O značaju podataka u digitalnom dobu

Da li ste znali da je 90% podataka koji danas postoje nastalo tokom posljednje dvije godine? A da li znate kako možemo koristiti podatke za pokretanje društvenih promjena, pričanje priča ili poslovni razvoj? Uopšteno, šta je nauka o podacima i koju ulogu oni igraju u našem svakodnevnom životu ili poslovanju? Koje su ključne digitalne vještine koje moramo znati da bismo se zaštitili na internetu? Na ta i druga pitanja odgovore su dali brojni eminentni stručnjaci, učesnici ovogodišnjeg DataFesta.

Tema trećeg DataFesta održanog sredinom novembrau Tbilisiju (Gruzija) posvećena je ulozi podataka u svakonevnom životu i poslovanju pojedinaca i zajednica. Organizator ForSet, Tbilisi Startup Bureau i MaxinAI je u saradnji sa međunaordnim partnerima okupio brojne novinare, NVO aktiviste, marketinške i stručnjake iz oblasti poslovanja, vladine zvaničnike, analitičare, divelopere i dizajnere podataka koji rade sa podacima ili žele da istražuju podatke i najnovije trendove.

Agendom je obuhvaćeno 12 tema: vizualizacija podataka, nauka o podacima i vještačka inteligencija, podaci i finansijske tehnlogoije (FinTech), podaci za biznis i marketing, startap kompanije koje rade sa podacima, itd. DFC timu su posebno značajna bila najnovija saznanja o bezbjednosti podataka i sajber bezbjednosti, te o trendovima u istraživanju putem otvorenih izvora.

Podizati svijest o sveprisutnosti dezinformacija

Ana Pelegata iz Laboratorije za digitalnu forenziku (DFRLab) je, predstavljajući njihove planove i projekte, naglasila značaj podizanja svijesti o sveprisutnosti dezinformacija i preporučila korisne alatke za istraživanje otvorenih izvora u borbi protiv tog fenomena. Istakla je da postoji mnogo mogućnosti, ali i ranjivosti u povezanom svijetu u kojem živimo, kao i da postoje i oni koji bi iskoristili te slabosti u sopstvenu korist.

Jedna od najinteresantnijih prezentacija bila je: Sve što je fejk: Umjetnost dubokog učenja koju je održao Ejal Grus, istraživač mašinskog učenja iz Izraela. On je izložio i demonstrirao najsavremenije primjene generativnih algoritama dubokog učenja u obradi slika i modeliranju jezika, kao i moć dipfejka, teme koja sve više dobija na popularnosti širom svijeta.

Organizator je putem praktičnih radionica omogućio učesnicima da dobiju bolji uvid u najvažnije teme i steknu korisne praktične vještine.

Mikalaj Kvantiliani iz Bjelorusije i njegova radionica o sajber bezjednosti je doprinijela boljem razumijevanju trendova i prijetnji na internetu u cilju veće zaštite sopstvenih podataka. Eto Buziašvili i Lukas Andriukaitis iz Laboratorije za digitalnu forenziku su informisali učesnike o koordinisanom neautentičnom ponašanju i botovima na društvenim mrežama i kako ih istražiti, ali i o načinima na koje autoritarni režimi žele da sakriju činjenice od javnosti. Andriukaitis je demonstrirao kako koristiti podatke da bi identifikovali, izložili i objasnili dezinformacije i maliciozne narative na internetu.

Pretvaranje podataka u interaktivne priče

Na panelu je zaključeno da je Fejsbuk globalno prepoznat kao dominantna platforma koju biraju oni koji žele da manipulišu činjenicama, zajedno sa Instagramom i Tviterom.

Radionica Mareka Milera bavila se novinarstvom zasnovanim na podacima, sa osvrtom na značajnu ulogu koju numerički podaci imaju u stvaranju i distribuciji informacija u digitalnom dobu. Pretvaranje podataka u interaktivne priče korišćenjem alatki otvorenih izvora kao što je Google MyMaps ili Flourish je bilo korisno saznanje, jer je ukazalo na jednostavnost procesa. Prezentacija naučnice Čeuk Ting Hoa iz Londona učesnicima je ponudila uvid kakva tehnologija stoji iza četbota i kako se pravi.

Pored događaja na glavnoj sceni i velikog broja radionica tokom tri dana, domaćini su učesnicima omogućili da isprobaju nešto sasvim neočekivano. Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava u okviru OEBS je zajedno sa diveloperima iz kompanije Benetech kreirala igru Starlight Stadium, čija je tema istraživanje ljudskih prava u stvarnom životu.

8 digitalnih vještina

Digitalne vještine koje je potrebno poznavati i kojih moramo biti svjesni su:

  • Digitalni identitet – mogućnost da se izgradi onlajn identitet i reputacija i da se njima upravlja
  • Digitalna upotreba – mogućnost da se koriste digitalni uređaji i mediji, uključujući i vještinu kontrole kako bi se uspostavio zdrav balans između života na internetu i izvan njega
  • Digitalna sigurnost – mogućnost da se upravlja rizicima na internetu (sajber nasilje, radikalizacija, itd) kao i problematičnim sadržajem (nasilje), kako bi se isti izbjegli i ograničili
  • Digitalna bezbjednost – mogućnost da se detektuju sajber prijetnje (hakovanje, prevare, virusi), razumiju najbolje prakse i da se koriste odgovarajuće bezbjednosne alatke za zaštitu podataka
  • Digitalna emocionalna inteligencija – sposobnost da se razvije empatija i izgrade dobri odnosi sa drugima na internetu
  • Digitalna komunikacija –  mogućnost da se komunicira i sarađuje sa drugima upotrebom digitalnih tehnologija i medija
  • Digitalna pismenost – mogućnost da se sadržaj pronalazi, analizira, koristi, dijeli i kreira
  • Digitalna prava – mogućnost da se razumiju i poštuju lična i zakonska prava uključujući i pravo na privatnost, intelektualnu svojinu, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje