Prijatelji u nevolji ili taktičari?

U vremenu kada se većina svjetskih zemalja prioritetno bori protiv korona virusa, dvije supersile stupaju na scenu predstavljajući sebe kao spasioce i kao jedine sposobne da se izbore sa aktuelnim problemom.

Kina i Rusija, ubrzo nakon što se kriza zahuktala, plasiranjem narativa da je Evropska unija na koljenima ili da su virus kreirale Sjedinjene Američke Države, žele se pozicionirati kao zemlje pobjednice, u situaciji koja kristalno jasno pokazuje da dok sve zemlje ne iskorijene bolest, pobjednika nema.

Širenje takvih narativa i dezinformacija počelo je nakon što je pomoć koja je Italiji (tada najvećem svjetskom žarištu korona virusa) stigla iz Pekinga i Moskve. Dok je briselska administracija (dosta sporo i jalovo) pripremala odgovor na novu krizu, Kina i Rusija su imale spreman odgovor – barem putem njihovih medija. Umjesto jedinstvene planetarne bitke počela je borba za diskreditaciju EU. 

Opravdane kritike većine zbog činjenice da je Kina u početku zadržavala informacije i sporo reagovala na COVID-19, što je doprinijelo širenju virusa, predstavljali su jednu od najozbiljnijih prijetnji kineskom liderstvu u poslednjim decenijama, naveo je britanski Gardijan. Zato i ne treba da čudi, što se Kina, dok se epidemija širila svijetom sebe predstavila kao lidera i glavnog dobrotvora za očuvanje javnog zdravstva.

Tako su se, nakon slanja pomoći Italiji, pojavili izvještaji da građani te zemlje aplaudiraju u znak zahvalnosti, pa čak da su i uz to pustili kinesku himnu. Takvu verziju događaja, na svom Tviter profilu objavila je portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova. Hua Čunjing, što su kasnije prenijeli  državni mediji. Ustvari, kako su utvrdili italijanski sajtovi za provjeru činjenica, Rimljani su aplaudirali njihovim zdravstvenim radnicama a instrumental kineske himne  u video je ubačen naknadno u montaži.

Rusija je, uz slanje pomoći Italiji, istovremeno povela i dezinformacionu kampanju 23. marta  kada je Sputnjik prenio sada već obrisani tvit ruskog senatora Alekseja Puškova da je Poljska navodno zabranila prelet ruske himanitarne pomoći upućene Italiji kroz poljski vazdušni prostor.

S druge strane, italijanski medij La Stampa je objavio da je čak 80 odsto pomoći koju je Rusija uputila Italiji beskorisno ili od male koristi, te da su to sve samo izgovori za širenje uticaja. U tekstu se, pozivajući na izjavu neimenovanog zvaničnika italijanske Vlade, navodi da je ruska pošiljka izgovor za pomoć. Pošiljka je sadržala opremu za bakteriološku dezinfekciju i pokretnu laboratoriju za biološku sterilizaciju, a ne respiratore i zaštitnu opremu za medicinare, koja je u tom trenutku bila najpotrebnija, precizira italijanski list-.

Na to je oštro reagovala portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, riječima da se na primjeru i humanitrnoj pomoći koju je Rusija pružila Italiji i na primjeru humanitarne pomoći koju Kuba i Kina pružaju različitim zemljama, vidi šta je zapravo informativna agresija. Korak dalje od Zaharove otišao je portparol ruskog Ministarstva odbrane, general-major Igor Konašenkov, koji je optužio La Stampu za rusofobiju, upućujući vješto prikrivene prijetnje tom dnevniku i autoru članka.

Na tu izjavu reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Italije iz kojeg je saopšteno da cijene rusku pomoć ali i da se mora poštovati sloboda izražavanja i štampe, dok je iz Evropske komisije poručeno da su slobodni i nezavisni mediji DNK Starog kontinenta.

Te prijetnje nijesu uticale puno na novinara Jakopa Jakobonija, koji je nekoliko dana nakon prvog objavio i drugi tekst o ruskoj pošiljci. U članku se navodi da su sa pošiljkom iz Moskve, osim ljekara i medicinske opreme, stigli i obavještajci GRU-a. Nema sumnje da se među njima nalaze i oficiri GRU-a, koji žele što prije da otkriju što više detalja o italijanskim vojnim snagama, stabilizujući obavještajnu mrežu. Upravo sada se dešava ta ogromna akcija,  prenosi La Stampa izjavu Hamiša De Breton Gordona, sada vojnog savjetnika, a nekada bivšeg komandanta u NATO.

Skidanje zastava EU povod za dezinformacije

Nakon što je pomoć Rusije i Kine stigla, brojni mediji su objavili da su Italijani masovno skidali zastave Evropske unije i mijenjali ih ruskim ili kineskim.

Stanje na terenu je ipak bilo drugačije. Ta pojava jeste postojala, ali nije bila toliko masovna. Tako Sputnjik 24. marta objavljuje tekst : Video koji se širi mrežama: Italijan sklonio zastavu EU, na njeno mjesto postavio rusku, uz komentar da je Rusija je u Italiju poslala velike količine pomoći, a ruska administracija navela je da za tu pomoć ne traži ništa zauzvrat, pa ni ukidanje sankcija koje su joj EU zemlje uvele. Sputnjik istog dana, pozivajući se na agenciju Tanjug, objavljuje novi članak u kojem tvrde da građani Italije  skidaju zastavu Unije i stavljaju kinesku, uz stav da je izostala solidarnost Brisela za Italiju. Riječ je ipak bila, ne o masovnom mijenjanju EU zastave kineskom, već o pojedinačnim i nikako masovnom gestu zahvalnosti prema Kini.

Solidarnost Unije i njen opstanak u pitanje su dovodili osim regionalnih i portal IN4S i Borba, objavljući tekstove Retrogradna birokratija – Koronavirus razbio iluzije o Evropskoj uniji, vrijeme je da se okrenemo sebi; ili EU se raspala samo što to još ne zna.

Pomoć zakasnila, ali nije izostala

Činjenica je da se većina evropskih zemalja kao i sama Unija od starta nijesu dobro reagovale na pojavu korona virusa, ali su netačni navodi da je izostala pomoć Brisela i zemalja članica Italiji. To potvrđuju podaci o 50 miliona eura pomoći Italiji od  Evropske komisije, kao i pomoć u vidu medicinske opreme kroz program Evropska solidarnost u akciji. Čelnica Evropske komisije Ursula fon der Lajen se 2. aprila izvinila Italiji zbog nedostatka solidarnosti iz Evrope, i dodala da se većina članica EU fokusirala na svoje probleme. Ipak, uprkos početnom kašnjenju, najavljeni su paketi pomoći od više desetina milijardi eura za male biznise, kao i 15 milijardi eura za globalnu borbu protiv korona virusa.

Vjerovatno će se, ukoliko, kako je to primijetio šef evropske diplomatije, Đosep Borel, percepcija o EU mijenjati kako se bude razvijao odgovor na krizu zemalja članica. Ali, kako podsjeća iskusni diplomata, građani moraju biti svjesni geopolitičke komponente koja uključuje borbu za veći uticaj u svijetu spinijući „politiku pomoći i darežljivosti/velikodušnosti“, jasno aludirajući na Rusiju i Kinu.

Zato i sa pravom pitanje iz naslova – prijatelji u nevolji ili taktičari.