Revizija istorije ili propaganda?

Značaj antifašističkog sentimenta u Crnoj Gori i doprinos Crne Gore narodnooslobolilačkom ratu, kao dijelu ukupne pobjede nad fašizmom, nemjerljivi su.

Crna Gora obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i 13. jul 1941. godine, kada se crnogorski narod digao na ustanak u znak otpora protiv fašizma.

Poljska je u septembru ove godine obilježila 80-tu godišnjicu izbijanja, po dometu i žrtvama, najvećeg rata u istoriji čovječanstva. Ruski predstavnici nisu bili među više od 200 zvaničnika iz 40 zemalja pozvanih da prisustvuju komemoraciji. To je izazvalo žustre reakcije Kremlja.

S druge strane, ceremoniji je prisustvovao crnogorski predsjednik, koji je jedini istakao da bi događaj bio potpuniji da je u njemu učestovala Rusija, imajući na umu ulogu i žrtve koje je Sovjetski savez imao i pretrpio.

Varšava je pravdala svoju odluku akcijama Ruske Federacije, počveši od okupacije ukrajinskih teritorija, miješanja u izbore širom svijeta, odnosno, narušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta drugih zemalja, ali i slučajem Skripalj.

Ruski državni mediji, kroz emisije poput one Dmitrija Kiseljeva, nisu dugo čekali da prema Poljskoj usmjere ciljanu i oštru kampanju dezinformisanja. Kolege iz Digitalne forenzičke laboratorije (DFRLab) su utvrdili seriju antipoljskih narativa koje su širili mediji u vlasništvu Kremlja, antizapadnjački orijentisani političari, kao i diplomatska predstavništva Rusije u inostranstvu.

Po ugledu na pomenuto istraživanje, odlučili smo da se osvrnemo na medije i aktere u našem regionu koji su se bavili temom i otkrijemo da li se slične stvari dešavaju u našem medijskom prostoru.

Pojavljivanje ključnih riječi Poljska i rat u onlajn prostoru u regionu, u periodu od 25.08 – 05.09. ove godine

Da li je Poljska bila prijetnja SSSR?

Vladimir Putin je još 2008. godine izjavio da je pakt Ribentrop-Molotov bio neprihvatljiv iz moralnog ugla, a da je iz praktičnog bio beskoristan i opasan. Međutim, vođstvo Ruske Federacije ne samo da još uvijek negira ulogu Sovjetskog Saveza u raspadu Poljske i podjeli Evrope na nacističku i sovjetsku sferu uticaja već, sudeći po izjavama, pravda taj sporazum.

Kako piše Sputnik Srbija,  prema navodnim tajnim dokumentima kojima se pravdaju određene odluke u tadašnjoj vojno-političkoj situaciji, prije svega pakt Ribentrop-Molotov, najvjerovatnija prijetnja za SSSR u tom periodu nije bio samo vojni savez Njemačke i Italije, nego i Poljska, koja je bila u orbiti fašističkog bloka.

S druge strane, beogradske Večernje novosti navode da je iz dokumenata u koje Rusi imaju uvid jasno da je osnova poljske doktrine i politike 1938. godine bila razbijanje Rusije.

Kao dokaz Poljske agresivnosti, crnogorski portal IN4S se poziva na poljsku okupaciju Tešinske oblasti u Čehoslovačkoj.

Ruski i proruski zvaničnici optužuju Zapad za početak rata

Konkretno, diplomatska misija Rusije u Velikoj Britaniji je naglasila u septembru da je britanska politika prije izbijanja Drugog svjetskog rata odobravala agresivnu politiku nacista i dosljedno sabotirala ideje SSSR o stvaranju efikasne antihitlerovske alijanse, posebno u zaštiti Poljske.

Aleksandar Bocan-Harčenko, ruski ambasador u Beogradu, rekao je da iz istorije nije moguće izbrisati popustljivost zapadnih država prema rekonstrukciji vojne moći Rajha, njihovu profašističku neutralnost u Španiji i suzdržanost o pitanju anšlusa Austrije od strane nacista – takozvanu politiku umirivanja i povlađivanja, a ustvari politiku ciničnog sporazumijevanja sa nacističkom Nemačkom kako bi njene agresivne težnje bile preusmjerene ka Istoku.

Međutim, prilikom Velike čistke od 1936. do 1939. godine, koja je podrazumijevala političke represije i progone koji su se dešavali u Sovjetskom savezu, likvidirano je oko 110.000 Poljaka. Sam događaj, ali i pakt Ribentrop-Molotov , doveo je do toga da zapadni saveznici u Sovjetima ne vide kredibilnog partnera.

Revizija istorije iza koje stoji NATO

Nakon što Poljska nije pozvala Rusiju na komemoraciju, Moskva je optužila Varšavu za reviziju istorije. Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, odbacila je poljsko objašnjenje zašto Rusija nije pozvana i tvrdila da iza odluke stoji NATO.

Pojavljivanje ključnih riječi Poljska i revizija u onlajn prostoru u regionu, u vremenskom rasponu od 25.08 do 05.09. ove godine. U tom periodu bilo je čak 79 medijskih članaka koji potvrđuju revizionistički stav.

Srpski portal Web-tribune je izostanak poziva okarakterisao kao mentalni poremećaj. U priču su se uključile i Dveri, desničarska politička partija. Ona se dovodi u vezu i sa Unite Continentale, srpsko-francuskom brigadom koja je učestovala u ratu u Ukrajini na strani Rusije. Iz te partije navode da je nepojmljivo je da se bilo ko usudi da omalovaži srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu i nesumnjivi doprinos Srbije u slomu fašizma. To što ni Rusija nije dobila pozivnicu, jasno govori da NATO nastavlja sa svojim pritiscima bez skrupula i poštovanja ljudskih prava i ljudskih žrtava.

Ti i slični narativi predstavljaju pokušaj karakterisanja Poljske kao negativca. Sadašnje vođstvo Ruske Federacije još uvijek negira ulogu Sovjetskog Saveza u raspadu Poljske i podjeli Evrope na nacističku i sovjetsku sferu uticaja. Nadalje, Kremlj karakteriše Poljsku kao agresora i prijetnju. Pri tom se prenebregava činjenica da su 1939. godine Poljsku zajednički napale Njemačka i Sovjetski Savez, Njemačka 23. avgusta, a Sovjeti sedamnaest dana kasnije. Pred dvostrukom agresijom ubrzo je pao poljski otpor. Nedugo potom, sovjetska armija je napravila jedan od najvećih zločina nad Poljskom. U Katinskoj šumi likvidirala je tri hiljade poljskih oficira.