Peticija američkih Srba i manipulacija dva portala

Vlada Kosova donijela je 14. decembra odluku o formiranju Vojske Kosova, nakon što je apsolutnom većinom glasova Skupština Kosova izglasala Zakon o Kosovskim sigurnosnim snagama.

Za Zakon sa ukupno 45 amandmana, glasalo je 106 od ukupno 120 poslanika Skupštine Kosova. Glasanju nisu prisustvovali poslanici srpske nacionalnosti.

Formiranje vojske Kosova, Beograd vidi kao kršenje međunarodnih dokumenata i pozivajući se na Rezoluciju 1244 UN, naglašava da međunarodne mirovne snage na Kosovu (KFOR) moraju spriječiti i razoružati sve albanske trupe. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako je “veoma zabrinut zbog situacije na Kosovu” i dodao da “jedini veliki problem” u onome što “donekle Albanci, a donekle dio svijeta nameće na Kosovu” ocijenivši da je problem to što Srbiji na Kosovu nameću “dijelom Albanci, a dijelom dio svijeta“. Zvanični Beograd i njegov bliski saveznik Rusija su bijesni zbog te odluke.

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) i Evropska unija su također upozorili na kosovsku inicijativu koju su nazvale prenagljenom i koju ne podržavaju kosovski Srbi, čiji su zastupnici bojkotirali glasanje u Skupštini.[1]

Kao reakciju na usvajanje odluke o formiranju vojske Kosova, Srpsko-američka zajednica pokrenula je 19. decembra, onlajn peticiju u kojoj se obraća predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu i Kongresu, tražeći zaštitu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

U peticiji pod nazivom “Zaustavite progon pravoslavnih Srba na Kosovu i Metohiji”, Tramp i članovi Kongresa se pozivaju da prestanu da podržavaju albansko rukovodstvo na čelu sa Hašimom Tačijem i stvaranje vojske pod njihovom kontrolom u srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija, koju je potpisalo nešto više od 5.000 ljudi.

in4s.me
slobodacg.me
Source: change.org

Iz naslova sa ova dva portala, moglo bi se zaključiti da je milion Srba već potpisalo datu peticiju. Međutim to nije slučaj. Kako trenutno stvari stoje, svoj potpis je ostavilo nešto više od 5.000 ljudi.


Autori teksta su izvukli iz konteksta jedan mali dio propratnog teksta peticije, u kojem se navodi da u SAD-u živi preko milion američkih Srba, te iskoristili isti da naprave ne samo klikbejt naslov, već i dezinformišu publiku, s obzirom da se nigdje u tekstu „milion Srba“ ne spominje u kontekstu onoga što je napisano u naslovu članka.

Za razliku od in4s.net i slobodacg.me, ostali portali koji su pisali o peticiji (politika.co.rs, novosti.rs, time.rs, b92.net, nezavisne.net..) su naslovima poput „Peticija Srba iz SAD-a Trampu“ težili da daju realno stanje stvari.


Kako su SNS botovi „gurali“ peticiju Srba iz SAD-a

Nedavno su u javnost procurele vijesti sa sjednice Izvršnog odbora Srpske napredne stranke Srbije (SNS), na kojoj je stranački funkcioner zadužen za Internet tim podnio godišnji izveštaj. Internet tim su, naravno, botovi – partijski vojnici zaduženi za ostavljanje komentara na portalima i društvenim mrežama. Prema tom izveštaju, SNS ima 3.456 botova koji su za godinu dana napisali oko 10 miliona komentara na 201.717 objavljenih vijesti.

Zašto je ovo bitno za nas? Analizom same peticije i načina putem kojih se širi i promoviše na društvenim mrežama, utvrdili smo da su SNS botovi zaduženi za promovisanje i širenje ovog sadržaja na Tviteru, a izvještaj sa sjednice nam potvrđuje da su botovi ove partije zaista operativni.

Tvitter bot je jednostavan nalog kojim upravljaju kako softver, tako i ljudska ruka. Shodno tome, ovakvi nalozi se mogu ponašati kao roboti i kao ljudski korisnici u različito vrijeme.

Svi od 17 izdvojenih naloga imaju neke od glavnih odlika internet botova,a koristeći metodologiju DFRLab-a, utvrdili smo šta ove naloge čini botovima.

U svakom slučaju, važno je napomenuti da se ne možemo osloniti, odnosno pozvati samo na jedan faktor za identifikaciju ponašanja sličnog botu. Važna je kombinacija faktora. Tri najznačajnija su:  aktivnost, anonimnost i amplifikacija.

Botovi su zadnjih godina postali neizbježan dio online života. Samo prošle godine istraživači su procjenili da je samo Tviter bio dom za oko 30 miliona njih, međutim postoje i na drugim platformama, kao što su Facebook i Instagram.[1]

Neki se pojavljuju dizajnirani tako da namjerno podstaknu ili da podrže određene političke kandidate i ideje, dok drugi imaju komercijalne svrhe. Iako ova kampanja nije značajnije doprinijela uspjehu peticije u smislu dodatnih potpisa, ono što je od krucijalnog značaja je da ljudi razviju svijest da botovi postoje kako bi uticali na njih i kreirali određene (političke) stavove. Manje je vjerovatno da će korisnici koji sami mogu da identifikuju botove biti žrtva njihove manipulacije u budućnosti.


[1] https://www.reuters.com/article/us-kosovo-army/kosovo-approves-new-army-despite-serb-opposition-nato-criticism-idUSKBN1OD16S

[2] https://mashable.com/2018/02/20/how-to-spot-a-bot/