Više od polovine građana ocjenjuje da crnogorski mediji imaju političke afilijacije pokazalo je DFC istraživanje javnog mnjenja, koje možete preuzeti OVDJE.

Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti u 2022. godini predstavlja longitudinalnu studiju praćenja zastupljenosti stavova građana Crne Gore o upotrebi medija i kritičkom sagledavanju dostupnog medijskog sadržaja, koje je rađeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana (1022). Istraživanje je realizovao Digitalni forenzički centar od 30. marta do 15. aprila 2022. godine.

Prema dobijenim odgovorima, više od tri četvrtine građana navode televiziju kao medij koji svakodnevno koriste. Međutim, taj procenat (76.5%) je znatno niži u odnosu na podatke iz 2021. godine (87.8%) i naročito 2020. godine kada je televiziju svakodnevno gledalo 91.6%.

Kada su u pitanju ostali mediji, skoro dvije trećine ispitanika koristi društvene mreže (64.7%). Portale prati skoro 60% ispitanika, dok manji broj sluša radio (46.7%) i čita dnevnu štampu (28.6%).

Grafikon 1 – Upotreba medija

Analizirajući dobijene odgovore o stepenu povjerenja u medije, najveću srednju ocjenu dobili su radio (3.35) i televizija (3.23), dok su najnižu ocjenju povjerenja građani dali društvenim mrežama (2.84).  Upoređujući podatke iz prethodne dvije godine, bilježimo blagi rast prosječne ocjene povjerenja u televizije.

Grafikon 2 – Povjerenje u medije
Grafikon 2 – Povjerenje u medije

Građani u najvećoj mjeri vjeruju Televiziji Vijesti (32.2%), Dnevnim novinama Vijesti (40.8%), te portalu Vijesti (27.8%). Od ostalih televizijskih kuća, 26.4% građana, odnosno svaki četvrti, primarno najviše vjeruje RTCG, dok 16.6% ispitanika svoje povjerenje daje Prva TV, a 13.1% navodi televiziju Nova M. Slijede TV 777, TV Adria, Gradska TV i Al Jazeera TV sa procentima ispod 5%.

Grafikon 3 – Povjerenje u TV, štampu i društvene mreže

Kada su u pitanju portali, nakon Vijestigrađani najviše vjeruju portalu CDM (14.9%), a slijede RTCG, Portal Analitika i IN4S.

Grafikon 4: Povjerenje u portale

Tek trećina ispitanika (32.8%) smatra da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa, dok svaki četvrti ispitanik (25.3%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.

Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje
Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje

Iako 41.5% građana navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova, istraživanje pokazuje da uticaj medija na lične stavove građana raste u odnosu na prethodne dvije godine mjerenja.

Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova
Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova

Nešto više od polovine crnogorskih građana (52%) smatra da crnogorski mediji imaju političke afilijacije. Čak 48% ispitanika smatra da mediji rade u interesu političkih struktura. Svega 7.5% ispitanika ocjenjuje da mediji rade u interesu građana.

Trećina ispitanika izjasnila se da mediji koriste činjenice pomiješanje sa glasinama u svom izvještavanju, dok nešto manji procenat smatra da mediji ne provjeravaju temeljno informacije koje objavljuju. Značajan je i procenat ispitanika koji vjeruju da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju u odnosu na druge medije (38.4%).

Grafikon 9: Mediji, činjenice i provjera informacija

Istraživanje je ukazalo da je više od tri četvrtine građana barem jednom uočilo lažne vijesti u crnogorskim medijima, što govori da je u odnosu na 2021. godinu porastao broj građana koji svakodnevno ili često primjećuju lažne vijesti. Većina ispitanika navela je da se to dogodilo na internetu (65.3%), dok su lažne vijesti najmanje zastupljene na televiziji, radiju i štampanim medijima.

Grafikon 10: Da li ste ikada primjetli lažne vijesti?

Gotovo svaki treći ispitanik ocjenjuje da je problem lažnih vijesti i dezinformacija problem prilično izražen (29.4%), a 7.9% ispitanika smatra da je ovaj problem u potpunosti izražen.

Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti
Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti

Trećina ispitanika je navela da najvjerovatnije ne bi uradili ništa ukoliko bi primijetili lažnu vijest na društvenim mrežama, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju. Taj udio ispitanika je nešto niži u odnosu na podatke iz 2021. godine kada je isti stav imalo 36.6% ispitanika. Kao način reagovanja na lažne vijesti, oko trećine ispitanika je navelo da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama i članovima porodice.

Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije
Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije

Iako se u odnosu na prethodne dvije godine smanjio procenat građana koji smatraju da je potrebno da država kontinuirano nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti, taj broj je i dalje prilično visok (43.7%).

S druge strane, raste broj ispitanika koji smatraju da država ne treba da kontroliše medijski sadržaj na internetu, dok svaki peti ispitanik nema stav. Građani koji ocjenjuju da je kontrola medijskog sadržaja neophodna u nekim slučajevima naglašavaju da ne bi podržali nikakvu formu cenzure.

Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu
Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Sedmo izdanje možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Šesti broj broj možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brief #5 Cover DFC

Aktuelna globalna kriza nakon invazije Rusije na Ukrajinu potencirala je značaj crnogorskog članstva u NATO, ali je bacila i dodatno svjetlo na unutrašnje slabosti koje su odraz političke, nacionalne i socijalne fragmentacije i kontinuiranog upliva malignog uticaja spolja.  Nesumnjivo je da je rat u Ukrajini produbio polarizaciju u crnogorskom društvu, a činjenica da se na vlasti (iako u tehničkom mandatu) nalaze i snage privržene politici Vladimira Putina dodatno usložava aktuelni politički i bezbjednosni trenutak.

Imajući u vidu moguće negativne implikacije ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve implikacije opsežne kampanje koja je proteklih nekoliko godina vođena prema Crnoj Gori iz Rusije i njenog ključnog partnera u regionu Srbije, ne može se isključiti mogućnost dodatnog usložavanja političkih, bezbjednosnih, ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori.

Radi sprječavanja malignog uticaja i negativnih scenarija koji se u posljednje vrijeme nagovještavaju od ključnih ruskih proksija u Crnoj Gori, potrebna je hitna reakcija svih demokratskih struktura društva koje svoj politički aktivizam baziraju na evropskim i evroatlantskim vrijednostima i koje izvjesno čine preovlađujući dio političkog spektra u Crnoj Gori. To bi podrazumijevalo nekoliko neodložnih poteza većine u parlamentu koja je formirana nakon izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića koji bi doprinijeli stabilizaciji prilika i stvorili pretpostavke za institucionalno rješavanje problema sa kojima se Crna Gora suočava.

Studija Sjenke Ukrajine nad Crnom Gorom nudi uvid u dinamiku ruske agresije na Ukrajinu, ali i implikacije na region Zapadnog Balkana, sa fokusom na Crnu Goru, uz set konkretnih preporuka.

Studiju možete preuzeti klikom na OVAJ LINK.

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Petii broj broj možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Disinfo Brief #5 Cover DFC

Dok su ruske bombe i krstareće rakete potresale gradove širom Ukrajine u četvrtak rano izjutra, otvoren je još jedan front koji je već dugo pripreman. Internet je brzo postao bojno polje samo po sebi, sa propagandom i dezinformacijama koje su, poput dimne zavjese, poslužile da zamagle granicu stvarnosti.

Na društvenim mrežama i ruskim državnim medijima pojavio se niz sumnjivih video snimaka i tvrdnji, koje su prenosili i određeni crnogorski i regionalni mediji. Ta propagandna baražna vatra za cilj je imala da opravda i postavi osnovu za odluku o već isplaniranoj invaziji, a sa druge strane da banalizuje navode sa Zapada o ruskim namjerama.

Kao dio ove strategije, ruske televizije su počele da aktivno promovišu informacije koje sugerišu da se u istočnoj Ukrajini odvija ogromna humanitarna kriza, da su stanovnici bili pod teškim granatiranjem Ukrajine, što je Moskvi, u krajnjem, i poslužilo kao izgovor za napad.

Na rusku propagandu ubzo su djelovale određene države, poput Češke i Poljske, a zatim i  kompletna Evropska unija koja je  najavila da će zabraniti ruske državne medije poput  RT i Sputnjik, što je potez bez presedana protiv medijske mašinerije Kremlja.

Sankcijama su obuhvaćeni i glavni propagandisti – Margarita Simonjan i tvorac sanktpeterburške Agencije za istraživanje interneta, sada već čuvene fabrike trolova Evgenij Prigožin. S druge strane, Fejsbuk je ruskim državnim medijima onemogućio da monetizuju sadržaj na Fejsbuku i Instagramu. Jutjub je blokirao ruski državni medij RT u Ukrajini i suspendovao mu mogućnost da monetizuje sadržaj na toj platformi globalno.

Za razliku od Evropske unije i društvenih mreža, koji pokušavaju da ublaže efekte ruske propagande, u Crnoj Gori ona doživljava svoj procvat. Putem određenih portala, TV stanica, mreža poput Telegrama, šire se informacije, precizno i dosljedno harmonizovane sa stavovima Moskve.

Narativi na portalima

Digitalni forenzički centar (DFC) je analizirao obmanjujuće narative koji najčešće originalno potiču sa Sputnjika ili RT, a koje su crnogorski mediji uveliko širili.

  • Glavni i osnovni postulat izvještavanja tih medija o ruskoj agresiji jeste da se riječ agresija ili rat ne spominju. Proruski mediji i njihovi akteri preferiraju izraze specijalna vojna operacija ili kriza u Ukrajinitretman dosljedan ruskim državnim medijima;
  • Drugi narativ jako prisutan u ruskim i proruskim medijima u Crnoj Gori je prikazivanje Ukrajine kao komunističke tvorevine. Pozivajući se na Putinove riječi, mediji plasiraju tezu da je Ukrajinu u potpunosti stvorila boljševička komunistička Rusija. Pri tome se navodi da su Lenjin i njegovi saradnici to učinili na najtraljaviji način u odnosu na Rusiju, kao što za traljavost u vezi gubitka Crne Gore Vučić optužuje svoje prethodnike;
  • Naglašavanje sopstvene vojne nadmoći s ciljem demoralisanja Ukrajinaca, naglašavajući njihove gubitke ili slabosti, kako bi im se stavilo do znanja da je svaki otpor uzaludan;
  • Denacifikacija i nacisti – još jedan narativ ruskih medija koji Ukrajinu predstavlja kao nacističku državu. Putin tvrdi da denacifikuje Ukrajinu, čiji predsjednik Zelenski inače potiče iz jevrejske porodice i koji je osvojio 73% glasova na izborima, dok je, primjera radi, ekstremno desna partija Svoboda na ukrajinskim parlamentarnim izborima 2019. godine uzela 2.15% glasova;
  • Sljedeći narativ jeste da Rusija ne vrši invaziju, već sprovodi odbrambeni rat protiv NATO-a na svojoj granici;
  • Ukrajinci sprovode genocid nad stanovništvom Donbasa – proteklih nekoliko dana, ruski državni mediji insistirali su na tezi da je Putin naredio trupama angažovanje u mirovnoj misiji u istočnoj Ukrajini, kako bi se spriječilo ono što je ruski lider nazvao genocidom ruskog govornog stanovništva od strane vlasti u Kijevu. Tema genocida je takođe više puta pominjana tokom Putinovog vanrednog sastanka Savjeta bezbjednosti 21. januara u Moskvi. Tema se obimno pojavljivala i u biltenima državnih medija, što je dovelo do zahtjeva separatističkih vlasti za vojnu i ekonomsku pomoć Kremlja Donjecku i Lugansku, kao i za pravno priznanje koje je uslijedilo. Optužujući ukrajinsku vlast za najsmrtonosniji zločin protiv čovječnosti, Kremlj ne samo da pokušava da prikaže Kijev kao najgoreg zlikovca, već i zloupotrebljava termin koji je jasno definisan u Konvenciji Ujedinjenih nacija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, usvojenoj 1948. godine;
  • Narativ koji se često pojavljuje jeste i teza da je Zapad svojom ekspanzijom na Zapad ugurao Ukrajinu u sukob;
  • Negiranje ukrajinskog identiteta, odnosno poistovijećivanje sa ruskim.

Narativi na TV-u

Kao i na portalima, slični narativi se šire u emisijama na pojedinim televizijskim stanicama sa nacionalnom frekvencijom, koje se emituju u Crnoj Gori. Novinari TV Prva u Crnoj Gori tako ne koriste termin rat ili ruska invazija, već terminima poput vojne operacije ruske vojske i vojne intervencije. Povlači se paralela sa Kosovom koje je od priznanja Luganska i Donjecka i početka ruske invazije na Ukrajinu, ponovo u prvom planu u medijima i na društvenim mrežama u regionu Zapadnog Balkana. Slična je situacija i na TV Adria, gdje se propagira odbrana Donbasa putem specijalne vojne operacije. Često se ističe i licemjerje NATO-a i Evropske unije u kontekstu nepoštovanja načela međunarodnog prava.

U programu TV Happy kontinuirano se plasiraju zvanični ruski narativi o ukrajinskom identitetu kao neautentičnom i vještački stvorenom koji, kako je to slučaj sa svim novoformiranim nacijama, u svojoj psihologiji ima određenu vrstu netrpeljivosti prema onima od kojih je dobio nezavisnost. U gostovanjima na programu te televizije mogli su se čuti stavovi da Ukrajina nikada nije postojala kao država, već da je ona zapravo Malorusija (ruska krajina) i da je kao takva dio ruskog civilizacijskog nasljeđa. Problem takve Ukrajine, koji je postao naročito izražen nakon 2014. godine, kada je Ukrajina postala pesnica NATO-a je u tome što Malorusi (kako se nazivaju Ukrajinci) žele razdor unutar ruske civilizacije. Prema tome se i ruska agresija na Ukrajinu legitimiše kao borba protiv pobunjenika i neonacista koji ne poštuju međunarodne sporazume i koji osam godina vrše genocid nad ruskim narodom u Ukrajini. Njihov odnos prema Rusima i ruskoj politici okarakterisan je i kao stav koji je gori od šiptarskog stava u vezi sa Srbijom.

Zapad, prije svega Sjedinjene Američke Države i NATO, prikazan je kao faktor koji je imao aktivnu ulogu u izazivanju sukoba u Ukrajini, zbog toga što je svojim širenjem prema Istoku sa razlogom izazvao uznemirenost Rusije, što je crvena linija koja se nije mogla preći. Dešavanja u Ukrajini se pri tome simplifikuju, a rat svodi na nivo krize. Takođe se ističe da je NATO Ukrajinu ostavio na cjedilu i da nije spreman da se sukobi sa državom koja je nuklearna sila. Od januara prošle godine emitovanje programa TV Happy je u Crnoj Gori ograničeno zbog šovinističkog i mizoginog sadržaja upućenog crnogorskim građanima, a koji je ova televizija konstantno plasirala. Međutim, takav sadržaj je i dalje dostupan na Jutjubu.

Lažne vijesti u cilju afirmacije

Dok se ruski predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje pripremao za invaziju i priznao dva otcijepljena regiona Ukrajine kao nezavisne i suverene države, na društvenim mrežama i ruskim državnim medijima,  pojavio se niz sumnjivih video snimaka i tvrdnji, koje su prenosili i određeni crnogorski i regionalni mediji.

  • Isplanirana evakuacija

Eklatantan primjer ovakvog hibridnog medijskog djelovanja je video Denisa Pušilina, koji se formalno nalazi na čelu samoproklamovane Donjecke Narodne Republike, koji 18. februara pozvao na hitnu evakuaciju na svom Telegram kanalu, navodeći kao razlog iznenadnu ukrajinsku agresiju. Ipak, za razliku od većine drugih mreža, Telegram čuva metapodatke fajlova, a oni otkrivaju da je taj video nastao dva dana ranije, odnosno 16. februara, što sugeriše da je hitna evakuacija planirana unaprijed.

Ovim potezom su isplanirali i sproveli izbjegličku krizu, smještali ljude u kampove u Rusiji, kako bi ih potom snimili ruski državni mediji i prikazali kao dokaze o izbegličkoj krizi, nastavljajući širenje narativa o genocidu koji se navodno dešava nad stanovništvom Donbasa. Moskva je tada iskoristila ovaj i druge razloge kao dio svog opravdanja za planiranu invaziju na Ukrajinu.

Ova lažna vijest podijeljena je na portalu IN4S, a potom se proširila Telegram kanalima.

  • Inscenirani diverzanti

Na portalu IN4S je 18. februara objavljena lažna vijest da su, na teritoriji samoproklamovane Donjecke Narodne Republike, predstavnici Narodne milicije spriječili diverzante u pokušaju probijanja i dizanja u vazduh kontejnera sa hlorom u okolini Gorlovke.

Kako se pokazalo, u pitanju je još jedan montirani video. O čemu je zapravo riječ?

Telegram kanal pres službe Narodne milicije Donjecke Narodne Republike objavio je, 18. februara, video u kojem se tvrdi da prikazuje sabotažnu operaciju usmjerenu na rezervoare hlora. U opisu videa tvrdi se  da su diverzanti planirali da raznesu rezervoar sa hlorom na teritoriji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini grada Gorlovke, a snimak je navodno izvučen akcione kamere koju je imao jedan od diverzanata.

Kako je objavljen na Telegramu, video je sačuvao sve metapodatke koji jasno ukazuju na dvije stvari – prvo, da je sam video nastao 8. februara, a ne 18, kako se to tvrdilo, i drugo, da je audio u snimku dorađen, odnosno da je ubačen još jedan audio kanal osim originalnog. Pretraga naziva tog audiofajla vodi na Jutjub video istog naziva, sa vojnog poligona u Finskoj, koji prikazuje brojne praskove i eksplozije. Upravo je audio jedne od tih eksplozija inkorporiran u video sa Telegram kanala, kako bi dodao na intenzitetu navodne razmjene vatre.

U pokušaju da stvore casus belli za rusku invaziju, separatisti su objavili lažne navode, koristeći lažni video o diverzantima, tvrdnje koje su potom propagirane u ruskim i proruskim medijima.

  • Lažni tviter nalozi širili vijest o smrti novinara CNN-a

U srijedu, 23. februara, lažni tvit sa naloga koji se maskirao kao CNN je lažno objavio prvu američku žrtvu ukrajinske krize.

U tvitu — sa neprojeerenog, sada suspendovanog naloga @CNNUKR — se navodi: Razmišljanja i molitve sa porodicom aktiviste Bernija Goresa koji je preminuo jutros nakon što je eksplodirala mina koju su postavili separatisti koje podržavaju Rusi.

Ta objava bila je dosta slična još jednom lažnom tvitu CNN-a objavljenom u avgustu kada su Talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom. U tom slučaju, neprovjereni i suspendovani nalog @CNNAfghan je u tvitu od 16. avgusta 2021. rekao: Novinara #CNN-a ‘Bernija Goresa’ pogubili su u #Kabulu #talibanski vojnici.

U oba slučaja, tvitovi su uključivali sliku istog čovjeka. Radi se o ukradenoj fotografiji gejmera Džordija Džordana, a ne nepostojećeg novinara Bernija Gorsa.

CNN je u avgustu potvrdio da nalog iz Avganistana nije njihov, dok je @CNNUKR nalog korišćen u informacionom ratu kreiran u Februaru i imao je samo 129 pratilaca. Tviter je suspendovao nalog odmah nakon lažnog tvita 23. februara.

Ovu lažnu vijest je takođe objavio IN4S, pod naslovom: Virus lažnih tvitova Si-En-En-a usred ukrajinsko-ruske krize: Novinar preminuo dva puta – u Avganistanu i Ukrajini.

Analiza DFC-a pokazuje kako ruski i proruski mediji aktivno pospješuju trenutne tenzije objavljivanjem lažnih ili obmanjujućih tvrdnji o ukrajinskoj agresiji i zavaravajućih narativa.

Metapodaci Putinovog jutrošnjeg obraćanja i objave rata pokazuju da je video, dostupan na zvaničnom sajtu Kremlja, zapravo snimljen 21. februara, a ne danas, dakle prije tri dana, što dodatno potvrđuje da se Moskva odlučila za agresiju mnogo ranije i da nije imala namjeru da krizu riješi diplomatskim putem.

Dodatno, indikativan je i identičan outfit ruskog predsjednika u oba obraćanja – od 21. februara prilikom obraćanja javnosti i priznanja nezavisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike i od jutrošnjeg, 24. februara.

Još jedan primjer ovakog hibridnog medijskoj djelovanja je situacija od 18. februara, kada Denis Pušilin, koji se formalno nalazi na čelu DNR, pozvao na “hitnu evakuaciju”, na svom Telegram kanalu, navodeći kao razlog iznenadnu ukrajinsku agresiju. Ipak, za razliku od većine drugih mreža, Telegram čuva metapodatke fajlova, a oni otkrivaju da je taj video nastao dva dana ranije, odnosno 16.02, što sugeriše da je hitna evakuacija planirana unaprijed.

Dok se ruski predsjednik Vladimir Putin ove nedelje pripremao za invaziju i priznao dva otcepljena regiona Ukrajine kao nezavisne i suverene države, na društvenim mrežama i ruskim državnim medijima,  pojavio se niz sumnjivih video snimaka i tvrdnji, koje su prenosili i određeni crnogorski i regionalni mediji. Taj propagandni baraž za cilj je imao da opravda i postavi osnovu za političku odluku o već isplaniranoj invaziju, a sa druge strane da banalizuje navode sa Zapada o ruskim namjerama.

Primjeri uključuju ukrajinske oružane snage koje su navodno granatirale beznačajnu kolibu udaljenu skoro 40 kilometara od linije kontakta, navode da su ukrajinske trupe infiltrirane na rusku teritoriju sa opremom koju ne posjeduju i tvrdnji da je ukrajinska vojska granatirala obdanište koje se nalazi na njihovoj teritoriji, o čemu će biti riječi u opsežnoj DFC analizi.

Onlajn prostor postao je ključno mjesto za politička sučeljavanja u Crnoj Gori. Društvene mreže posebno omogućavaju političkim partijama i aktivistima da u kratkom roku dopru do velikog broja ljudi. Osim te olakšice, društvene mreže, zbog slabe regulacije, omogućavaju tehničku koordinaciju. Tehnička koordinacija odnosi se na upotrebu specifičnih tehnika manipulacije platformama koje se mogu otkriti za vještačko naduvavanje ili propagiranje poruke ili narativa na društvenim mrežama.

Usled turbulentne društveno – političke situacije uzrokovane izglasavanjem nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića i smjenom predsjednika Skupštine Alekse Bečića, te pregovorima o formiranju nove vlade, Digitalni forenzički centar analizirao je Fejsbuk stranice političkih partija koje su imale značajnu aktivnost u tom periodu. DFC se tokom ove analize fokusirao na identifikovanje koordinisanog neautentičnog ponašanja na ovim stranicama koje ima za cilj promovisanje određenih politika i na taj način vršenja uticaja na javno mnjenje. Koordinisano neautentično ponašanje samo po sebi ne uključuje procjenu istinitosti sadržaja koji se plasira, već podrazumijeva sinhronizovana obmanjujuća djelovanja više entiteta u okviru Fejsbuka. Tokom analize otkriveni su bot nalozi, lažni profili, ali i pravi profili kod kojih su uočene koordinisane aktivnosti za potrebe određenih političkih partija. Mreže bot naloga najčešće se kreiraju upravo prilikom bitnih društveno – političkih događaja u nekoj državi, sa glavnim ciljem da se javno mnjenje usmjeri u željenom pravcu.

Lažni profili i političke partije

Političke partije koristile su lažne profile kako bi stvorile fiktivne ličnosti koje podržavaju njihovu politiku i aktivnosti s ciljem da određeni sadržaj postane što vidljiviji i popularniji. Takvi korisnički nalozi pružaju podršku putem interakcija, komentara i dijeljenja sadržaja. Iako nalozi koji putem interakcija pružaju podršku određenim političkim partijama nemaju objave na svojim profilima, DFC je analizom utvrdio da su ti nalozi između sebe povezani, jer su jedni drugima prijatelji na Fejsbuku, lajkuju jedni drugima komentare, dijele zajedničke prijatelje i interesovanje prema istim stranicama.  Analizom je utvrđeno da su neki od ovih bot naloga kao profilne fotografije koristili fotografije generisane vještačkom inteligencijom, ali i fotografije stvarnih ljudi van Crne Gore.  

Uočena je mreža bot profila na zvaničnoj Fejsbuk stranici Građanskog pokreta URA koji u malom vremenskom razmaku nakon određene objave na ovoj stranici ostavljaju pozitivne reakcije i komentare. Primijećeno je da su gotovo svi nastali u prva dva mjeseca 2022. godine i označenu su od Fejsbuka kao novi nalozi. Daljom analizom je utvrđeno da ovi profili koriste lažne fotografije, da nemaju objave na svojim profilima, ali i da lajkuju identične stranice. Profili koji se posebno ističu: Aleksa Mitrović, Dario Raković, Janko Matković, Goran Petrušić, Milan Nikolić, Maksim Miletić, Milić Vuković, Ognjen Kontić, jedan drugome su prijatelji i svi su lajkovali istu grupu Fejsbuk stranica – Ta OLOŠ, Dnevne novine Dan, Portal Analitika, Kolektiv.me, Vijesti, CDM Portal, Informativni portal IN4S, RTCG. Važno je istaći da je Fejsbuk stranica Ta OLOŠ koju prate ovi profili mim stranica koja targetira sve političke partije i aktere sem Građanskog pokreta URA.

Nešto aktivniji su profili Krsto Kukuličić, Irina Stamatović, Jasna Krivokapić, Josif Lalatović, Milić Vuković, Andrijana Ana Sekulić,  čije se fotografije profila mogu naći jednostavnom pretragom na internetu ili su kreirane putem vještačke inteligencije i nekih od sajtova poput thispersondoesnotexist. Algoritam te platforme obučen je na ogromnom skupu podataka sa stvarnih slika, a zatim koristi tip neuronske mreže poznat kao generativna adversarijalna mreža (GAN) da bi stvorio nove primjere. Pozicija očiju na svim profilnim fotografijama je identična i formira pravu liniju, što je još jedan od pokazatelja da su fotografije kreirane pomoću vještačke inteligencije.

Profilne fotografije kreirane putem vještačke inteligencije (AI)

Ovi profili po istoj matrici kao i prethodni ostavljaju reakcije na objave stranice GP URA i lajkuju iste stranice. Osim što svojim komentarima daju podršku GP URA ti profili često targetiraju političke oponente te partije. Interesantno je da većina lažnih profila i bot naloga koji komentarišu i lajkuju objave stranice GP URA, ne prate samu stranicu. Ovi profili su vrlo aktivni na Fejsbuk stranici portala Vijesti, ostavljajući komentare koji ili daju podršku URI ili napadaju sve druge političke partije. Takođe, lajkuju jedni drugima komentare i na taj način povećavaju vidljivost.

Komentari bot profila na Fejsbuk stranici Vijesti na sadržaju poveznim sa GP URA

Kada je riječ o Demokratskoj Crnoj Gori Alekse Bečića, na njihovoj Fejsbuk stranici uočeni su profili koji su aktivni na svim objavama ostavljajući rekacije ili komentare, dok na svojim profilima nemaju objave.  Na Fejsbuk objavama Demokratske Crne Gore primijećena je i druga grupa profila koja je zadužena za dijeljenje sadržaja u određenim Fejsbuk grupama ili na profilima. Tako profili: Luka Popovic, Josephine Zemfeld Delacroix i Natalija Vukcevic, na svojim profilima isključivo dijele sadržaje Demokratske Crne Gore. Luka Popović ovaj sadržaj dalje dijeli u grupi Kupujem prodajem koja broji 897 članova, a profil Zorica Ristic Tekstopisac u grupi ZAJEDNO SMO JAČI koja broji preko 2.000 članova, a sve sa ciljem da ove objave dođu do što većeg broja korisnika Fejsbuka.

Neki od bot profila koji podržavaju Demokratsku Crnu Goru

Uz stranicu Demokratske Crne Gore značajniju aktivnost u analiziranom periodu imala je i Fejsbuk stranica Marka Milačića i Prave Crne Gore. Na tim stranicama nije uočeno pojavljivanje neautentičnih profila (tj. lažnih i bot profila). Međutim, najveći broj interakcija na objavama te dvije stranice je dolazio od ljudi (profila) koji nijesu iz Crne Gore, već iz Srbije i Republike Srpske.

Onlajn antitijela i govor mržnje

Ne treba zanemariti stranice, grupe i profile koji su dio propagandne mreže koja otvoreno promoviše Zdravka Krivokapića, ministre bliske njemu, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Aleksu Bečića i poslanika Marka Milačića. Ta mreža, o kojoj je DFC u nekoliko navrata pisao, bila je posebno aktivna u tergetiranju članova GP URA i Socijalističke narodne partije (SNP). Takođe, te stranice, grupe kao i lažni profili aktivno su pozivali na proteste.

Usljed aktuelnih zaoštravanja na političkoj sceni, DFC je analizirao i komentare na društvenim mrežama i portalima koji su se pokazali kao poligon za uvrede i govor mržnje upućen određenim političarima zbog izglasavanja nepovjerenja  vladi Zdravka Krivokapića i zbog smjene Alekse Bečića. Predstavnici koalicije Crno na bijelo su bili najčešća meta govora mržnje. Posebno je bio zastupljen govor mržnje koji je obuhvatao vrijeđanja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Sve to su pratile prijetnje i pozivi na fizički obračun.

Ova analiza nudi dokaze da postoji koordinacija Fejsbuk profila čijim aktivnostima se stvara iluzija veće podrške političkim partijama nego što je to u stvarnosti pokušavajući da se utiče na političko mišljenje građana i kreiranje mnjenja po njihovoj agendi. Stoga, cilj ove analize je da informiše građane i ukaže im na negativne aktivnosti na Fejsbuku koje mogu uticati na njihove odabire i percepciju društveno – političkih dešavanja. Digitalni forenzički centar nastaviće da kroz svoje aktivnosti radi na podizanju svijesti građana o zloupotrebama i koordinisanim aktivnostima na internetu u osjetljivim društveno – političkim momentima.

Disinfo Brif je novi mjesečni proizvod DFC-a, koji pruža pregled ključnih dezinformacija, narativa i propagande koje smo razotkrili i istražili, u cilju podizanja svijesti o problemu i njegovom obimu.

Četvrti broj broj možete preuzeti putem OVOGA LINKA ili klikom na fotografiju ispod.

Prije tri dana je registrovan sajt izdaja.me (identitet zakupca domena zaštićen CloudFlare-om) na kom se targetiraju poslanici koalicije “Crno na bijelo” (CnB) i Socijalističke narodne partije (SNP). Domen je kupljen preko GoDaddy, hostovan 23. januara 2022. na beogradskom Beotelu, a zatim  narednog dana prebačen na Cloudflare. Zanimljivo je da je  na istoj IP adresi (195.252.110.241) dijeljen hosting sa zvaničnim sajtovima gradova u Srbiji.

Na sajtu su objavljene fotografije poslanika iz CnB i SNP i potpredsjednika Vlade, Dritana Abazovića uz neprimjerene natpise “Prodato”, “Izdaja”, “Spasi obraz”. Takođe, na sajtu stoji poziv na proteste koji će se prema najavama održavati svakog četvrtka i nedjelje u 19 časova.

Sadržaj i narativ o izdaji koji se nalaze na pomenutom sajtu, na društvenim mrežama organizovano promovišu lažni profili, stanice i grupe na Instagramu i Fejsbuku koje je DFC nedavno analizirao.

Od nastanka ti lažni profili koji su koristili ukradene fotografije stvarnih ženskih osoba iz Crne Gore, stranice i grupe pružaju kontinuiranu podršku premijeru Krivokapiću, ministrima Milatoviću, Spajiću, kao i ministarki Bratić, a targetiraju njihove oponente iz vlasti i opozicije. Jedini akteri koji su pošteđeni napada su članovi Prave Crne Gore i Demokratske Crne Gore.

Te stranice su dio onlajn propagandnog sistema koji je napravila grupa građana, pravih patriota koji su se samoinicijativno odlučili da se stave u odbranu onoga za koga smatraju da je oličenje promjena i svega onoga dobrog što tek treba da dođe u Crnoj Gori. Treba istaći da ministri Spajić i Milatović dijele na svojim profilima sadržaj sa pojedinih stranica iz tog umreženog sistema,  poput stranica fakt.me i Prof War Room.

Trend napada se posebno intezivirao od najave kreiranja manjinske vlade. Kulminacije te kampanje je kreiranje propagandnog sajta izdaja.me. Treba istaći i dolazak osnivača pokreta Otpor Predraga Lečića u kabinet premijera u ovom delikatnom  društveno-političkom momentu, sve u cilju pospješivanja aktuelnih protestnih aktivnosti.