,

Povjerenje u medije, medijska pismenost i građani Crne Gore

Više od polovine građana ocjenjuje da crnogorski mediji imaju političke afilijacije pokazalo je DFC istraživanje javnog mnjenja, koje možete preuzeti OVDJE.

Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti u 2022. godini predstavlja longitudinalnu studiju praćenja zastupljenosti stavova građana Crne Gore o upotrebi medija i kritičkom sagledavanju dostupnog medijskog sadržaja, koje je rađeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana (1022). Istraživanje je realizovao Digitalni forenzički centar od 30. marta do 15. aprila 2022. godine.

Prema dobijenim odgovorima, više od tri četvrtine građana navode televiziju kao medij koji svakodnevno koriste. Međutim, taj procenat (76.5%) je znatno niži u odnosu na podatke iz 2021. godine (87.8%) i naročito 2020. godine kada je televiziju svakodnevno gledalo 91.6%.

Kada su u pitanju ostali mediji, skoro dvije trećine ispitanika koristi društvene mreže (64.7%). Portale prati skoro 60% ispitanika, dok manji broj sluša radio (46.7%) i čita dnevnu štampu (28.6%).

Grafikon 1 – Upotreba medija

Analizirajući dobijene odgovore o stepenu povjerenja u medije, najveću srednju ocjenu dobili su radio (3.35) i televizija (3.23), dok su najnižu ocjenju povjerenja građani dali društvenim mrežama (2.84).  Upoređujući podatke iz prethodne dvije godine, bilježimo blagi rast prosječne ocjene povjerenja u televizije.

Grafikon 2 – Povjerenje u medije
Grafikon 2 – Povjerenje u medije

Građani u najvećoj mjeri vjeruju Televiziji Vijesti (32.2%), Dnevnim novinama Vijesti (40.8%), te portalu Vijesti (27.8%). Od ostalih televizijskih kuća, 26.4% građana, odnosno svaki četvrti, primarno najviše vjeruje RTCG, dok 16.6% ispitanika svoje povjerenje daje Prva TV, a 13.1% navodi televiziju Nova M. Slijede TV 777, TV Adria, Gradska TV i Al Jazeera TV sa procentima ispod 5%.

Grafikon 3 – Povjerenje u TV, štampu i društvene mreže

Kada su u pitanju portali, nakon Vijestigrađani najviše vjeruju portalu CDM (14.9%), a slijede RTCG, Portal Analitika i IN4S.

Grafikon 4: Povjerenje u portale

Tek trećina ispitanika (32.8%) smatra da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa, dok svaki četvrti ispitanik (25.3%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.

Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje
Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje

Iako 41.5% građana navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova, istraživanje pokazuje da uticaj medija na lične stavove građana raste u odnosu na prethodne dvije godine mjerenja.

Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova
Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova

Nešto više od polovine crnogorskih građana (52%) smatra da crnogorski mediji imaju političke afilijacije. Čak 48% ispitanika smatra da mediji rade u interesu političkih struktura. Svega 7.5% ispitanika ocjenjuje da mediji rade u interesu građana.

Trećina ispitanika izjasnila se da mediji koriste činjenice pomiješanje sa glasinama u svom izvještavanju, dok nešto manji procenat smatra da mediji ne provjeravaju temeljno informacije koje objavljuju. Značajan je i procenat ispitanika koji vjeruju da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju u odnosu na druge medije (38.4%).

Grafikon 9: Mediji, činjenice i provjera informacija

Istraživanje je ukazalo da je više od tri četvrtine građana barem jednom uočilo lažne vijesti u crnogorskim medijima, što govori da je u odnosu na 2021. godinu porastao broj građana koji svakodnevno ili često primjećuju lažne vijesti. Većina ispitanika navela je da se to dogodilo na internetu (65.3%), dok su lažne vijesti najmanje zastupljene na televiziji, radiju i štampanim medijima.

Grafikon 10: Da li ste ikada primjetli lažne vijesti?

Gotovo svaki treći ispitanik ocjenjuje da je problem lažnih vijesti i dezinformacija problem prilično izražen (29.4%), a 7.9% ispitanika smatra da je ovaj problem u potpunosti izražen.

Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti
Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti

Trećina ispitanika je navela da najvjerovatnije ne bi uradili ništa ukoliko bi primijetili lažnu vijest na društvenim mrežama, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju. Taj udio ispitanika je nešto niži u odnosu na podatke iz 2021. godine kada je isti stav imalo 36.6% ispitanika. Kao način reagovanja na lažne vijesti, oko trećine ispitanika je navelo da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama i članovima porodice.

Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije
Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije

Iako se u odnosu na prethodne dvije godine smanjio procenat građana koji smatraju da je potrebno da država kontinuirano nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti, taj broj je i dalje prilično visok (43.7%).

S druge strane, raste broj ispitanika koji smatraju da država ne treba da kontroliše medijski sadržaj na internetu, dok svaki peti ispitanik nema stav. Građani koji ocjenjuju da je kontrola medijskog sadržaja neophodna u nekim slučajevima naglašavaju da ne bi podržali nikakvu formu cenzure.

Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu
Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu