Količina informacija kojoj smo izloženi je zapanjujuća: 2022. primamo 5 puta više informacija nego 1986. S obzirom da je raspon naše pažnje smanjen na otprilike 8 sekundi, u kratkoj formi vam donosimo naznačajnije (dez)informacije u periodu za nama.

Deseto izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Količina informacija kojoj smo izloženi je zapanjujuća: 2022. primamo 5 puta više informacija nego 1986. S obzirom da je raspon naše pažnje smanjen na otprilike 8 sekundi, u kratkoj formi vam donosimo naznačajnije (dez)informacije u periodu za nama.

Deseto izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Količina informacija kojoj smo izloženi je zapanjujuća: 2022. primamo 5 puta više informacija nego 1986. S obzirom da je raspon naše pažnje smanjen na otprilike 8 sekundi, u kratkoj formi vam donosimo naznačajnije (dez)informacije u periodu za nama.

Deveto izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Spoljnopolitičko pozicioniranje Kine karakteriše se vrlo jasnom ambicijom, da postane globalna sila broj jedan kazala je Milica Pejanović-Đurišić otvarajući konferenciju Digitalnog forenzičkog centra.

“U osnovi takvog pozicioniranja je ideja o Kini kao ekonomski naprednom, kulturno i tehnološki visoko razvijenom i međunarodno-poštovanom društvu”, rekla je Pejanović Đurišić. Ona je dodala da Kina svoj uticaj širi preko projekata inicijative Pojas i put.

“Suštinski, u pitanju su pokušaji preoblikovanja aktuelnog svjetskog poretka, zasnovanog na konceptu liberalne demokratije, u pravcu prilagođenom kineskim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima”, kazala je Pejanović Đurišić.

Pejanović Đurišić je navela da je rat u Ukrajini testirao jačinu i ograničenja kinesko-ruskog partnerstva. Kako je kazala, osim ekonomskog, Kina nastoji jačati svoje prisustvo u Evropi kroz političku i kulturološku saradnju sa balkanskim zemljama. “To se posebno učinkovitim pokazalo upravo na Zapadnom Balkanu”, ocijenila je Pejanović Đurišić.

Otpravnik poslova u američkoj Ambasadi, Kris Karber je takođe govorio na konferenciji. On je istakao da je Kina jedina država sa namjerom da promijeni međunarodni poredak i poveća ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć da to uradi.

Karber je kazao da je Kina prisutna u regionu i Crnoj Gori kroz značajne infrastrukturne projekte. “Kineske kompanije su direktno ili indirektno uključene u neke najvažnije infrastrukturne projekte u Crnoj Gori”, rekao je Karber. On je kazao da se Crna Gora pokazuje kao posvećeni NATO saveznik.

“I kako Crna Gora traži strane investicije, moramo imati na umu da otvorena klima za investicije, ekonomska ranjivost na eksterne šokove, znatan dug prema Kini, donose značajne rizike”, rekao je Karber.

Nalaze studije su predstavili analitičari DFC Milan Jovanović i Marko Banović. Banović je istakao da postoje tri politička cilja Kine, a to su suverenitet i teritorijalni integritet, ekonomski razvoj i međunarodni status i imidž. On je dodao da je Kina prepoznatao po ekonomskom uticaju, ali da ne treba zanemariti druge institute meke moći kao što su diplomatija, mediji i kulturne i obrazovne institucije.

Banović je kazao da su odnosi Kine i SAD opterećeni pitanjima Tajvana, podjele teritoriju u Južnom kineskom moru, ljudiskim pravima, a da je pandmeija korona virusa dodatno zakomplikovala odnos dvije zemlje. Kada je u pitanju odnos Kine sa EU, on je kazao da je Kina je od strateškog partnera EU pretvorena u sistemskog rivala koji pokušava da preuzme primat u Evropi.

Prema njegovim riječima, Balkansko poluostrvo je od velike važnosti za Kinu i ostvarivanje njenih strateških ciljeva i Kina drži fokus na države Zapadnog Balkana.

Banović je istakao saradnju Srbije i Kine u svim oblastima, kazavši da Kina u Srbiji ima političku i medijsku podršku, što joj u određenoj mjeri nedostaje u drugim zemljama regiona.

On je kazao da U Srbiji je u posljednjoj deceniji identifikovan najmanje 61 projekat u različitim fazama završetka od strane ili u saradnji sa kineskim akterima, čija je vrijednost najmanje 18,7 milijardi eura.

Uz Srbiju, Bosna i Hercegovina je država u kojoj je Kina napravila najznačajniji ekonomski, ali i politički upliv na Zapadnom Balkanu, istakao je Banović, dodajući da politička i ekonomska povezanost Republike Srpske Kine je logična, obzirom na to da se političke prilike u Srbiji direktno prelivaju na taj entitet.

Milan Jovanović je istakao kako se u crnogorskoj javnosti Kina uglavnom doživljava kao moćna, ali dobronamjerna svjetska sila. Za potrebe studije DFC je sproveo monitoring crnogorskih medija koji je pokazao da je 53 odsto članaka bilo neutralno, da su mediji uglavnom preuzimali tekstove o Kini i da se najviše pisalo o koronavirusu, geopolitici, ekonomiji i auto-putu.

On je istakao da je involviranost Kine u projekte u Crnoj Gori započela još 2010. godine. „Mnogi dokumenti vezani za planiranje i izgradnju auto-puta zaštićeni su oznakom tajnosti, a javnost ni nakon više godina nema kompletnu sliku o tom projektu“, kazao je Jovanović.

On je rekao da je Centar za globalni razvoj radio analizu svih kineskih projekata i mapirao osam najugroženijih zemalja kineskim prisustvom. „Crnoj Gori društvo prave zemlje poput Laosa, Mongolije, Tadžikistana, Kirgistana i Pakistana“, rekao je Jovanović.

Kako je kazao, u prethodnih sedam-osam godina se povećao udio učešća kapitala iz država sa autoritarnim, hibridnim režimima. „Postoji očigledan pad kada su u pitanju investicije iz demokratskih i zapadnih zemalja“, rekao je Jovanović.

„Možemo vidjeti da kontinuirana upotreba kineskih fondova može desiti da Crna Gora prestane biti privlačna za renomirane strane investitore“, rekao je Jovanović.

Jovanović je istakao da bi, kada je Crna Gora u pitanju, izostanak angažovanja mogao dovesti do jačanja antizapadnog narativa. On je dodao da smatraju da bi pojačano prisustvo Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu bila poruka svim trećim stranama koji pokušavaju da odvrate od svog puta Crnu Goru i druge zemlje regiona

Jovanović je rekao da je potrebno pružiti dodatnu podršku novinarima i medijima, a da vlade, kao i svi drugi državni organi Crne Gore, treba sa više senzibiliteta da procjenjuju upliv stranog kapitala.

Studiju Mapiranje uticaja Kine: Studija slučaja možete preuzeti na LINKU.

Količina informacija kojoj smo izloženi je zapanjujuća: 2022. primamo 5 puta više informacija nego 1986. S obzirom da je raspon naše pažnje smanjen na otprilike 8 sekundi, u kratkoj formi vam donosimo naznačajnije (dez)informacije u periodu za nama.

Osmo izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Više od polovine građana ocjenjuje da crnogorski mediji imaju političke afilijacije pokazalo je DFC istraživanje javnog mnjenja, koje možete preuzeti OVDJE.

Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti u 2022. godini predstavlja longitudinalnu studiju praćenja zastupljenosti stavova građana Crne Gore o upotrebi medija i kritičkom sagledavanju dostupnog medijskog sadržaja, koje je rađeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana (1022). Istraživanje je realizovao Digitalni forenzički centar od 30. marta do 15. aprila 2022. godine.

Prema dobijenim odgovorima, više od tri četvrtine građana navode televiziju kao medij koji svakodnevno koriste. Međutim, taj procenat (76.5%) je znatno niži u odnosu na podatke iz 2021. godine (87.8%) i naročito 2020. godine kada je televiziju svakodnevno gledalo 91.6%.

Kada su u pitanju ostali mediji, skoro dvije trećine ispitanika koristi društvene mreže (64.7%). Portale prati skoro 60% ispitanika, dok manji broj sluša radio (46.7%) i čita dnevnu štampu (28.6%).

Grafikon 1 – Upotreba medija

Analizirajući dobijene odgovore o stepenu povjerenja u medije, najveću srednju ocjenu dobili su radio (3.35) i televizija (3.23), dok su najnižu ocjenju povjerenja građani dali društvenim mrežama (2.84).  Upoređujući podatke iz prethodne dvije godine, bilježimo blagi rast prosječne ocjene povjerenja u televizije.

Grafikon 2 – Povjerenje u medije
Grafikon 2 – Povjerenje u medije

Građani u najvećoj mjeri vjeruju Televiziji Vijesti (32.2%), Dnevnim novinama Vijesti (40.8%), te portalu Vijesti (27.8%). Od ostalih televizijskih kuća, 26.4% građana, odnosno svaki četvrti, primarno najviše vjeruje RTCG, dok 16.6% ispitanika svoje povjerenje daje Prva TV, a 13.1% navodi televiziju Nova M. Slijede TV 777, TV Adria, Gradska TV i Al Jazeera TV sa procentima ispod 5%.

Grafikon 3 – Povjerenje u TV, štampu i društvene mreže

Kada su u pitanju portali, nakon Vijestigrađani najviše vjeruju portalu CDM (14.9%), a slijede RTCG, Portal Analitika i IN4S.

Grafikon 4: Povjerenje u portale

Tek trećina ispitanika (32.8%) smatra da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa, dok svaki četvrti ispitanik (25.3%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.

Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje
Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje

Iako 41.5% građana navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova, istraživanje pokazuje da uticaj medija na lične stavove građana raste u odnosu na prethodne dvije godine mjerenja.

Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova
Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova

Nešto više od polovine crnogorskih građana (52%) smatra da crnogorski mediji imaju političke afilijacije. Čak 48% ispitanika smatra da mediji rade u interesu političkih struktura. Svega 7.5% ispitanika ocjenjuje da mediji rade u interesu građana.

Trećina ispitanika izjasnila se da mediji koriste činjenice pomiješanje sa glasinama u svom izvještavanju, dok nešto manji procenat smatra da mediji ne provjeravaju temeljno informacije koje objavljuju. Značajan je i procenat ispitanika koji vjeruju da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju u odnosu na druge medije (38.4%).

Grafikon 9: Mediji, činjenice i provjera informacija

Istraživanje je ukazalo da je više od tri četvrtine građana barem jednom uočilo lažne vijesti u crnogorskim medijima, što govori da je u odnosu na 2021. godinu porastao broj građana koji svakodnevno ili često primjećuju lažne vijesti. Većina ispitanika navela je da se to dogodilo na internetu (65.3%), dok su lažne vijesti najmanje zastupljene na televiziji, radiju i štampanim medijima.

Grafikon 10: Da li ste ikada primjetli lažne vijesti?

Gotovo svaki treći ispitanik ocjenjuje da je problem lažnih vijesti i dezinformacija problem prilično izražen (29.4%), a 7.9% ispitanika smatra da je ovaj problem u potpunosti izražen.

Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti
Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti

Trećina ispitanika je navela da najvjerovatnije ne bi uradili ništa ukoliko bi primijetili lažnu vijest na društvenim mrežama, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju. Taj udio ispitanika je nešto niži u odnosu na podatke iz 2021. godine kada je isti stav imalo 36.6% ispitanika. Kao način reagovanja na lažne vijesti, oko trećine ispitanika je navelo da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama i članovima porodice.

Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije
Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije

Iako se u odnosu na prethodne dvije godine smanjio procenat građana koji smatraju da je potrebno da država kontinuirano nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti, taj broj je i dalje prilično visok (43.7%).

S druge strane, raste broj ispitanika koji smatraju da država ne treba da kontroliše medijski sadržaj na internetu, dok svaki peti ispitanik nema stav. Građani koji ocjenjuju da je kontrola medijskog sadržaja neophodna u nekim slučajevima naglašavaju da ne bi podržali nikakvu formu cenzure.

Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu
Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Sedmo izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Šesti broj broj možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brief #5 Cover DFC

Aktuelna globalna kriza nakon invazije Rusije na Ukrajinu potencirala je značaj crnogorskog članstva u NATO, ali je bacila i dodatno svjetlo na unutrašnje slabosti koje su odraz političke, nacionalne i socijalne fragmentacije i kontinuiranog upliva malignog uticaja spolja.  Nesumnjivo je da je rat u Ukrajini produbio polarizaciju u crnogorskom društvu, a činjenica da se na vlasti (iako u tehničkom mandatu) nalaze i snage privržene politici Vladimira Putina dodatno usložava aktuelni politički i bezbjednosni trenutak.

Imajući u vidu moguće negativne implikacije ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve implikacije opsežne kampanje koja je proteklih nekoliko godina vođena prema Crnoj Gori iz Rusije i njenog ključnog partnera u regionu Srbije, ne može se isključiti mogućnost dodatnog usložavanja političkih, bezbjednosnih, ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori.

Radi sprječavanja malignog uticaja i negativnih scenarija koji se u posljednje vrijeme nagovještavaju od ključnih ruskih proksija u Crnoj Gori, potrebna je hitna reakcija svih demokratskih struktura društva koje svoj politički aktivizam baziraju na evropskim i evroatlantskim vrijednostima i koje izvjesno čine preovlađujući dio političkog spektra u Crnoj Gori. To bi podrazumijevalo nekoliko neodložnih poteza većine u parlamentu koja je formirana nakon izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića koji bi doprinijeli stabilizaciji prilika i stvorili pretpostavke za institucionalno rješavanje problema sa kojima se Crna Gora suočava.

Studija Sjenke Ukrajine nad Crnom Gorom nudi uvid u dinamiku ruske agresije na Ukrajinu, ali i implikacije na region Zapadnog Balkana, sa fokusom na Crnu Goru, uz set konkretnih preporuka.

Studiju možete preuzeti klikom na OVAJ LINK.

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Petii broj broj možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brief #5 Cover DFC