Sastanak lidera održan je u trenutku kada turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavljuje da neće podržati plan Alijanse za Baltik i tenzija usljed turske ofanzive u Siriji. I dok francuski predsjednik Emanuel Makron tvrdi da je NATO moždano mrtav, američki predsjednik Donald Tramp kritikuje Makrona zbog te izjave, ali i ostale članice da ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Paralelno sa samitom, održana je konferencija na visokom nivou NATO Engages, koja jena jednom mjestu okupila predsjednike, premijere i druge ključne donosioce odluka, predstavnike univerziteta i think tankova, s ciljem obilježavanja 70 godina postojanja Saveza, ali i razgovora o budućnosti istog.

Fokus je bio na budućnosti NATO saveza, analizi kako se alijansa bavi trenutnom geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama u prirodi, prijetnjama i novim mogućnostima. Diskusije su  obuhvatile: hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber sigurnost, razvoj novih tehnologija, stanje na gepolitičkoj sceni i druge.

Alijansa je agilna, aktivna i daje rezultate

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg rekao je na jednom od panela da Alijansa svakog dana dokazuje da je agilna, aktivna i daje rezultate. NATO radi mnogo više sada nego što je radio prethodnih godina. Komentarišući Makronovu izjavu, istakao je da je NATO najuspješniji savez u istoriji jer smo bili u stanju da se mijenjamo iznova i iznova kako se svijet mijenjao.

Ben Valas, britanski sekretar odbrane, kazao je da se NATO tokom istorije udvostručio u broju članica, stvarajući prijatelje od starih neprijatelja. Poručio jeda zemlje članice moraju stajati ujedinjene jer se njihovi neprijatelji nadaju podjeli među njima. Tradicionalno ratovanje se promijenilo. Naši neprijatelji sada vrebaju iz sjenke, kazao je, navodeći da je hibridno ratovanje nova realnost.

O prijetnjama savremenog doba

Na događaju je bilo riječi i o prijetnjama savremenog doba, odnosno dezinformacijama. Panel pod nazivom Bitka za vaš um: Društvena otpornost i era (dez)informacija, otvorili su Katarina Klingova iz GLOBSEC-a i Jakub Kalinski iz DFRLab-a, sa ciljem ilustrovanja prirode dezinformacija.

Karl Miler iz Centra za analizu društvenih mreža i Rand Valcman iz RAND korporacije (američki think tank)  su govorili o tome kako se lažne vijesti i dezinformacije koriste kao sredstvo politike. Cilj je, kako navode, isticanje narativa koji dijele društvo i potkopavaju povjerenje u javne institucije.

Posebna pažnja posvećena je vještackoj inteligenciji, kao i implikacijama koje ona može imati na budućnost ratovanja. Eminentni stručnjaci govorili su o promjenama na bojnom polju, kao posljedicama naglog razvoja tehnologije.

Učesnici panela su zaključil da hibridne i sajber prijetnje postaju sve češće, složenije, destruktivnije i prisilne. Ključna poruka je da je potrebna jos konkretnija multilateralna saradnja i podrška između država članica.

Londonska deklaracija

Drugog dana rada samita na najvišem nivou, lideri su usvojili Deklaraciju koja sadrži devet tačaka. Temeljni principi Alijanse i dalje ostaju solidarnost, jedinstvo i kohezija. Iz ugla Digitalnog forenzičkog centa najvažnija je tačka šest, posvećena, između ostalog, hibridnim prijetnjama.

Nastavićemo da povećavamo otpornost naših društava, kao i naše kritične infrastrukture i našu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadležnosti, posvećeni su obezbjeđivanju bezbjednosti naših komunikacija, uključujući 5G, prepoznajući potrebu da se oslanjaju na sigurne i otporne sisteme. Svemir smo proglasili operativnim domenom za NATO, prepoznajući njegov značaj za očuvanje i rješavanje bezbjednosnih izazova, poštujući međunarodno pravo. Jačamo našu sposobnost da se pripremimo, odvratimo i branimo od hibridnih taktika koje žele da naruše našu bezbjednost i društvo. Svjesni smo da rastući uticaj Kine predstavlja izazov sa kojim se zajedno moramo suočiti kao savez. U Deklaraciji se naglašava da ostaju otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom.

Tačka 3. Londonske deklaracije

Mi se kao savez suočavamo s izrazitim prijetnjama i izazovima koji proizilaze iz svih strateških pravaca. Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj sigurnosti; terorizam u svim oblicima i manifestacijama ostaje trajna prijetnja svima nama. Državni i nedržavni akteri dovode u pitanje međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Nestabilnost izvan naših granica takođe doprinosi neregularnim migracijama. Suočavamo se sa sajber i hibridnim prijetnjama, stoji u tački 3. Londonske deklaracije.

Imajući u vidu komentare zvaničnika, ali i globalni razvoj situacije, čini se da samit lidera i konferencija na najvišem nivou nikada nisu bili od većeg značaja