Put do Bijele kuće popločan teorijama zavjere i dezinformacijama

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama oduvijek se prate sa velikom pažnjom na globalnom nivou. Međutim, pozornost koju su privukli ovogodišnji izbori (3. novembra 2020) dodatno je pojačana zbog specifičnih uslova u kojim se održavaju. Ovo je godina u kojoj je pokrenut Trampov impičment, što je zaoštrilo kampanju mnogo prije njenog zvaničnog početka. Takođe, duboke rasne podjele u zemlji rasplamsali su protesti pod nazivom The Black Lives Matter (Životi crnaca su važni), a u isto vrijeme svijetom je zavladao COVID-19, značajno ga mijenjajući.

Usljed pandemije izazvane korona virusom reducirani su predizborni skupovi, pa su se kampanje i za mnoge druge izbore u ovoj godini (npr. u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini) uglavnom vodile putem elektroniskih medija i društvenih mreža. Ta vrsta komunikacije sa biračkim tijelom pokazala se pogodnim tlom za širenje lažnih vijesti, dezinformacija i teorija zavjere. Zahvaljujući, između ostalog, i predsjedniku Trampu, upravo su određene teorije zavjere doživjele svjetsku promociju. QAnon, koji je u međuvremenu postao svjetski poznat i široko podržan pokret, je najbolji primjer toga, o čemu je nedavno pisao DFC.

Utisak je da su ruske operacije hakovanja i upotreba društvenih mreža za manipulisanje javnim diskursom u Sjedinjenim Državama prije četiri godine uhvatili američki sistem nespremnim. Međutim, danas su lažne vijesti, možda baš zahvaljujući Trampu, postale mejnstrim. Narativ o ruskom miješanju ponovo je jedna od glavnih tema i tokom predsjedničke kampanje 2020. godine. Uz to, bombardovanje javnosti obiljem informacija, kao i atmosfera ispunjena govorom mržnje, ekstremizmom i dezinformacijama oslabili su američke demokratske i kritičke kapacitete, čineći ljude podložnijim uticaju lažnih vijesti.

Iako građani uviđaju opasnost od širenja lažnih vijesti, istraživanje The Pew Research Centra iz juna 2019. pokazalo je da 70% Amerikanaca smatra da su lažne vijesti uzdrmale povjerenje u vladine institucije, te da kvantitet koji se svakodnevno plasira čini ljude nemoćnim da ih prepoznaju i da se bave njihovom istinitošću.

Tramp, teorije zavjere i dezinformacije

Tokom predizborne kamapnje, QAnon teorija zavjere da je administracija Baraka Obame lažirala ubistvo Osame bin Ladena dobila je vjetar u leđa. Predsjednik Donald Trump je tu objavu ritvitovao na svom profilu. Zagovornici teorije su njegov postupak shvatili kao potvrdu zvaničniih američkih institucija. Vijest su ubrzo demantovali članovi SEAL tima koji je učestvovao u akcijii hvatanja i ubistva Osame bin Ladena. Tramp je svoj postupak branio tvrdeći da je samo podijelio nečije mišljenje. On je poznat po (in)direktnom podržavanju QAnon pokreta, iako ih je FBI okarakterisao kao bezbjedonosnu prijetnju.

Sporni tvit koji je Trump retvitovao

Tokom prve predsjedničke debate, Tramp i njegove pristalice su na društvenim mrežama optuživali Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera za korupciju, pozivajući se na neprovjerene dokaze, poput mejlova koje je obajvio Njujork post, a koje je redakciji dostavio Trampov advokat Rudi Đulijani. Iako obmanjujuća, Trampova izjava je urodila plodom, jer su njegovi komentari usmjerili pažnju na Bajdenovog sina i njegov rad. To potvrđuje analiza Njujork tajmsa o pretragama na Guglu i objavama na Fejsbuku tokom i nakon debate. Pretraživanje Hantera Bajdena na Guglu (prema podacima Gugl trends-a) se više nego utrostručilo tokom debate u poređenju sa prethodnim događajima. Isto se dogodilo i na Fejsbuku. Sličnom i vidno uspješnom Tampovom potezu svjedočili smo i 2016. godine, kada je kreiran narativ o korupciji tadašnje Trampove protivnice Hilari Klinton.

Upravljanje pandemijom jedna od ključnih tema kampanje

Ključna pitanja predsjedničkih izbora 2020. godine ticala su se Trampovog upravljanja državom tokom pandemije COVID-19, kao i zatvaranja američke ekonomije. I na tu temu počeli su po društvenim mrežama da kruže mimovi o Trampovom protivniku Bajdenu, koji su sugerisali da će on, u slučaju pobjede, zaključati našu naciju dok ne budemo spremni za vakcinu. Mim je na Fejsbuku označen kao lažna vijest, međutim, to nije zaustavilo njegovo širenje.  

Prema anketama i analizi medija, država Pensilvanija je označena kao jedna od presudnih za odluku ko će biti budući predjsednik SAD-a. U trenutku kada  su ankete dale prednost Bajdenu u toj državi, Tramp je tamo započeo agresivu kampajnu, iznoseći lažne i obmanjujuće informacije o glasačkim listićima i glasanju. Tvrdio je da on u toj državi može da izgubi isključivo putem izborne krađe i prevare. Republikanci su isti narativ imali u predizbornoj kampanji i na dan izbora 2016. godine. Tada je sadašni potpredsjenik Majk Pens govorio da se na dan izbora u Indijani dešava izborna prevara.  

Obim lažnih vijesti koje se građanima plasiraju najbolje pokazuje analiza organizacije FactCheck koja je pratila sve govore predsednika Trampa na skupovima tokom predizborne kampanje od 12. do 16. oktobra 2020. Analiza je pokazala da je u ukupno šest govora, od kojih je svaki trajao u prosjeku jedan sat i 20 minuta, Tramp iznio 46 lažnih ili obmanjujućih tvrdnji. Ta organizacija je pratila i demokratskog kandidata. U istom periodu Bajden je održao četiri predizborna skupa na kojima je u prosjeku govorio manje od 30 minuta. On je tom prilikom iznio 9 lažnih, obmanjujućih ili preuveličanih tvrdnji.

Fejsbuk i Tviter u borbi protiv dezinformacija tokom kampanje

Uzavrela situacija u Americi primorala je gigante poput Fejsbuka i Tvitera da nametnu ograničenja tokom trajanja kampanje i glasanja. Uvedeni su mehanizmi za sprečavanje širenja dezinformacija, uključujući jasnije označavanje lažnih objava. U borbi protiv inostranog miješanja i jedni i drugi su osnažili zaštitu porfila, posebno izbornih kandidata, ali i svih drugih državnih zvaničnika. Uložen je i novac u projekte koji podržavaju razvoj medijske pismenosti sa ciljem da pomognu ljudima da bolje razumiju informacije na mreži. Takođe, obje mreže su aktivne u uklanjanju objava čiji je cilj da odvrate građane od glasanja i smanje izlaznost na izborima. Zbog poznatih dešavanja koja su pratila predsjedničke izbore 2016. godine, društvene mreže su pod dodatnom prismotrom državnih institucija, a po završetku izbora izvršni direktori te dvije platforme će biti saslušani pred Kongresom.