Nedugo nakon pojave sajtova za “popularnost”, o kojima je bilo riječi u prvom tekstu, marketing kompanije i stručnjaci, kako bi spriječili da budu prevareni i plate za marketing usluge lažne influensere, razvili su svoje alate za provjeru “kvaliteta” i vjerodostojnosti pratioca i lajkova. Za skroman novčan iznos, danas preko sajtova tipa fakelikes.info možete provjeriti “kvalitet” Instagram ili Facebook influensera, tj. broj realnih i aktivnih profila koji ga prate i lajkuju, u ondosu na broj profila koji su vještački kreirani i kupljeni preko raznih onlajn prodavnica.

Za nas je trenutno možda i najzanimljiviji slučaj biznismena Duška Kneževića, i to iz dva razloga,  koji se odlučio upravo za Instagram kao kanal za svoju političku komunikaciju prema javnosti, i to iz dva razloga.

Prvi razlog je anomalija koju smo uočili u decembru 2018. kada je Duško Knežević na fotografiji postavljenoj 14. decembra sakupio 156 lajkova, dok je na fotografiji postavljenoj samo dan kasnije, odnosno 15. decembra sakupio 2.130 lajkova. Za nas koji se bavimo društvenim mrežama jasno je da do ovakvih skokova u broju lajkova, ne dolazi u 24 časa, i to je bio “alarm” za detaljniju pretragu.

Drugi razlog bio je klasičan primjer zloupotrebe bot profila kako bi se napravila lažna predstava o podršci i popularnosti, a ustvari posredi je obična trgovina bot profila i novinarska neodgovornost, da se prenose neprovjereni podaci, kako je bio slučaj sa portalima slobodacg.me i in4s.net.

Stoga smo zbog same tematike ovog izdanja Magazina uradili i analizu kvaliteta Instagram profila @dkatlas.

Počnimo od „stope aktivnosti“ (engagement rate – ER), koja predstavlja ukupan broj ljudi koji komentarišu, odnosno lajkuju post u odnosu na ukupan broj pratilaca. U slučaju ovog profila, riječ je o 4,97%. Kada se uklone bot nalozi koji komentarišu i lajkuju sadržaj, ostaje tzv. „prava stopa aktivnosti“ (real engagement rate – real ER), koja iznosi svega 0,5% i predstavlja komentare i lajkove pravih naloga, odnosno ljudi.

Kada je riječ o pratiocima, u trenutku analize bilo ih je 60.772; međutim negdje između 5.100 i 11.300 su zapravo aktivni nalozi.

Takođe, od prosječno 2.960 lajkova po postu na posljednjih 12 postova, 2.667 (90%) su lajkovi sa bot profila, odnosno lažni lajkovi.

U poređenju sa nalozima sličnog broja pratilaca, nalog @dkatlas ima 4,9 puta manju „stopu aktivnosti“. Kako kažu sa sajta fakelikes.info, ukoliko nalog ima barem 2 puta manju stopu aktivnosti nego nalozi sa sličnim brojem pratilaca, onda se najvjerovatnije radi o lažnim nalozima i pratiocima.

Na postu od 24. maja – „DK AT THE BRITISH PARLIAMENT at the panel on Western Balkans“  dominiraju lažni komentari, čak 93,1%, što se može i vidjeti pukim pregledom sekcije „komentari“ ispod fotografije.

Gotovo je identična situacija sa svim ostalim postovima na analiziranom profilu, bilo da se radi o lajkovima ili komentarima.

Analizirani profil Duška Kneževića je samo jedan od primjera mogućnosti kupovine pratilaca, broja lajkova, broja pregleda video sadržaja. Sve je ovo otvorilo dodatni prostor za zloupotrebe na društvenim mrežama.

Lažni pratioci i lajkovi oduvijek su bili izričito protiv odredbi i uslova korišćenja Instagrama.  Ova platforma je odavno krenula u rat sa lažnom aktivnošću, uz pomoć alata koji automatski identifikuju naloge koji koriste sajtove za kupovinu popularnosti, uklanjajući na taj način zarađene komentare i lajkove.