Prokremljevsko dezinformisanje u brojkama

Miješanje Kremlja u izborne procese se javlja u dosta različitih oblika širom svijeta. U nekoliko nedavnih izbornih procesa u Evropi vidjeli smo razne taktike ometanja, uključujući lične napade, operacije hakovanja i curenja informacija, lažne narative, intenziviranje sentimenta, sajber napade itd. Među ovim metodama manipulisanje informacijama je naročito upečatljiva taktika. Ozloglašeni akteri preferiraju tehnike manipulisanja informacijama jer su efikasne i nisu skupe. Kako su se taktike Kremlja razvijale, razvijalo se i istraživanje njihovih djelokruga i uticaja. Prikupili smo neke cifre i podatke sa nedavnih evropskih izbora i referenduma koji prikazuju djelokrug ove prijetnje.

Uobičajene taktike manipulisanja informacijama

  • Prokremljevski akteri koriste raznovrsne taktike manipulisanja informacijama kako bi uticali na izbore. S jedne strane, oni promovišu određene narative dezinformisanja – kad je riječ o Kataloniji, na primjer – narativ da su Španija i Evropa u dubokoj krizi – i pokušavaju da intenziviraju negativni sentiment koji je već prisutan u diskusijama.
  • U drugim slučajevima, na primjer, kod parlamentarnih izbora 2017. u Njemačkoj posrednici se udružuju sa određenim kandidatom ili političkom partijom i nastoje povećati javnu podršku za njih. U međuvremenu, uoči parlamentarnih izbora 2018. u Italiji, prokremljevski akteri su pokušali da intenziviraju antimigracione poruke i uspješno ih rasprostrane prvenstveno kroz antiimigracione zajednice.
  • Najzad, još jedna uobičajena taktika je da se stvori haos i opšta konfuzija tako što će propagirati kontradiktorne narative i jedne i druge strane političkog spora, kao što je bio slučaj sa referendumom za Bregzit 2016. godine. Iako je Kremlj izričito promovisao kampanju za izlazak iz Unije, Tviter nalozi koji su povezani sa Rusijom su zapravo širili narative i za Bregzit i protiv njega pred sam referendum.

Intenziviranje uz pomoć botova

  • Istraživanje pokazuje da automatski botovi na društvenim mrežama igraju značajnu ulogu u miješanju u izborne procese. Na primjer, botovi doprinose enormnom širenju poruka usmjerenih protiv EU na društvenim mrežama u Britaniji.
  • Botovi su činili jednu trećinu naloga koji su širili vodeće prokremljevske narative tokom nezvaničnog referenduma u Kataloniji.

Manipulisanje tradicionalnim medijima

  • Dopunjujući taktike društvenih mreža, prokremljevski akteri se oslanjaju na manipulisanje tradicionalnim medijima, tako što plasiraju dezinformacije i obmanjujuće narative uz pomoć prokremljevskih medija. Ove narative onda preuzimaju drugi mediji i tako postepeno postaju legitiman mejnstrim.
  • Ovaj pristup je bio efikasan u nekoliko slučajeva: članci koje su objavljivali RT i Sputnik su najviše bili preuzimani u Španiji u vrijeme nezvaničnog referenduma u Kataloniji. Štaviše, RT i Sputnik su se kotirali među prvih 3% najuticajnijih medija u Italiji uoči državnih izbora 2018. godine.