon je prethodno upozorio kompaniju da će izgubiti pristup svojim serverima zbog propusta u politici prema nasilnim sadržajima.

Želimo ti ugodan vikend!

Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U epizodi 003 razgovaramo sa Stefanom Janjićem, urednikom portala Fake News Tragač, o generalnom stanju u medijima u Srbiji, kao i o negativnom uticaju dezinfromacija plasiranih tokom pandemije COVID-19.

Stefan Janjić je osnovne studije novinarstva završio 2014. kao najbolji student Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, nakon čega je na istom fakultetu završio master studije komunikologije i započeo interdisciplinarne doktorske studije u oblasti društvenih i humanističkih nauka. Radi kao asistent na Odsjeku za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Uređuje portal Fake News Tragač. Dvostruki je dobitnik Izuzetne nagrade Senata Univerziteta u Novom Sadu za naučni rad, dobitnik Nagrade Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za najboljeg mladog istraživača u oblasti društvenih nauka, kao i nagrade Biće i jezik Fondacije za očuvanje misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića.

Prvo ovogodišnje izdanje DFC magazina donosi retrospektivu uticaja dezinformacija, narativa i teorija zavjere na politička dešavanja u Crnoj Gori tokom 2020. godine. Nedavno su nezavisni eksperti za potrebe Evropskog parlamenta analizirali informaciono okruženje u šest država Zapadnog Balkana. Budući da studija obiluje šturim informacijama, jednostranim zaključcima i netačnim podacima, DFC se bavio konstatacijama iznesenim o Crnoj Gori. Takođe, u novom broju DFC Magazina smo predstavili najznačajnije poruke učesnika na panelu o dezinformacijama na desetom 2BS Forumu, kao i novi podkast DFC Pod lupom, u kojem je profesorica Božena Jelušić dala svoje viđenje stanja medijske pismenosti u Crnoj Gori.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Kako se šire dezinformacije?

Pogledajte drugi video iz projekta Care before you share Montenegro. Ovaj projekat je podržalo NATO Odjeljenje za javnu diplomatiju s ciljem jačanja otpornosti našeg društva na dezinformacije i hibirdne prijetnje.

U sklopu projekta Care before you share – Montenegro koji je podržalo NATO Odjeljenje za javnu diplomatiju, objavljujemo prvi od tri videa. Projekat ima za cilj izgradnju otpornijeg društva na dezinformacije i hibridne prijetnje kao preduslov za jačanje demokratije.

Šta su dezinformacije, kako nastaju i šta svako od nas može uraditi, pogledajte u videu ispod.

Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U epizodi 002 razgovaramo sa Boženom Jelušić, profesoricom književnosti i medijske pismenosti, o tome šta medijska pismenost predstavlja, kakva je situacija u Crnoj Gori i zašto nam je ovaj predmet potreban u školskim klupama na svim nivoima obrazovanja.

Božena Jelušić diplomirala i magistrirala opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Nakon završetka studija do 2017. radi kao profesorica književnosti i medijske pismenosti u gimnaziji „Danilo Kiš” u Budvi. Dobitnica je najviše crnogorske nagrade u oblasti obrazovanja OKTOIH (2000). Od početka je uključena u reformu crnogorskog obrazovnog sistema kao članica Savjeta za opšte obrazovanje, metodičarka nastave književnosti i medija, autorka predmetnih programa i čitanki za četiri razreda gimnazije. Na njenu inicijativu je u crnogorski obrazovni sistem uveden predmet medijska pismenost, iste godine kada je UNESKO usvojio Parisku agendu informacione i medijske pismenosti, što je rijetka podudarnost globalne i lokalne incijative. Članica je Koalicije za Medijsku pismenost i aktivno sarađuje kao ekspertica u Zavodu za školstvo i nevladinim organizacijama koje se bave medijskom pismenošću. Od nedavno je i poslanica u Skupštini Crne Gore.

Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U epizodi 001 razgovaramo sa Aleksandrom Brezarom o aktuelnom pitanju teorija zavjere, koje su se izdigle na dnevni red pojavom korona virusa. Aleksandar Brezar je novinar, fact-checker sa dugogodišnjim iskustvom u medijima, od štampe i radija do televizije i interneta. Ponosni je vlasnik Balkan Factchecking Award iz 2017. godine, koju dodeljuju Istinomjer i Pointer Institut. Voditelj je podkasta Sarajevo Calling.

Obrazovanje je jedini  način da se društvo dugoročno izbori sa dezinformacijama, tim opasnim  fenomenom koji nanosi ozbiljne štete svim zemljama, zaključeno je na panelu posvećenom borbi protiv dezinformacija, organizovanom u okviru jubilarnog desetog 2BS foruma, održanog 11. decembra.

Milan Jovanović, iz Digitalnog forenzičkog centra smatra da je za uspješnost borbe protiv lažnih vijesti u svim društvima ključno postojanje i političke volje i razumijevanja ključnih donosioca odluka o negativnim implikacijama tog fenomena. Nijedna fact-checking organizacija ne može sama da se izbori sa  tako kompleksnom pojavom. Odogovor mora da bude multisektorski, odnosno da uključuje saradnju fact-checking organizacija, medija, ali i da bude na političkoj agendi, ističe on. 

Podsjećajući  da dezinformacije postoje od kada i sam jezik, Jovanović je kazao da su, zahvaljujući tehnologiji, one došle u prvi plan i postale svakodnevna tema. Od amerčkih izbora 2016. koji se smatraju prekretnicom  u pogledu globalnog  uspona  ovog fenomena, upotreba tehnologije  je ta koja je državama, nedržavnim akterima i političarima omogućila da šire dezinformacije, miješaju se u interne stvari drugih zemlja, kreiraju političko mnjenje i izvlače korist za sebe, kazao je on.  Jovanović podsjeća da tehnologija sama po sebi nije loša, već je ono što mi od nje napravimo, bilo dobro ili suprotno od toga.

Kao ilustrativan primjer Jovanović je naveo minule parlamentarne izbore u Crnoj Gori , kada je cijela država bila izložena organizovanoj kampanji i artiljeriji lažnih vijesti, prije svega iz Srbije, kako je kazao, u tolikoj mjeri da se posmatrač ne može oteti utisku da  je Crna Gora bila na pragu građanskog rata. Slično je bilo i kada je Crna Gora primljena u NATO.

Dodatno, vrijeme sadašnje pandemije samo je osnažilo teorije zavjere i generisalo mnoštvo nedoumica i krivih linija, a prijemčivost tih teorija za obične gradjane leži, prema njegovim riječima u tome što one i vijesti nude lake i prijemčive odgovore na kompleksna pitanja, poput aktuelne pandemije, zaključuje Jovanović.


Praveći paralelu izmedju američkih izbora 2016 i ovogodišnjih, Nikolas Jap iz Atlantskog savjeta Amerike je kazao da su tokom ove kampanje lažne vijesti mnogo lakše otkrivane i da je proaktivni pristup fact-checking organizacija imao pozitivan rezultat.  Međutim, prozivodjači lažnih vijesti su i sami proromijeni taktiku, prilagodili su se sadržaj, napuštajući najveće platforme i usmjerili sadržaj prema posebnim grupama, i u tom poslu su i dalje uspješne. On je ukazao da sada neke zemlje čak prave paktove kako da sakriju hakerske napade ili generišu lažne vijesti, dajući im autentičniji izgled. U tom kontektu pomenio je Rusiju i Iran. Kao jedini uspješan način borbe sa lažnim vijestim i on je naveo obrazovanje, ali i angažman cijelog društva. 

Jakub Janda, direktor istraživačko-analitičkog centra Evropske vrijednosti iz Praga, je ukazao na mnogobrojne sličnosti između načina na koji Rusija i Kina upotrebljavaju lažne vijesti. Oni imaju istovjetne strateške ciljeve u Evropi a to je da istisnu SAD, da pokidaju tranatlanske veze i ostvare svoj dominantana uticaj u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.
Za razliku od agresivne Rusije koja kosristi neke države kao posrednike, Kina ima tiši ali uporan i čvrst pristup, ona kupuje politički uticaj, tako što nalazi političatre koji će, privučeni oređenim benefitima, promovisati njen interes i širiti dezinfomacije koje ona želi.
Trenutno , ciljevi dezinformacija koje ta država plasira su da se skine krivica sa te zemlje za pandemiju korona virusa, da se Kina pokaže kao spasilac koji pomaže dijeleći opremu i da se SAD prikaže kao sebična sila koja ne želi da priži ruku pomoći. On je  rekao da će Kina kažnjavati zemlje u Evropi koje pokušaju da isključe njene tehnološke gigante sa tendera za postavljanje 5G mreže, da će kažnjavati one koji imaju dobre odnose sa Tajvanom i da će na svaki način pokušati da skrene pažnju sa njenog kršenja ljudskih prava.
Ono što ga zabrinjava je da, za razliku od SAD-a, Evropa nema odgovor na to. Izlgeda da  Evropa nije zabrinuta, pa onda nema razloga da ni Kina ni Rusija mijenjaju svoje ponašanje, zaključuje Janda.

Formiranje Vlade u Crnoj Gori bila je glavna tema mjeseca za nama, kako u crnogorskim medijima tako i u medijima iz Srbije, koji su svemu dodali senzacionalistički ton. Pored toga, u novom broju DFC magazina čitajte o narativu o negiranju crnogorskog identiteta i onima oko popisa stanovništva u Crnoj Gori koji treba da se održi 2021. godine. Ni tema o postizbornim dešavanjima u Sjedinjenim Američkim Državama nije izostala, te stoga pogledajte koje su to nove-stare teorije zavjere koje su širili kako mediji tako i političari.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!