Zahvaljujući novim pravilima oglašavanja na Fejsbuku protekli izbori su prvi na kojima je moguće pronaći podatke koliko su partije potrošile novca za reklamiranje.

Digitalni forenzički centar je koristeći zvanične podatke Fejsbuka utvrdio da je u periodu od 4. avgusta do 2. septembra Socijaldemokratska partija na reklamiranje potrošila najviše novca – 17.973 eura, dok su Socijaldemokrate u istu svrhu utrošile 17.621 euro.

Zvanična stranica Aleksa Bečić – Demokrate platila je oglašavanje na Fejsbuku 15.230 eura, Demokratska partija socijalista 14.634, a Građanski pokret URA 8.116. Sa stranice Zdravko Krivokapić – Za budućnost Crne Gore na sponzorisanje postova utrošeno je 2.336 eura.

Hrvatska građanska inicijativa na Fejsbuk reklamiranje potrošila je 612 eura, Albanska koalicija Jednoglasno 304, Albanska lista 200, Hrvastka reformska stranka 153, a Bošnjačka stranka 102 eura. Fejsbuk je uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori uveo nova pravila političkog oglašavanja na toj društvenoj mreži i u našoj zemlji. Prema njima, svi politički oglasi morali su da prođu autorizaciju oglašavanja koja je sadržala informacije ko je platio oglas. Zahvaljujući tome, nedavno održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori su prvi na kojima je moguće pronaći podatke koliko su partije potrošile novca za reklamiranje na najpopularnijoj društvenoj mreži u našoj zemlji.

Izborni dan u Crnoj Gori obilježile su brojne lažne vijesti i dezinformacije, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama. Sve prognoze koje su objavljene nijesu se na kraju ostvarile – od nemira na ulicama u slučaju poraza vlasti, do gašenja interneta u popodnevnim časovima.

Kada je riječ o medijima, apsolutni “šampion” u lažnim objavama bio je beogradski Glas javnosti. Tako smo mogli čitati o planiranim neredima i prebijanju naroda, za koje bi se krivila opozicija. Dodatno, moglo se pročitati da su crnogorske vlasti bile spremne da kamionima gaze narod. U tekstu  Skandalozno! Crnogorske vlasti se spremaju kamionima da gaze narod!, navode da je vlast izdala naređenje vatrogasnoj službi u Podgorici da svoje vatrogasne kamione opremi za razbijanje demonstracija, između ostalog i na taj način što će se na prednji dio vozila montirati posebno izrađene metalne konstrukcije, koje omogućavaju da se vozila efikasno zalijeću u masu.

Nakon toga uslijedila je i tvrdnja da vlast planira da suzavcima i vodenim topovima razbije narod na manje grupe, nakon čega na scenu stupa rezervni sastav i kriminalci obučeni u policijske uniforme koje predvodi Veselin Veljović, sa zadatkom da prebijaju okupljene.

Ovakva pisanja nastavljaju i drugi portali, koji se pozivaju na neimenovane izvore iz Demokratske partije socijalista i tvrde da je vlast formirala „udarnu grupu“ koju čine okoreli kriminalci i pojedinci prethodno amnestirani od strane države, koji će biti raspodijeljeni na dvije lokacije.

Srbija danas nastavlja u tom stilu, navodeći da prema njihovim dobro obavještenim izvorima iz Crne Gore,  DPS planira da izazove ozbiljne incidente širom Crne Gore, čak i životno ugrozi pripadnike policije prije zatvaranja birališta, a kako bi inscenirali da to zapravo radi opozicija. Osim tog, pozivajući se na izjavu advokata Gorana Petronijevića, navode da Milo Đukanović ima spremna helikoptere na tri lokacije koji bi trebali da ga prebace u Albaniju ukoliko pretrpi izborni poraz

Dalje, portal Alo u tekstu „OČAJNIČKI POTEZ DPS! Procurele informacije iz tajne službe! Milova policija se sprema za akciju oko srpskih manastira!“ tvrdi da će pripadnici crnogorskih bezbjednosnih struktura  tokom večeri 29. avgusta, dan pred održavanje izbora, na pogodnim lokacijama u blizini pojedinih manastira i drugih objekata Srpske pravoslavne crkve, sakriti određene količine oružja. Njihov plan je, kako su najavili u tekstu, da potom, navodnim operativnim angažovanjem, na dan izbora “pronađu” to oružje, te optuže zvaničnike Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori za navodno planiranje oružane pobune i “nasilno rušenje vlasti”, a kako bi na taj način pokušali da izvrše uticaj na ishod izbor.

Osim portala, i pojedini aktivisti poput Vladislava Dajkovića širili su dezinformacije. Naime, on je na njegovom Fesjbuk profilu objavio poruku u kojoj je pisalo da će nakon proglašenja pobjede od strane opozicije, DPS poslati svoje grupe koje će plaiti zastave Crne Gore, NATO i EU, praviti nerede, s ciljem pokazivanja da opozicija želi poništiti državnost Crne Gore. Dajkovićevu objavu prenijeli su brojni portali poput IN4s, Novosti, Srbija danas.

Uporedno sa vijestima na temu nereda, plasirale su se i one o namjernom prekidanju glasanja, zbog velike izlaznosti koja ne odgovara vladajućoj partiji. Tako je IN4S tvrdio da će doći do prekidanja glasanja na pojedinim biračkim mjestima zbog nepoštovanja zdravstvenih mjera NKT-a, a sve u cilju da se onemogući pobjeda opozicije.

Portal Glas Javnosti objavio je da se oko 18h planira gašenje internet komunikacije u Crnoj Gori i obaranje opozicionih portala poput IN4S i Borbe, što se nije dogodilo.

Lažne vijesti kružile i društvenim mrežama

Aktivan u širenju dezinformacija bio je i portal Sputnjik Srbija, koji je objavio da su kapetan i deset pripadnika Vojske Crne Gore poslati na ispomoć u blizini Rožaja, demonstrativno predali oružje i otišli u Nikšić na glasanje. Oni su, kako se navodi u tekstu, željeli da glasaju pismom i zatražili da jedan od njih bude u komisiji koja nosi pisma. Pošto im to nije dozvoljeno odlučili su da idu na glasanje u Nikšič na biračka mjesta. Ta lažna vijest je brzo demantovana iz Ministarstva odbrane. Iz tog resora su naveli da je vojnicima još juče ujutro omogućeo da ostvare njihovo biračko pravo u Nikšiću. Njima je organizovan prevoz do mjesta glasanja, nakon čega su se uputili nazad na radno mjesto, naveli su iz Ministarstva.

Dezinformacije na portalima CDM i Analitika

S druge strane, CDM i Portal Analitika objavili su juče vijest Rajnke: Divim se ljudima koji su doputovali u Crnu Goru, rizikijući svoje zdravlje, da bi glasali. U tekstu se navodi da je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke razgovarala sa predstavnicima ENEMO posmatračke misije. “Zadivljena sam činjenicom da ste bili voljni da se ukrcate u avion u ovom istorijskom trenutku i da, zapravo, rizikujete svoje zdravlje kako biste došli i bili svjedoci nečega u šta iskreno i duboko vjerujete. Vi dijelite moje uvjerenje u važnost ove misije”, navela je Rajnke. Dakle,  ambasadorka je iskazala divljenje članovima misije koji su, uprkos pandemiji stigli u Crnu Goru, a nije pominjala glasače iz inostranstva kako se to aludira u naslovu iako se u tekstu takva konstrukcija ne pominje. Nekoliko sati nakon objave CDM je ispravio naslov objavljujući novi: Divim se onima koji su bili voljni da rizikuju svoje zdravlje da dođu i svjedoče nečemu u šta iskreno vjeruju, dok Analitika to nije učinila.

Svi primjeri lažnih vijesti koje svakodnevno registrujemo pokazuju koliko je neophodna edukacija građana i jačanje medijske pismenosti u svim zemljama regiona.

Lažne vijesti se šest puta brže šire od tačnih informacija na društvenim mrežama, što samo govori o tome koliko je teška borba protiv tog fenomena. Jedini mogući put je zajednička borba medija, nadležnih institucija i organizacija koje se bave borbom protiv lažnih vijesti.

Portal Udar od svog pojavljivanja uglavnom objavljuje neprovjerene informacije, gotovo uvijek se pozivajući na neimenovane izvore, a više od mjesec nakon prvih objava taj medij i dalje nema impresum, iako ga na to zakon obavezuje. Digitalni forenzički centar analizirao je tekstualne i video objave portala Udar, njihovo djelovanje na društvenim mrežama kao i ko je registrovao taj medij na internetu.

Odmah po pokretanju na nacionalnom internet domenu Crne Gore (domen je registrovan 17. jula), autori su najavili objavljivanje strogo čuvanih informacija i tajni.

Po nepisanom pravilu, mediji koji se pojave uoči izbora gotovo uvijek služe interesima neke  političke opcije, poput štampanog medija Sloboda pred predsjedničke izbore 2018. godine koji je otvoreno podržavao opoziciju. Ipak, ono što izdvaja Udar i otežava identifikaciju sa određenom političkom strujom jeste targetiranje svih aktera bez izuzetaka.

Iako su najavljivali objavu strogo čuvanih informacija, crnogorska javnost dobila je sadržaj koji se uglavnom sastoji od etiketiranja i anonimnog optuživanja političara, partija i drugih ljudi iz javnog života bez navođenja autora i dokaza, a u objavama se najčešće pozivaju na dobro obaviještene, neimenovane izvore.

Štaviše, ono što je načinilo Udar jednom od glavnih tema predizborne kampanje jesu video snimci objavljivani na Jutjubu, u kojima se kao saradnici stranih (srpskih) obavještajnih službi prikazuju (dobro) poznata lica javnog života Crne Gore. Za razliku od tekstualnog sadržaja na portalu, video materijal koji se plasira zapravo targetira samo jednu stranu. U šest videa objavljenih do sada – (gotovo) sve osobe su pripadnici SPC, opozicionih partija ili njima bliski aktivisti.  Uz prikazivanje fotografije i ličnog imena, dostavlja se i kodno ime, ali i operativna veza u stranoj državi, pritom  ne iznoseći nijedan konkretan dokaz o navodnoj povezanosti sa tim strukturama i osobama.

I tekstovi koje portal objavljuje imaju sličnu matricu. Uglavnom se neki političar targetira uz pozivanje na neimenovane izvore. Tako je 25. jula objavljen članak Bošković nikada nije vratio orden SPC. Glavna teza je da ministar odbrane nije vratio orden SPC, iako je u parlamentu u februaru saopštio da je to učinio i da ima priznanicu od DHL-a kao dokaz. Udar, pozivajući se na neimenovani izvor iz Sinoda SPC-a, tvrdi da toj crkvi nije stigao orden, iako ne isključuje mogućnost da je do toga zaista i došlo. Sličan primjer, kontradiktornih stavova u istom tekstu pronašli smo i u članku objavljenom 23. jula  Funkcioner DPS-a pravio ćerki svadbu uprkos mjerama, u kojem se navodi da je predsjednik Opštine Ulcinj, Ljoro Nrekić prekršio mjere Nacionalnog koordinacionog tijela. Dodaje se da su prema drugom izvoru ispoštovane sve mjere, kao i da prava istina još nije poznata. Međutim to nije spriječilo Udar da objavi bombastičan naslov i bez konkretnih dokaza targetira Nrekića optužujući ga da je ugrozio zdravlje građana Ulcinja.

Istog dana kada je objavljen tekst o Nrekiću, Udar je objavio članak EKSKLUZIVNO: Krapović hoće na listu Crno na Bijelo! U objavi su, ponovo pozivajući se na neimenovane izvore, naveli da bivši predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović želi da pređe iz Demokrata na listu Crno na bijelo, koju predvodi Dritan Abazović, a kao dokaz za te tvrdnje objavili su fotografiju njih dvojice iz jednog budvanskog kafića. Zanimljivo, Krapović je istog dana kada je tekst objavljen bio gost na TV A1 gdje je predstavljao Demokrate. Iako je drugi gost bio Filip Adžić iz Ure (Crno na bijelo), Krapović nije uopšte pominjao mogućnost napuštanja njegove stranke, a nakon što je nekoliko dana kasnije DIK utvrdio izborne liste zauzeo je četvrto mjesto na listi Mir je naša nacija.

Osim spekulacija, nepotpunih informacija i optužbi na račun javnih ličnosti za koje uglavnom nemaju konkretne dokaze, Udar je objavljivao i teorije zavjere. Tako u tekstu DF potvrdio sumnje: Mandić igrač NATO-a, navode da  je strogo čuvana tajna je da su američki naučnici razvili eksperimentalnu vakcinu protiv Kovida-19 koji je trenutno dostupna izuzetno uskom krugu ljudi. Osim toga tvrde da je 11. jula u Crnu Goru stiglo 25 takvih vakcina zbog straha režima da bi neko od ključnih igrača mogao da bude van stroja u susret izborima, a Mandić je primio tu vakcinu kao ključni režimski opozicioni igrač.  U trenutku objave teksta 26. jula, nigdje na svijetu nije bila dostupna vakcina protiv korona virusa. Rusija je tek 15. avgusta objavila da počinje proizvodnju  vakcine, iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nijesu završene sve faze kliničkog ispitivanja tog, kako su ga nazvali, eksperimentalnog lijeka.

Kada je riječ o društvenim mrežama, ovaj portal ima aktivne naloge na Fejsbuku i Tviteru, međutim, iako su se često reklamirali nemaju veliki broj pratilaca ni na jednoj platformi (Fejsbuk – 870, Tviter – 87).

Podaci o Fejsbuk stranici Crnogorske novosti

Prilikom analize Fejsbuka zapazili smo da je samo jedna osoba administrator i da dolazi iz Crne Gore. Osim toga stranica Crnogorske novosti na istoj platformi itekako je aktivna u dijeljenju sadržaja portala Udar – od ukupno 80 objava više od jedne trećine (27) su preuzeti sa Udara. Ta stranica je zapravo kreirana 29. oktobra 2019. pod nazivom Crnogorke najljepše djevojke, da bi 22. jula pred početak izborne kampanje promijenila ime u Crnogorske novosti i tom prilikom sav prethodni sadržaj je izbrisan. Od tog dana počinje objavljivanje sadržaja kojim se uglavnom želi diskreditovati opozicija u Crnoj Gori.

Portal postavljen anonimno i bez impresuma

Iako su nakon početka rada na portalu udar.me objavili da im je misija objavljivanje strogo čuvanih istina i tajni, kao i da njihovu redakciju čini tim ljudi sa međunarodnim iskustvom u istraživačkom novinarstvu, do danas nije objavljen impresum sa imenima glavnog urednika i članova redakcije, što je zakonska obaveza.

Prema Zakonu o medijima, impresum medija mora biti vidljiv, lako prepoznatljiv i uvijek dostupan. Takođe, impresum medija sadrži naziv medija, adresu elektronske pošte ili internet stranice, ime glavnog urednika medija, naziv/ime i sjedište prebivalište osnivača i PIB osnivača medija.  

Milorad Vujović i Srđan Perić nedavno su, u svojstvu građana, Agenciji za elektronske medije uputili zahtjev za preduzimanjem radnji iz njihove nadležnosti u vezi sa pružanjem usluge neprijavljene elektronske publikacije www.udar.me i sadržaja  koji se u njoj objavljuju.

Pažljivo skrivene informacije o zakupcu domena udar.me

Portal Udar je postavljen na internet uz pomoć alata za anonimni hosting web stranica, kao što su Njalla (koji kao sredstvo plaćanja koristi Bitcoin kome se ne može ući u trag) i CloudFlare. Ovi alati namjenski čuvaju identitet vlasnika sakrivanjem informacija o zakupcu domena i hostinga za stranicu (whois). 

Pregledom sertifikata koje portal koristi, whois informacija, istorije IP adresa, hosting servera, kao i sadržaja portala nijesmo naišli na informacije niti greške koje bi odale identitet vlasnika. Radi se o organizaciji sa tehničkim znanjem, koja je sa pažnjom kreirala i održava njihovu anonimnost. 

Najčitaniji crnogorski portali, njih šest, objavili su u prvih 15 dana avgusta 627 tekstova u kojima se pominje Demokratska partija socijalista od kojih je 63,4 odsto bilo negativno, 19,9  neutralno a 16,7 odsto pozitivno, dok su u istom periodu registrovane 284 objave o listi Za budućnost Crne Gore, od kojih je 47,8 odsto bilo pozitivno, 39,2 neutralno, a 13 odsto objavljenih tekstova o toj koaliciji bili su negativni.

Digititalni forenzički centar uradio je monitoring objava o izbornim listama na portalima i Fejsbuku kako bi utvrdili njihovu zastupljenost, ključne teme u člancima kao i njihov domet na društvenim mrežama.

Od 1. do 15. avgusta registrovali smo objave u kojima se pominju partije i/ili njihovi funkcioneri na šest, prema našim podacima, najposjećenijih crnogorskih portala u prethodnom mjesecu: Vijesti, CDM, In4S, RTCG, Antena M i Borba.  

Monitoring je pokazao da je najviše objava na portalima, 627, bilo o listi Odlučno za Crnu Goru – DPS Milo Đukanović, od kojih je 398 bilo negativno, 124 neutralne, dok je pozitivnih objava bilo 105. Kada je riječ o broju objava na portalima, najviše članaka u kojima se pominje Demokratska partija socijalista i njeni lideri u bilo kojem kontekstu, bilo je na portalima In4S, Borba i Vijesti. Portal In4S imao je  čak 160 objava. Od toga su 153 negativne, šest neutralno, dok je samo jedan članak o DPS-u bio objavljen u pozitivnom kontekstu. Na portalu Borba DPS, ili njegovi funkcioneri, pomenuti su u negativnom kontekstu 107 puta, 21 objava bila je neutralna a pozitivnih članaka nije bilo.  Na portalu Vijesti DPS je imao 66 negativnih, 26 neutralnih i 15 pozitivnih objava.

In4S je u posmatranom periodu imao najviše autorskih članaka o predstojećim izborima od kojih su većina bili usmjereni protiv vlasti,  a od tih tekstova se izdvajaju : Opozicija može da sruši Mila ako se ujedini, Školuj montenegrina da te ujede. In4S i Borba prenosili su i neprovjerene informacije beogradskog portala Glas Javnosti da se u Crnoj Gori priprema velika izborna krađa, kao i da vlast falsifikovanim dokumentima dovodi Albance s Kosova da glasaju za DPS.  Negativni narativi koji su na portalu Vijesti objavljivani o DPS-u i njegovim funkcionerima uglavnom su iz saopštenja opozicionih partija u kojima se tvrdilo da vladajuća stranka ucjenjuje glasače i kupuje lične karte, kao i da DPS nikada nije bio ranjiviji i u težoj situaciji.

Na drugom mjestu po broju objava i pominjanja u člancima je koalicija okupljena oko Demokratskog fronta (Za budućnost Crne Gore), koja je imala najviše objava u pozitivnim kontekstu – 136, neutralnih je bilo 111, a negativnih objava o toj listi ili njenim funkcionerima bilo je 37. Najviše objava, u posmatranom periodu, i o toj izbornoj listi bilo je na portalima In4S i Borba. Od 70 objavljenih članaka na portalu In4S, 60 je bilo pozitivno, osam neutralno a dva negativna, dok je Borba objavila 44 pozitivna članka o toj listi, 22 neutralna i nijedan negativni. Od pozitivnih tekstova za veliku narodnu koaliciju  na portalu In4S ponovo se izdvajaju autorski tekstovi. Tako se u tekstu Za budućnost Crne Gore hvale lideri te koalicije jer su uspjeli da se ujedine, a navodi se i da je opozicija blizu izborne pobjede. Ključna poruka teksta je da Crna Gora zaslužuje da (o)živi, a preduslov za to je da narod glasa za sebe i budućnost Crne Gore. Portal Borba je prenosio u velikoj mjeri izjave i saopštenja nosioca liste Za budućnost Crne Gore, Zdravka Krivokapića, u kojima se taj savez predstavlja kao branič svetinja a fokus je i na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti nakon smjene vlasti.

Lista „Mir je naša nacija“ na trećem je mjestu po broju objava (158), a odmah ispod nje je koalicija „Crno na bijelo“ (154). Lista, koju predvodi Demokratska Crna Gora, imala je po 67 pozitivnih i neutralnih objava i 24 negativne, dok lista „Crno na bijelo“ ima 79 pozitivnih, 63 neutralne i 12 negativnih objava na svim posmatranim portalima.   Obje liste su imale najviše objava na portalu Vijestu (Mir je naša nacija – 44, Crno na bijelo – 43).

Lista SDP – Jaka Crna Gora imala je 141 objavu, od kojih su 72 bile u pozitivnom, 53 u neutralnom, a 16 u negativnom kontekstu, dok je lista SD – Ivan Brajović – Mi odlučujemo Dosljedno imala 111 objava, od kojih su 54 bile pozitivne, 30 neutralno a 27 negativno.

Primjetno je da su portali mnogo manje pažnje posvetili partijama nacionalnih manjina. Tako je o listi Bošnjačke stranke bilo 40 objava, Hrvatska građanska inicijativa i Albanska lista  – Genci Nimanbegu i Nik Đelošaj imale su po 28 objava, Hrvatska reformska stranka 27, a najmanje objava od svih izbornih listi, svega 19, imala je lista Albanska koalicija – Jednoglasno.

Teme koje su bile najviše zastupljene u objavama na portalima su identitetska pitanja, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, zdravstvo i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, kriminal i korupcija, ekonomija i mladi i obrazovanje.

Na Fejsbuku više od 3,6 hiljada objava o izborima

U posmatranom periodu na Fejsbuk stranicama i grupama registrovali smo više od 3.600 objava na temu izbora, koje su imale gotovo 880 hiljada interakcija (dijeljenja, sviđanja, komentari itd).

Najviše objava o izborima od posmatranih portala na njihovim Fejsbuk stranicama imala je Borba – 231, na drugom mjestu je In4S 184, zatim Antena M sa 84, dok su Vijesti imale 76, RTCG 51 a CDM 25 objava.

Stranice i grupe koje su najviše dijelile objave portala na Fejsbuku su Srpski Herceg Novi, Pleme Vasojevići, Srpsko-rusko bratstvo – duhovno i istorijsko, Ne u NATO, Srpska Crna Gora, Crna Gora – Srpska Sparta, Ludački pokret Ne damo svetinje, Svetosavski pokret Crne Gore, Srbi u Crnoj Gori, podrška mitoropolitu crnogorsko-primorskom g. Amfilohiju Radoviću, Nikšić ponosni srpski grad i Glas naroda u Republici Srpskoj. Te prosrpske stranice i grupe u većini slučajava dijelile su članke portala In4S i Borba, što pokazuje da su u tom smislu aktivnije na Fejsbuku od procrnogorskih stranica kod kojih nijesmo registrovali značajnije dijeljenje sadržaja posmatranih portala.

Kompletnu prezentaciju monitoringa možete pogledati ovdje.

Društvene mreže širom svijeta aktivno se koriste kao sredstvo uticaja u važnim događajima i političkim procesima. Međutim, Fejsbuk prednjači po upotrebi kada je riječ o predizbornim kampanjama zahvaljući svojim opcijama i alatkama. Fejsbuk nudi opciju lakog prikupljanja velikog broja podataka o korisnicima, što omogućava targetiranje ciljnih grupa na osnovu različitih kriterijuma (afiniteti korisnika, lokacija i slično). Na taj način se jednostavno identifikuju korisnici koji će biti podložni određenom sadržaju.

Primjeri političkog uticaja putem društvenih mreža su brojni. Tokom 2019. godine predsjednik Donald Tramp je na svoju kampanju potrošio gotovo 20 miliona dolara za reklame na Fejsbuku. Takođe, problematizuje se i rusko miješanje u izbore u SAD 2016. godine, kada su se navodno  ruski hakeri umiješali plasiranjem obmanjujućih i lažnih reklama Fejsbuk korisnicima na teritoriji te zemlje.

Značajnu ulogu u predizbornim kampanjama imaju i influenseri. Indikativno je da se u propagiranje političkih partija na društvenim mrežama ili na pozivanje ljudi da izađu na izbore ne uključuju samo influenseri sa ogromnim brojem pratilaca već i takozvani mikro influenseri koji imaju tek po nekoliko hiljada pratilaca.

Kako se kotiraju naše partije na Fejsbuku?

Crna Gora prema podacima iz 2019. godine ima 51 političku partiju, najviše po glavi stanovnika u regionu. Ipak, u trci za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust 2020. izdvaja se njih desetak.

Budući da je pandemija uzrokovana korona virusom otežala održavanje kampanje u stvarnom svijetu, jedan broj partija se odlučio da u te svrhe iskoristi i virtuelni, odnosno društvene mreže. U našoj zemlji, to je mahom Fejsbuk kao najviše korišćena društvena mreža.

DFC je analizirao jedanaest Fejsbuk stranica crnogorskih političkih partija u periodu jun-jul 2020. godine: Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, Demokratska partija socijalista Crne Gore, Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, DEMOS – Miodrag Lekić, Socijaldemokrate Crne Gore, Marko Milačić – Prava Crna Gora, Demokratski front, SNP – Socijalistička narodna partija Crne Gore – СНП ЦГ, Socijaldemokratska partija Crne Gore – SDP i Bošnjačka stranka.

Dobijeni podaci nam kazuju koje su političke partije imale najviše interakcija po objavi (ukupan broj lajkova, dijeljenja i komentara), najviše lajkova na stranici, kao i da li je interakcija varirala kako se izbori bliže. Primijećeno je i da su pojedine političke partije koristile opciju sponzorisanja da bi ih što veći broj korisnika primijetio, što je u koliziji sa organskim interakcijama na takvim stranicama.

Milačićeva stranica – najviše interakcija i lajkova

Najviše prosječnih interakcija po objavi (4,3 hiljade) tokom juna imala je stranica Marko Milačić – Prava Crna Gora, koja je ujedno i stranica sa najviše lajkova (70,1 hiljada). Slijede stranice Demokratski front sa 1,5 hiljada i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 1,1 hiljadu interakcija po objavi. Pored toga, obje stranice bilježe i veliki broj lajkova, pa tako stranica DF-a ima 51,3 hiljadu, dok stranica Demokrata ima 44,4 hiljade lajkova.

Broj prosječnih interakcija po objavi u junu na stranicama političkih partija

Ostale stranice političkih partija imaju manje od hiljadu interakcija po objavi u junu. Ipak, u toj grupi se izdvaja stranica Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, koja uprkos malom broju lajkova (5,8 hiljada) bilježi 717 interakcija po objavi.

U julu, stranica Marka Milačića i dalje zadržava trend stranice sa najviše prosječnih interakcija po objavi (3,4 hiljade), dok je kod stranica Demokratskog fronta i Demokrata taj broj gotovo prepolovljen i iznosi 757 odnosno 643 interakcije po objavi. Ti podaci navode na zaključak da, iako se izbori bliže, nije kod svih stranica političkih partija došlo do značajnog skoka u broju interakcija po objavi.

Broj prosječnih interakcija po objavi u julu na stranicama političkih partija

Stranice ostalih političkih partija u julu bilježe sličan trend kao i u junu, pa broj interakcija po objavi i dalje ne prelazi hiljadu. Ipak, znantan porast broja interkacija primjetan je na stranici Socijaldemokrate Crne Gore, koja je sa 70 interakcija u junu skočila na 369 interakcija po objavi u julu.

Prelged rasta broja lajkova za peridod jun-jul

Kada je riječ o broju lajkova na stranici, najveći porast za period jun-jul bilježe stranice Marko Milačić – Prava Crna Gora sa 6,7 hiljada lajkova i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 6,1 hiljadu lajkova. Zatim slijede stranice Demokratski front (3,2 hiljade), Socijaldemokrate Crne Gore (1,8 hiljada), Demokratska partija socijalista Crne Gore (1,5 hiljada) i Ujedinjena Crna Gora (1,4 hiljade). Ostale stranice političkih partija bilježe porast u broju lajkova ispod hiljadu za dva mjeseca.

I mim stranice u političkoj igri

Osim što služe zabavi, mim stranice popularne na Fejsbuku njihovom retorikom utiču i na javno mnjenje. Uz karakterističnu dozu satire, one se vrlo često koriste kao sredstvo uticaja koje najviše dolazi do izražaja u ključnim političkim dešavanjima, u ovom slučaju – u predizbornoj kampanji u Crnoj Gori.

Otavio Freire, glavni službenik za tehnologiju i predsjednik kompanije SafeGuard Cyber, rekao je za Gardijan prošle godine da vizuelni sadržaj olakšava podrivanje nesloge, jer se mimovima prenose uvjerenja koja postoje u javnosti. Taj sadržaj je lako i jeftino napraviti, ali je i teže provjeriti nego tekstove sa sumnjivih sajtova.

Mim stranice bilježe rast u CG

Podijeljene između pozicije i opozicije jednako kao i domaća politička scena, mim stranice crpe sadržaj iz aktuelne političke stvarnosti, interpretirajući je na različite načine. Pretpostavlja se da su neke od njih kreirale same partije, dok druge vidno podržavaju narative određenih političkih partija, pa čak i Mitropolije crnogorsko-primorske u kontekstu izbora.

Na taj način politika se seli u virtuelni svijet, a u tom smislu se u Crnoj Gori ističe nekoliko opoziciono nastrojenih stranica – МИМистарство оностраних послова, Nemojmo politizovati proteste, It was very unpleasant/Psalam 118 (koje se međusobno zovu mim serdarima), Dnevna doza crnogorskih dubioza, kao i dvije prorežimski orjentisane stranice – Crna Gora Transparentno i Politika CG.

Broj objava i statistika

U kontekstu predstojećih izbora primjećeno je da opoziciono orjentisane mim stranice imaju znatno više objava na dnevnom nivou (stranica It was very unpleasant/Psalam 118 imala ih je tokom juna i jula u prosjeku 28), kao i da povremenim dijeljenjem amplifikuju sadržaj drugih mim stranica sličnih stavova. S druge strane, stranice koje su poziciono (režimski) orjentisane, imaju manji broj objava, odnosno nekoliko objava na sedmičnom ili mjesečnom nivou, ali zato na pojedinim objavama bilježe i više od hiljadu lajkova.

Rast broja lajkova na mim stranica za period jun-jul

Na osnovu analiziranih podataka može se zaključiti da, u zavisnosti od toga kojoj su političkoj opciji mim stranice naklonjene, jedne kritikuju opoziciju i prozivaju njene lidere. Druge, pak, pozivaju na jedinstvo opozicije, insistiraju na glasanju a ne na bojkotu izbora, te kritikuju vladajuću partiju DPS i predsjednika Crne Gore. Česta tema mim stranica je i SPC i Mitropolija crnogorsko-primorska, gdje u svojim objavama pružaju podršku mitropolitu Amfilohiju. Nerijetko admini tih stranica sebe doživljavaju kao osobe čije strategije crkva treba da čuje radi svrgavanja vlasti.

Prosječan broj interakcija po objavi na mim stranicama za period jun-jul

Kada je riječ o statistici za jun i jul 2020. godine, Crna Gora Transparentno, iako je imala svega 18 objava, bilježi najveći prosječan broj interakcija (914), a to je ujedno i mim stranica sa najviše lajkova (18,9 hiljada). Slijede stranice It was very unpleasant/Psalam 118 sa 447, Politika CG sa 390 i Dnevna doza crnogorskih dubioza sa 357 interakcija po objavi. Stranice МИМистарство оностраних послова i Nemojmo politizovati proteste imaju 287 odnosno 260 interakcija po objavi za isti period. Indikativno je i da je mim stranica It was very unpleasant/Psalam 118 za period jun-jul imala najveći porast u broju lajkova (5,4 hiljade).

U kontekstu aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, primjetno je pojavljivanje raznih organizacija koje zastupaju srpske interese i prava Srba, kako u Srbiji tako i u svijetu.

Srpsko-američka konferencija liderstva (SALC) privukla je posebnu pažnju zbog svojih aktivnosti i retorike na društvenim mrežama (Fejsbuku i Tviteru), predstavljajući američkoj javnosti Crnu Goru u negativnom kontekstu kroz prezentovanje selektivnih činjenica.

Misija te neprofitne organizacije, kako je istaknuto na njenom zvaničnom sajtu, jeste unaprijeđenje interesa srpsko-američke zajednice na polju obrazovanja, kulture, karijere i života u SAD-u uopšte, kao i očuvanje pravoslavne vjere. SALC u skladu sa tim redovno komentariše situaciju u Crnoj Gori kroz prizmu dešavanja oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pružajući podršku, kako sveštenstvu i vjernicima, tako i lokalnim aktivistima.

Tri načina podrške SPC u Crnoj Gori

Analiza diskursa pokazuje da Srpsko-američka konferencija liderstva koristi tri različita načina na internetu da bi se borila protiv vlasti u Crnoj Gori. Retorika i sadržaj argumenata prilagođeni su američkom stanovništvu i trenutnoj situaciji u SAD-u.

Prvo, cilj SALC-a je predstaviti Crnu Goru kao državu koja ljudima brani da praktikuju svoju vjeru, naglašavajući time ugrožavanje njihovog prava na slobodu vjeroispovijesti. Taj agrument se podudara sa stavovima donosioca odluka i javnosti u SAD-u. U cilju što boljeg ilustrovanja tih tvrdnji, promovisano je nekoliko heštegova: #ReligiousFreedom ili #NeDamoSvetinje.

Heštegovi koje promoviše SALC

Drugo, SALC je iskoristila trenutni talas protesta u SAD-u i konteksta poruke Životi crnaca su važni (Black Lives Matter) da bi napravila paralelu sa navodnim terorom nad pravoslavnim Srbima u Crnoj Gori. U tu svrhu je iskorišten kolaž fotografija policijskog privođenja iz Budve i SAD-a.

Objavljen kolaž kojim se poredi situacija u Crnoj Gori sa onom u SAD-u

Treći način je lobiranje SALC-a u Kongresu i njihova objava na dan rušenja nelegalno sagrađenog manastirskog konaka u Ulcinju 10. juna. Predsjednik te organizacije Aleksandar Đuričić je pozvao sve zainteresovane građane SAD-a da informišu njihove predstavnike u Kongresu o nedemokratskom i neustavnom Zakonu koji je usvojila Vlada Crne Gore, kao i o opasnim radnjama koje spovodi, uz uputstvo kako da to urade.

SALC Information on Montenegro: How to Call Your Member of Congress

SALC Information on Montenegro: How to Call Your Member of CongressSALC’s Call to Action on Montenegro! Inform your Senators and House Representative about the dire situation in Montenegro! This morning, June 10, 2020, the Montenegrin government began its implementation of its so-called “Law on Freedom of Religion” by forcibly taking control of several church properties, including the demolition of the building where the monks and nuns live at the Monastery of St. Basil of Ostrog in Ulcinj, Montenegro. We also have information that the Montenegrin Government is preparing to demolish the chapel where baptisms are conducted in Tivat, Montenegro. Please call your representatives to inform them about this undemocratic and unconstitutional law passed by the Montenegrin Government and the dangerous actions conducted today that will only enflame tensions.Steps to call your member of Congress:1. Go to www.govtrack.us2. Click on “Legislators”3. Click on “Members of Congress”4. Either enter your address, or click “I’m at Home” if you are currently at home. The safest option is to enter your address. 5. Call your Senators and House representative either with your own commentary or the template provided below.6. Remain calm and cordial.Hello, my name is [NAME] and I’m a constituent from [CITY, STATE].I’m calling to inform [NAME OF SENATOR OR CONGRESSPERSON] about the situation in Montenegro and to voice my concern about the recent actions taken by the Montenegrin Government against the Orthodox Christian community living there. In December, the Montenegrin Government passed a law that violates the rights to freedom of religion and property of both the religious communities and individuals in Montenegro. The Montenegrin Government began to implement this controversial law today by forcibly taking control of church properties and demolishing the monastic residence at the Monastery of St. Basil of Ostrog in Ulcinj, Montenegro. As a member of NATO that receives American taxpayer funds, Montenegro should be asked to cease and desist until the constitutionality of this law is ruled upon by the courts.I ask [NAME OF SENATOR OR CONGRESSPERSON] to visit serbianleaders.com to view a legal analysis of this law.Thank you for your time and attention.(If there is no answer, leave your name with spelling, full home address, and phone number on the voicemail.)

Posted by Serbian American Leadership Conference – SALC on Wednesday, June 10, 2020

Veze SALC-a u Crnoj Gori

Da bi se razumio domet uticaja te organizacije i otkrile nove osobe koje dolaze iz njihove mreže, obrađena je mreža Tviter naloga SALC-a.

Analiza je otkrila naloge sa kojima Tviter nalog SALC ima najjače veze. Riječ je o nalozima Neno Đorđević i Vasilije Vranić.

Neno Đorđević je član odbora Srpsko-američke konferencije liderstva i povezan je sa Narodnom strankom u Srbiji. Njegov Tviter nalog otkriva da on u potpunosti podržava aktivnosti SALC-a o pitanjima aktuelnih političkih prilika u Crnoj Gori. Đorđević najviše piše na engleskom jeziku o situaciji u našoj zemlji.

Vasilije Vranić, koji živi u Vašingtonu, sveštenik je Srpske pravoslavne crkve. Analiza njegovog naloga pokazala je da je izraziti protivnik vlasti u Crnoj Gori i da podržava pravoslavne Srbe. Od kada je kreirao nalog prije mjesec dana, objavljuje dnevno po nekoliko tvitova, promovišući brojne heštegove koji se odnose na vjerske slobode u Crnoj Gori.

Vranić je u martu 2020. prisustvovao sastanku partijarha Irineja i američkog ambasadora sa specijalnim zaduženjima za religijska pitanja, Semom Braunbekom. Tom prilikom su razgovarali o temama koje uključuju srpski narod i Srpsku pravoslavnu crkvu.

Vranić je podjednako aktivan i na Fejsbuku, gdje takođe često dijeli objave Srpsko-američke konferencije liderstva. Upravo na toj društvenoj mreži je i uočena fotografija koja svjedoči o sastanku Vranića sa predsjednikom SALC-a u Bijeloj kući. 

Serbian American Leadership Conference#serbian #salc #srbiuamerici🇷🇸 @ United States Capitol

Posted by Vasilije Vranic on Tuesday, November 19, 2019

I onlajn brifing sa opozicionim aktivistima

Analizom Fejsbuk stranice Srpsko-američke konferencije liderstva pronađena je objava o specijalnom onlajn brifingu o situaciji u Crnoj Gori, održanom 16. maja u organizaciji SALC-a.

SALC Special Briefing on the Recent Situation in Montenegro

SALC Special Briefing on the Recent Situation in MontenegroSALC hosts a special briefing on the recent events in Montenegro after Bishop Joanikije and other clergy of the Metropolitanate of Montenegro & the Littoral of the Serbian Orthodox Church were arrested and detained, and dozens of peaceful marchers in the procession of St. Basil were beaten. Joining SALC to discuss the events on the ground in Montenegro are Nebojša Medojević, Vladimir Božović, Vladislav Dajković, and Milojko Spajić.

Posted by Serbian American Leadership Conference – SALC on Saturday, May 16, 2020

Prvi govornik na brifingu bio je Nebojša Medojević, jedan od lidera Demokratskog fronta. Pored njega, poziv za brifing dobio je i opozicioni aktivista Vladislav Dajković. On, međutim, nije mogao da se pridruži video pozivu, jer je, kako je naveo, na putu za bolnicu zbog povreda dobijenih od policije na protestu u Nikšiću.

Na brifingu su učestvovali i ambasador Srbije u Crnoj Gori, Vladimir Božović i Milojko Spajić, koji je istupio ispred grupe Crnogorci za slobodu vjeroispovijesti (Montenegrins for Religious Freedom). Nakon brifinga, SALC se putem svog Fejsbuk naloga zahvalio svima koji su ispratili brifing i objavio saopštenje Demokratskog fronta o policijskoj brutalnosti prema opozicionarima u Crnoj Gori.

SALC se inače ne libi da putem svog Tviter naloga komentariše i vladajuću partiju u Crnoj Gori, upoređujući je sa Komunističkom partijom u Kini. Bitno je naglasiti da je taj tvit, objavljen 19. juna, jedina objava koja govori o političkim partijama u Crnoj Gori od kada je nalog kreiran. To može biti indikativno u kontekstu predstojećih izbora u Crnoj Gori.

Advokatica Ilijana Todorović

Portal IN4S je početkom juna objavio članak o izvjesnoj Ilijani Todorović, advokatici iz SAD-a, koja je svojom video-analizom uništila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. U videu koji je na Jutjubu objavljen 30. maja, Todorović tumači članove Zakona i ukazuje na njihove nesuglasice, komentarišući da gotovo ne postoji nijedan član Zakona da nema neku vrstu greške. Važno je naglasiti da je taj video istaknut na Fejsbuk stranici SALC-a, odnosno, to je prva objava na njihovoj početnoj strani.

Dalja pretraga pokazala je da je advokatica Todorović potpredsjednica za pravne odnose u organizaciji SALC.

Digitalni forenzički centar uradio je detaljniju analizu izvještaja Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) zbog uočenih nedosljednosti u tvrdnjama, pristrasnosti prilikom predstavljanja pojedinih tema i promjena stavova o događajima i akterima u kratkom vremenskom periodu.

IFIMES u posljednjem istraživanju Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2020: Dodik i Đukanović destabilizirajući faktor na Balkanu i Evropi?  navodi da je status Crne Gore kao corona-free zemlje izazvao podsmjeh u zapadnim diplomatskim krugovima. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović (DPS) je ovih dana olako objavio, da je Crna Gora „pobijedila Coronu“, što je izazvalo zgražanje, nevjericu ali i podsmjeh u zapadnim diplomatskim krugovima. Ono što ne mogu predsjednik SAD Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson, i drugi svjetski lideri da riješe, uspio je Đukanović da riješi preko twitter objave ponovo obmanjujući crnogorsku i svjetsku javnost.

Bez namjere da u tom dijelu komentarišemo ili osporavamo autorovo lično mišljenje, ne možemo zanemariti činjenicu da izrečeni vokabular nije primjeren, niti svojstven akademskim analizama institucije koja već u svom nazivu preferira uticaj, a time i stručnost i profesionalnost.

Zaokret u izvještavanju o Crnoj Gori i Srbiji

U analizi Sigurnosno-obavještajno djelovanje za vrijeme pandemije Covid-19, objavljenoj 29. marta ove godine, ističe se kako Crna Gora krije rezultate u borbi protiv korona virusa i prikriva stvarne podatke o zaraženima, predstavljajući sebe kao jednu od rijetkih zemalja koja nema oboljelih odnosno zaraženih virusom Covid-19 što nije odgovaralo realnom stanju.

Osim negativnog narativa usmjerenog ka Crnoj Gori i njenom predsjedniku, evidentno je favorizovanje srpskog predsjednika i Srbije, koji su predstavljeni kao žrtve obavještajnih službi regiona. U analizi Srbija – poprište konfrontacije obavještajnih službi? (objavljenoj 15. maja) navode i da je saradnja na relaciji Podgorica-Zagreb-Priština usmjerena protiv Aleksandra Vučića, ne nudeći dokaze za tvrdnju.

Vučić i Bećirović na sastanku u Beogradu

Analizirajući izvještaje IFIMES-a objavljivane od 2016. do 2020. godine uočava se niz nedosljednosti. Razlike su evidentne u tonu i zaokretu pisanja o određenim državama i akterima. Promjene su uslijedile  poslije sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i direktora IFIMES-a Zijada Bećirovića (12. februara 2019) iako je u  proteklih godinu dana nije bilo značajnih političkih i društvenih događaja koji bi potkrijepili takav zaokret.

Vučić faktor nestabilnosti, Đukanović lider

Prije pomenutog sastanka, u izvještajima su uglavnom iznošene kritike protiv politike Aleksandra Vučića, nazivajući je nasljednicom Miloševića i Šešelja, a njegovu partiju desničarskom, konzervativnom i u mnogim aspektima nacionalističkom. Vučić je predstavljen kao faktor nestabilnosti regiona, čija se destruktivna politika zasniva na: kontroli medija, stvaranju kriza u državama regiona, šizofrenoj vanjskoj politici i nesuočavanje sa prošlošću. Vučić i Dačić konstantno produciraju probleme i krize te se pojavljuju kao rešioci i gasioci tih problema i tako na takav način sebi obezbeđuju status regionalnih lidera.

S druge strane, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavljen je kao lider koji uspostavlja harmonične odnose sa svim etničkim zajednicama i čija država je postala snažan faktor stabilnosti u regionu, koja ima jedne od najboljih makroekonomskih pokazatelja u regionu.

Promjena tona – ko bi gore, sad je dolje

Već u analizi,  Aktuelna dešavanja u regionu 2019: Ko želi destabilizovati Srbiju?, prvoj nakon sastanka Vučića i Bećirovića, objavljenoj 18. juna 2019, ton pisanja se mijenja, sve primjetniji su narativi potpuno suprotni prethodnim analizama IFIMES-a. Vučić se predstavlja kao faktor mira i stabilnosti na Balkanu i nalazi se u najtežoj poziciji. Iako je ranije kritikovan za kontrolu medija, sada je on taj protiv koga je usmjerena medijska plaćenička mreža. Opozicija u Srbiji takođe ugrožava integritet predsjednika Srbije zloupotrebljavanjem protesta građana i sastancima sa kosovsko-albanskim političarima. 

Crna Gora, prethodno predstavljana u IFIMES-ovim analizama kao faktor mira i stabilnosti, sada se prikazuje kao zemlja u kojoj vlada virus korupcije i kriminala kroz DPS i Đukanovića, čije obavještajne službe štite režim.Predsjednik Đukanović, ranije faktor izgradnje mira sa svim etničkim zajednicama, sada u analizama IFIMES-a igra na kartu manipulacije, nacionalizma i religije i kao bivši učesnik u ratnim zločinima predstavlja prijetnju ugledu NATO.

Osim promjene stavova IFIMES-a prema Crnoj Gori i Srbiji, tokom posmatranog perioda primjetna je konstanta pozitivnog ocjenjivanja lidera SDSM-a, Zorana Zaeva, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije. Njegovim dolaskom na vlast, ta država postaje svijetla tačka u regionu, navedeno je u više analiza. Afirmisanje politike Zaeva nastavljeno je u periodu jul 2017 – jul 2019, kada je Bećirović sa drugim direktorom IFIMES-a, Aljafom Bakhtijarijem, postao savjetnik u Vladi Zorana Zaeva.

Kredibilitet IFIMES-a pod lupom

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik IFIMES-a i Budimir Lončar, bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije i predsjednik Savjetodavnog odbora IFIMES-a distancirali su se od nedavno objavljenih analiza tog Instituta putem zajedničkog saopštenja. Slovenački mediji su prethodno u više navrata pisali o aferama vezanim za finansiranje Instituta i njegov rad. Izdvaja se slučaj opštine Kopar i šest naručenih analiza.

Između 2011. i 2016. godine, opština Kopar je kupila šest studija od IFIMES-a za 69.132 eura o mogućnostima ekonomske saradnje sa zemljama Balkana i Bliskog istoka, izbjeglicama i albanskim porodicama u toj opštini. Umjesto detaljne analize, u studijama su objavljene opšte informacije o traženim temama. Detaljna analiza slovenačkog portala Pod Črto, pokazala je da su dvije od šest studija plagirane u cjelosti, a dvije sadrže djelove preuzete iz drugih izvora.

I istraživanje iz 2016. godine, koje je sprovela radio televizija Slovenije RTVSLO upućuje na još jednu plaćenu studiju, gdje  je opština Kopar tražila analizu o pogrebnim običajima muslimana, Jevreja i pravoslavaca, za koju je platila 11.000 eura. Navodi se da je studija bizarna i nije logična, jer se u opštini Kopar svake godine sahrani svega pet pripadnika islamske vjeroispovijesti, pa je i predsjednik Islamskog udruženja bio iznenađen studijom. Tim povodom oglasila se i koparska opozicija koja je rekla da su gradonačelnik Boris Popovič i direktor Komunalnog preduzeća tog grada Gašpar Mišič, naručili nepotrebnu studiju kako bi finansirali njihovog poznanika i direktora IFIMES-a Zijada Bećirovića.


Intenzivna anticrnogorska kampanja na srpskim portalima usmjerena je posljednjih dana ka urušavanju imidža Crne Gore kao poželjne turističke destinacije. Srpski i prosrpski orjentisani mediji ne propuštaju priliku da naglase slabosti turističke ponude na crnogorskom primorju, favorizujući druge destinacije.

Zanemarujući suštinu odluke kojom je crnogorska Vlada zauzela isti stav prema svim zemljama koje imaju više od 25 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika, zvanična Srbija, kao i pomenuti mediji, oštro su reagovali. Inače, pomenuta odluka, osim zdravstvenih, nije motivisana niti političkim niti bilo kojim ideološkim razlozima, jer osim Hrvatske, Slovenije, Austrije, Nemačke, Mađarske, Albanije, Poljske, Češke i Grčke, granice su zatvorene za sve zemlje koje imaju više od 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U međuvremenu, Vlada je saopštila da je odluka donijeta na osnovu preporuka EU i Instituta za javno zdravlje, ali da je moguće da će Crna Gora otvoriti granice sa još nekim državama iz regiona u zavisnosti od situacije kada naredba stupi na snagu.

Tvrdnje da je riječ o politički motivisanoj odluci

Zvanični Beograd, reagujući na odluku Crne Gore da ne uvrsti Srbiju u grupu zemalja sa kojima će Crna Gora otvoriti granice 1. juna, tvrdi da se radi isključivo o političkoj odluci. Premijerka Ana Brnabić je izjavila da Srbija neće zatvarati svoje granice za crnogorske građane kao što je to uradila Podgorica za građane Srbije, ističući da srpski građani ne bi trebalo da idu tamo gdje su nepoželjni. Istog dana je Direktorat za civilno vazduhoplovstvo Srbije zabranio slijetanje aviona Montenegro Airlinesa na beogradski aerodrom. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je kazao da crnogorska vlada namjerno nije stavila Srbiju na listu država čiji građani mogu slobodno da uđu na prostor Crne Gore.  Prema njegovim riječima, crnogorska vlast je zapravo rekla ne trebaju nam turisti iz Srbije.

Prema podacima sa zvaničnog portala Covid19.rs, u toj zemlji je od početka epidemije potvrđeno ukupno 11.227 slučajeva zaraze korona virusom, a izliječeno 6.067 osoba (podaci u trenutku pisanja teksta). To znači da trenutno postoje 5.160 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, odnosno 72 oboljela na svakih 100.000 stanovnika, što je znatno više od kvote koju je postavila crnogorska vlada .

Negativni narativi

Paralelno sa porukama najviših srpskih zvaničnika da Srbi ne treba da dolaze u Crnu Goru, stižu i one iz srpskih tabloida:

CRNOGORSKI UGOSTITELJI UTUČENI: Što nam dođe domaćih gostiju preko vikenda to nam je!, Crnogorci kukaju, pukla im sezona! Plaže prazne, gostiju ni na vidiku,  Da li je Crna Gora bez Srba ovog leta OSUĐENA NA PROPAST? Evo koliko tačno Srba letuje tamo i koliko troše, RUSI NE DOLAZE, SVI OTKAZUJU, NEMA RADNE SNAGE: Prognoze za sezonu u Crnoj Gori su loše!, AJKULA u Crnoj Gori! Neman od TRI METRA uočena u blizini omiljenih plaža srpskih turista, SRBI, NE IDITE U CRNU GORU NA MORE! Evo šta vam se može desiti. To su samo neki od naslova kojima mediji poput portala Espreso, Alo, Telegraf, Srbija danas, Informer šire negativne narative o Crnoj Gori.

Pored tih, svakodnevno se plasira i niz lažnih vijesti. Jedna od njih da je u Podgorici i na Cetinju privedeno 17 navijača Budućnosti kod kojih su nađene naljepnice Srbe na vrbe!  i Srbi, van iz Montenegra, kao i arsenal hladnog oružja, koju je inicijalno objavio Informer. Isti portal tvrdi da su se oni spremali da tokom sezone u Budvi, Kotoru i Tivtu linčuju turiste iz Srbije, razbijaju im kola, skidaju registracije i lijepe im prijeteće naljepnice.

Lažne vijesti i izmišljene statistike

Pored medija iz Srbije, lažne vijesti objavljivali su i crnogorski portali. Tako IN4S piše o novom istraživanju u oblasti hotelijerstva, navodeći da svega 4% građana Srbije želi ići u Crnu Goru, za razliku od Grčke koju bira njih 80%?! Nakon te objave, tekst su preuzeli brojni tabolodi iz Srbije.

Neki od naslova u srpskim tabloidima u posljednjih 5 godina

Podsjetimo se, ovogodišnja pojačana kampanja usmjerena protiv turističke privrede Crne Gore nije nova pojava. Ona je nastavak negativne propagande svih prethodnih godina kada je naša država predstavljana kao skupa i nesigurna destinacija, sa prljavim plažama i agresivnim mještanima koji ne vole Srbe. Narativi o unaprijed propaloj sezoni ponavljaju se iz godine u godinu. Na sreću, oni do sada nisu štetili našem turizmu, šta više. Nadamo se da će tako biti i ove godine, uz rezervu da će pandemija sigurno ostaviti traga i ne samo na turističku privredu Crne Gore, nego i drugih turističkih destinacija u okruženju i šire.

Nakon nedavnog razotkrivanja mreža botova povezanih sa vladajućom partijom u Srbiji koji su promovisali kinesku pomoć toj zemlji tokom epidemije korona virusa, Digitalni forenzički centar otkrio je novu mrežu profila iz Srbije čija je glavna meta Crna Gora.

Monitoringom Tvitera, uočili smo veliki broj objava koje su sadržale ključnu riječ Crna Gora i korisničko ime (username) predsjednika Srbije @avucic.

Analizom smo utvrdili 2.025 takvih objava od 14. do 20. maja, koje su došle sa mreže od 637 bot profila povezanih sa Srpskom naprednom strankom (SNS) i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.  Objave su plasirane koordinisano i intezivirane su 14. maja nakon protesta u Crnoj Gori. Gotovo sav sadržaj na profilima nije originalan već su objavljivani isključivo ritvitovi.

Analizom sadržaja može se vidjeti da je primarni zadatak široke mreže naloga bio da stvori sliku kako crnogorske vlasti navodno žele da otimaju crkve i manastire od SPC, da se srpski narod progoni u Crnoj Gori i da će Srbija učiniti sve da ih zaštiti.

Mreža bot naloga

Dok su neki nalozi bili kreirani još 2009, obrađena mreža bot profila krenula je sa rastom u 2018. godini, nastavila da se povećava u 2019, da bi doživjela pravu ekspanziju tokom prvih mjeseci 2020. godine, kada je kreiran čak 491 bot profil.

Broj naloga kreiranih po godinama

Od ukupno 2.025 objava sa „bot“ profila, 1.620 odnosno 80% bili su ritvitovi, što je još jedna od ključnih odlika takvih naloga i mreža. To pokazuje da je cilj povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog.

Vizuelna analiza povezanosti svih naloga u mreži koju smo uradili, osim zajedničkih tema pokazuje direktnu konekciju sa profilom Srpske napredne stranke na Tviteru.

SNS u centru mreže botova

Radi boljeg uvida u profile koji su najviše pisali na ovu temu, filtrirali smo grafik kako bi prikazao samo one naloge sa najjačom konekcijom, odnosno sa najvećim brojem objava na ovu temu. Oni su: @VladeMladjen22 sa 70, @Nsegedinski sa 62, @JelenaMilinko13 sa 57, MilosSimic89 sa 55 i @De_Vla95 sa 54. Svih pet profila kreirano je 2020 godine.

Bot profili sa najviše objava na ovu temu

Narativi

Objave od strane mreže smo grupisali prema ključnim narativima koje su širili:

  1. Crkve u Crnoj Gori pripadaju i uvijek će pripadati SPC;
  2. Progon Srba i tiranija nad srpskim narodom u Crnoj Gori;
  3. Crna Gora je „srpska Sparta“;
  4. Đukanović glavni krivac za loše bilateralne odnose;
  5. Srbija će učiniti sve da zaštiti Srbe i svoje nacionalne interese u CG;

Nalozi su u kontinuitetu prethodnih sedam dana promovisali stavove i narative najviših srpskih zvaničnika, ali i pisanja tabloida iz te zemlje.

Crkve u Crnoj Gori su predstavljene kao srpske i svaki pokušaj njihovog otuđivanja se kosi sa principima i načelima ljudskosti, ali i zdravim razumom. Stoga, kako se navodi u objavama, niko nema prava da oduzima crkve od SPC.

U objavama se tvrdi i da su promjene u odnosima između dvije zemlje počele kada je Crna Gora usvojila Zakon kojim se otima imovina SPC, kao i da vlast u Crnoj Gori sprovodi antisrpsku kampanju, što se vidi na osnovu maltretiranja sveštenstva i samog srpskog naroda.

Nalozi su pisali o tome kako je obaveza Srbije da zaštiti srpski narod u Crnoj Gori, ali bez direktnog miješanja u unutrašnje stvari druge države. Međutim, ocjenjuju da će srpski predsjednik naći načina da demokratksim putem pomogne, kao i da neće dozvoliti da bilo šta nedostaje sprskom narodu u Crnoj Gori.

Dodaju da je položaj Srba u Crnoj Gori svakodnevno sve teži, jer se želi poništiti njihov srpski identitet i sva prava koja im time pripadaju po svim zakonima, kao i da sva dešavanja u Crnoj Gori vode ka nestanku srpskog naroda u narednih deset godina.

Još jedan od narativa bio je da Crnogorci bježe od svog roda i prošlosti, da je Crna Gora „srpska Sparta“, te da Crna Gora želi da mijenja istoriju.

Neke od objava sa bot profila

Gotovo sav objavljen sadržaj sa mreže bot profila podudara se sa stavovima srpskog predsjednika o situaciji o Crnoj Gori, koje je saopštavao prethodnih dana. Tako je Vučić tokom onlajn sastanka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore 16. maja, poručio da će država Srbija biti uz svoj narod, dok je 20. maja, saopštio da neko u Crnoj Gori pokušava da stvori novu crkvu sa ciljem nestanka srpskog naroda.

Društveni uticaj

Takođe je rađena i analiza broja pratilaca kako bi bolje razumjeli da li u ovoj bot mreži postoje uticajne figure.

Najveći broj pratilaca, 1037 ima nalog @simeontrkuljic, kreiran u oktobru 2018. godine, dok svi ostalli nalozi imaju manje od hiljadu pratilaca.

Kada je riječ o reakcijama na Tviteru (zbir fejvova i ritvitova), objave nisu zabilježile veliki broj fejvova i ritvitova. Od 2.025 zdvajaju se dvije objave. Prva sa 47 reakcija sa profila @Milica_1990 i druga sa 45 sa profila  @Fred_Kremenko.

Podsjetimo, Tviter je nedavno uklonio više od 8.500 bot naloga u Srbiji koji su isključivo služili za promociju Vučiča i vladajuće stranke u toj državi. Bot mreže se najčešće formiraju prilikom bitnih događaja u određenoj državi, sa glavnim ciljem da se javno mnjenje usmjeri u željenom pravcu.

Projekat Prisustvo Rusije u informacionom okruženju Zapadnog Balkana, koji je objavio Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO (NATO Stratcom Centre of Excellence) istražio je na koje načine Rusija vrši uticaj na Zapadnom Balkanu, sa fokusom na medijsko okruženje. Analiza se bavi ruskim aktivnostima u Albaniji, BiH, na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Obrađeni su ruski interesi i sredstva uticaja, te identifikovane slabe tačke koje države Zapadnog Balkana čine podložne stranom uticaju.

Takođe, identifikovani su ruski narativi na Zapadnom Balkanu, kao i uloga lokalnih medija u širenju tih narativa. Projekat se sastojoji od četiri izvještaja, a jedan od njih, Ruski narativi prisutni u zemljama Zapadnog Balkana, analiza Sputnjika Srbija, je radio Digitalni forenzički centar.

Prisustvo ruskih narativa na Zapadnom Balkanu

Izvještaj nudi detaljnu analizu sadražaja portala Sputnjik na srpskom jeziku (Sputnjik Srbija) koji finansira Kremlj. Cilj je razumijevanje narativa o šest država Zapadnog Balkana, Evropskoj uniji i NATO, koje Rusija promoviše.

Sputnjik je poznat kao jedan od glavnih kanala ruskog uticaja u medijskom prostoru Zapadnog Balkana. Taj medij dopire do publike koja govori bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpskim jezikom i njegove objave često prenose lokalni mediji.

Izvještaj se zasniva na monitoringu koji je trajao od 01. januara do 31. decembra 2018. Autori su analizirali 7.193 članka o Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kao i o EU i NATO.

U izvještaju je identifikovano nekoliko narativa koje promoviše Sputnjik Srbija:

  • Region Zapadnog Balkana predstavlja igralište sukoba interesa između Istoka i Zapada
  • Zapadni Balkan je nestabilan i postoji visok rizik od nastanka sukoba
  • Evropska unija je hegemona
  • Zemlje Zapadnog Balkana su slabe i korumpirane
  • Ljudska prava su ugrožena
  • EU i NATO su slabi i nijesu ujedinjeni
  • NATO je agresivan i širi provokacije
  • Crna Gora želi da revidira istoriju
  • Članstvo u NATO nije korisno

Analiza pokazuje da Sputnjik pokušava da naglasi da je region podijeljen na prozapadnu i proistočnu stranu. Cilj narativa je da podstaknu osjećaj nelagode, nesigurnosti i zabrinutosti u regionu. Zapadni Balkan je predstavljen kao sljedeće mjesto sukoba NATO i Rusije, a zemlje će morati da izaberu stranu.

Predstavljeno je da države koje su bliže Zapadu poput Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije gube njihovu suverenost pod uticajem Zapada. Prikazane su kao države sa velikom stopom korupcije i kriminala u kojima se prava manjina ne poštuju. S druge strane, Srbija se konstantno prikazuje kao ekonomski uspješna država regiona.

Dok je EU predstavljena kao struktura u kojoj vlada hegemonija i koja se miješa u dijalog zemalja regiona, NATO se prikazuje da je agresivan i provokatorski nastrojen prema Srbiji i Rusiji.

Rusija je predstavljena kao zaštitnik Srba na Kosovu dok je Zapad opisan kao zaštitnik kosovskih Albanaca. Rusija je takođe opisana kao vojna sila koje se NATO plaši a istovremeno i kao žrtva NATO agresije.