Stvarni cilj – usavršavanje kadra za odbranu od sajber napada

Dolazak NATO kontrahibridnog tima u Crnu Goru izazvao je mnogo pažnje, pogotovo u dijelu medija naklonjenih senzacionalističkim narativima.

Iako je cilj posjete sajber stručnjaka našoj zemlji usavršavanje crnogorskog kadra za odbranu od sajber napada, kako je potvrđeno iz Alijanse, pojedini mediji su posjetu okarakterisali na njima svojstven način.

Tako portal Borba od  21. novembra izvještava da je specijalni NATO tim stigao u našu zemlju kako bi kontrolisao rad internet portala, prije svega Borbe, IN4S i Sputnik. U tekstu, se dodaje da tim raspolaže savremenom opremom koja služi za hakerske upade i obaranje sajtova i portala kad procijene da je to neophodno.

I Boško Vukićević, član pokreta Sloboda narodu, u svojoj kolumni za isti portal piše: Ni u najmanjoj mjeri me ne iznenađuje podatak da američki kontrahibridni tim koji ovih dana boravi u Podgorici preuzima određene nadležnosti od crnogorske ANB. Radi se, prije svih, o nadležnostima iz oblasti praćenja antirežimskih i anti-NATO aktivista na društvenim mrežama, slobodnih portala i medija, kao i preduzimanja određenih mjera protiv njih.

U sličnom tonu je i izjava Marka Milačića za Sputnik Srbija u kojoj  naglašava da je NATO tim u našoj zemlji kako bi špijunirao građane (1. decembar).

Na pomenute objave nadovezuje se 10. decembra i sprski portal Alo tekstom pod naslovom: NA POMOLU JE HIBRIDNI RAT U SRBIJI – Sukobiće se dve svetske sile. Time se insinuira da kontrahibridni tim iz Crne Gore planira da proširi svoja dejstva na čitav Balkan s ciljem obaranja proruski orjentisanih sajtova, a spisak je, kako tvrde, već formiran. Ti sajtovi više neće moći da se otvaraju u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a plan je da se to isto uradi u Srbiji.

Problem sa tim i sličnim objavama je što ne počivaju na kredibilnim dokazima, već se uredništva pozivaju na dobro obavještene diplomatske izvore i interna saznanja. I premda je vjerodostojnost takvih tvrdnji i podataka lako oboriva, ipak ima prođu kod određenih slojeva populacije, zbog čega može imati dugoročno štetne posljedice.

DFC magazin broj 15