Asimetričnost među žutim prslucima

Asimetrične prijetnje podrazumjevaju, između ostalog, i korišćenje slabosti u situacijama kada nastaju pukotine u ustanovljenom sistemu vlasti. Takve situacije su svakako periodi krize, nezadovoljstva, izražavanja stava kroz masovne demonstracije, riječju igra u kojoj građanska svijest ukazuje na problem.

Protesti “žutih prsluka” se mogu definisati i kao težnja za specifične “francuske stvari”, a ako se stave u širi evropski kontekst, protesti su i izraz nezadovoljstva višegodišnjim stanjem u Evropi, koje ide od mjera štednje do Brexita.

Određeni dio, po našim saznanjima za sada ne tako brojan, koristi okupljanja “žutih prsluka” kao događaj pod burnim okom javnosti, da propagira neke drugačije ideje. Pripadnici te grupe izdvajaju se od ostatka demonstranata noseći bijele trake oko ruke, ali vrlo često beretke i vojno ordenje.

Samoproglašena Donjecka Narodna Republika je neki drugi horizont, nečiji drugo problem. Ili bi trebao biti.

Na fotografiji 1 su Fabris Sorlin (Fabrice Sorlin) i Gzavije Moro (Xavier Moreau). Prvi je član organizacije Integracioni komitet Rusija-Donbas (http://russia-donbass.ru), koja se bavi učvršćivanjem humanitarne, kulturne i socijalne integracije Donbasa i Rusije. Redovno objavljuje analize za platforme Geopolitika.ru i Katehon.com, koji je u vlasništvu ruskog tajkuna Konstantina Malofejeva. Drugi je pro-ruski orjentisan analitičar, osnivač Stratpola, francuske platforme za analizu međunarodnih i bezbjednosnih politika, sa sjedištem u Slovačkoj. Na prvo čitanje potpuno legitimno zastupanje pro-ruskih stavova u središtu Evrope, nego ostavimo ovu dvojicu za kratko ovdje.

Daljom analizom došli smo do intervjua sa jednim „učesnikom protesta“ (fotografija 2) za kojeg će se pokazati da je dio pomenute organizovane grupe koja sebe definiše kao tampon zonu između demonstranata i policije.

U kratkom intervjuu Lenta kaže da se ovakvi protesti (misli na „žute prsluke“) završavaju nasiljem i poručuje vlastima u Francuskoj da to nije zbog prirode protesta, već zbog policijskih provokacija. Ukazivanje na nasilje i karakteristična beretka podstakli su nas na dalju analizu.

Iako se na protestima predstavljao kao Antoni, riječ je o Viktoru Lenti. On je zajedno sa Nikolom Perovićem (fotografija 4), Francuzom srpskog (negdje se spominje i sprsko-crnogorskog) porijekla, osnovao internacionalnu brigadu Unite Kontinental (Unite Continentale), koja je učestvovala u ratnim dešavanjima u Donbasu na strani Rusije. Sami pripadnici Brigade se identifikuju kao borci protiv američkog imperijalizma i rade na podsticanju saradnje sa Rusijom. Riječ je o ultranacionalističkom pokretu koji pomaže francuskim i evropskim dobrovoljcima koji žele da se bore na strani proruskih separatista u ukrajinskoj regiji Donbas. Viktor Lenta je bio padobranac u vojsci Francuske, raspoređen u oblasti grada Karkason (Carcassonne). Zajedno sa Perovićem ratovao je u okviru francuske vojske u Čadu, Avganistanu i Gabonu. Obojica su, na osnovu sopstvenih priznanja, napustili vojsku iz istih razloga, antagonizma prema NATO i SAD. Istina je da je Lenta „izbačen“ iz službe zbog njegove umješanosti u radnje neonacističke grupe koja je zapalila jednu džamiju u južnoj Francuskoj 2008. godine. Praćenjem razvoja događaja u Parizu i pojavljivanja Viktora Lente, došli smo do informacije da je on zapravo predvodnik „čuvara reda“ koji „štite“ „žute prsluke“ od represije policije. To je, za sada, grupa od oko 40 članova. Na protestima „žutih prsluka“ Lenta ne prolazi nezapažano obzirom da nosi karakterističnu beretku i vojno ordenje, detalje koji su nas naveli na dublju analizu njegovog lika i djela.

Na protestima se ističe još jedan dobrovoljac iz Donbasa. To je Sergej Mjunjev (Sergei Munier – njegovo francusko prezime), koji je dva puta boravio u Donbasu (fotografija 5), prvi put 2014, u sastavu bataljona Vostok (Восток), a drugi put od 2015. godine u sastavu brigade Pjatnaška (Пятнашка). Prema našim saznanjima, Mjunjev je (bio) pripadnik Pjatnaške, koja se dovodi u vezu sa Specnazom. Obilježja Pjatnaške Mjunjev je nosio i na protestima u Parizu (fotografije 6 i 7).

Analizom njegovog kretanja, utvrdili smo da je veći dio 2018. proveo u Rusiji. Poznato nam je da je učestvovao u organizaciji Svjetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji, u prvom prstenu obezbjeđenja. Ova informacija je indikativna u kontekstu bivšeg francuskog vojnika, plaćenog borca u Donbasu, koji dobija priliku da bude dio oficijalne organizacije Svjetskog prvenstva 2018. u Rusiji (fotografije 8 i 9).

Analizom njegovog kretanja, utvrdili smo da je veći dio 2018. proveo u Rusiji. Poznato nam je da je učestvovao u organizaciji Svjetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji, u prvom prstenu obezbjeđenja. Ova informacija je indikativna u kontekstu bivšeg francuskog vojnika, plaćenog borca u Donbasu, koji dobija priliku da bude dio oficijalne organizacije Svjetskog prvenstva 2018. u Rusiji (fotografije 8 i 9).

Takođe prisustvovao je Međunarodnim vojnim igrama u organizaciji Ministarstva odbrane Rusije. Iako nam je poznato da se ulaznice za ovaj događaj mogu kupiti online, Mjunjev je posjedovao VIP kartu (fotografija 10), za koju ne postoje podaci da se može kupiti. Na osnovu naše analize, u Francuskoj je bio pripadnik lakooklopne brigade, što potvrđuje i njegova paradna uniforma iz 2016. koja je karakteristična za pripadnike ove brigade (fotografija 11).

Pored njega na protestima u Parizu je i jedan bivši policajac, koji se pojavljuje na fotografijama sa Viktorom Lentom nastalim u okupiranim oblastima u Ukrajini (na fotografiji gdje su Lenta i Perović on stoji iza Lente). Riječ je o Mihailu Miši Takahašiju (Mihail Takahashi) koji je takođe bio aktivan u okviru organizacije Unite Kontinental poslednjih nekoliko godina.                                                                                                

Kako niti jedan aspekt naše analize ne bi bio proizvod slučajnosti, vratili smo se dvojici sa početka naše priče. Došli smo do dokaza o poznanstvu Moroa i Mjunjeva (fotografija 12), što opet upućuje na izvjestan nivo organizovanosti njihovog prisustva na protestima u Parizu i nekompatibilnost poruka obilježja koja oni nose, sa onim za šta se zalažu „žuti prsluci“.

Sa druge strane, indirektnu povezanost Mjunjeva i organizacije Unite Kontinental pokazujemo kroz zajednički boravak u Parizu Mjunjeva i Takahašija, jednog od članova te ultranacionalističke organizacije (fotografija 13)

Zapitanost učešća ovih osoba sa vrlo kontroverznom prošlošću, podstiče nas na dalje istraživanje. Dodatno, tome doprinose i riječi Viktora Lente koji kaže da ga ovakva okupljanja građana na ulicama i kružnim tokovima u Parizu, neodoljivo podjsećaju na Ukrajinu nekad.

Nužno je obratiti pažnju na pravilo poznato u teoriji o političkim naukama: militantne i „navodno ultradesničarske“ organizacije često koriste široko iskazivanje nezadovoljstva naroda za propagiranje svojih težnji i pravljenje pometnje.

Nastavljamo analizu.