Borba protiv dezinformacija je dugoročan problem koji nema brzih rješenja, poručila je ambasorka Velike Britanije Alison Kemp, ocjenjujući da su najbolji načini za suzbijanje takvih pojava transparentnost, odgovornost i dobro upravljavanje.
Ambasadorka Alison Kemp mandat u Crnoj Gori završava krajem avgusta, a u oproštajnom intervjuu koji je pred odlazak dala za DFC magazin,komentarišući pokušaje ruskog miješanja u izbore širom svijeta, uključujući Britaniju i Crnu Goru, kazala je da će njena zemlja uvijek reagovati na pokušaje stranog miješanja u demokratske procese.
Ujedinjeno Kraljevstvo je, kako pojašnjava, sigurno da je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine dio šireg obrasca ruskog ponašanja, jer Kremlj neprestano teži ka podrivanju bezbjednosti saveznika širom svijeta.
Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima, Kemp je kazala da žali jer nijesu tretirane pojedine važne preporuke OEBS-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ali smatra da na kraju validnost izbora zavisi najprije od dobre volje, vjere i povjerenja svih političkih subjekata i javnosti.
Dezinformacije – oružje za podrivanje i destabilizovanje društva
DFC: Da li ste upoznati s radom Digitalnog forenzičkog centra? Koliko je rad takve organizacije koja se bori protiv dezonformacija, lažnih vijesti i teorija zavjera bitan za društvo?
Alison KEMP: Pratila sam rad DFC-a sa interesovanjem od samog osnivanja i zadovoljna sam što sarađujete sa velikim brojem eksperata u borbi protiv dezinformisanja, uključujući i eksperte iz Ujedinjenog Kraljevstva. U svijetu u kojem samo deset odsto populacije ima pristup slobodnim medijima, dezinformacije se često koriste kao oružje za podrivanje i destabilizovanje društva. Nikada nije bilo lakše objavljivati i primati informacije, kao i širiti laži i teorije zavjere.
Upravo zbog tehnološkog napretka koji uključuje i razvoj vještačke inteligencije i dipfejka, još je važnije da postoje kredibilni eksperti koji će isticati i efektivno razotkrivati te opasnosti široj javnosti koja je svjesna postojanja tih trendova, smatrajući da su dezinformacije nešto što se dešava drugim ljudima.
Vidjeli smo primjere toga kako se dezinformacije koriste sa ciljem uticanja na javnu debatu i odluke, kako u Ujedinjenom Kraljevstvu tako i širom Zapadnog Balkana. Ujedinjeno Kraljevstvo je na prvoj liniji odbrane kada je riječ o naporima da se suzbije ovaj maligni uticaj u regionu. Prošle godine smo najavili trogodišnji paket od gotovo 10 miliona funti sa ciljem borbe protiv dezinformacija i jačanja nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije u sukobu sa ruskim narodom
DFC: Istraga britanskog Komiteta za obavještajne službe i bezbjednost, utvrdila je da se Rusija miješala u mnogo izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući Bregzit, posljednje opšte izbore kao i referendum o nezavisnosti Škotske. Zbog čega je, kako se navodi u izvještaju, Britanija jedna od glavnih meta Rusije?
Alison KEMP: Na sedamdesetu godišnjicu osnivanja NATO saveza, lideri su se sastali u Londonu 3. i 4. decembra 2019. i složili se da agresivne radnje Kremlja predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti. Obrazac ruske agresije i destabilizujućeg ponašanja demantuju tvrdnje Rusije da je ona odgovoran međunarodni partner.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije u sukobu sa ruskim narodom. Istorijske veze između Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije kao i činjenica da smo bili saveznici u Drugom svjetskom ratu ukazuju na to da naša veza može i treba biti bolja. Ali taj bi odnos trebalo da se bazira na međusobnom poštovanju i posvećenosti međunarodnom sistemu zasnovanom na pravilima. Vladi Rusije se ne dopada što Ujedinjeno Kraljevstvo ukazuje na njene nemarne i nelegalne radnje gdje god da se one vrše.
Rusiji se ne dopada kada reagujemo na njihove nelegalne radnje
Ujedinjeno Kraljevstvo proziva Rusiju kada god ona pređe granicu. Neki od primjera su pokušaji miješanja u izbore u Crnoj Gori 2016. godine, maliciozni sajber napadi i upotreba nervnog agensa Novičok u Salzberiju, što je ugrozilo živote desetina hiljada ljudi i rezultiralo tragičnom smrću britanske majke, Don Sterdžis i predstavljalo jasno kršenje Konvencije o hemijskom oružju.
Potrebno je da naglasim da je izvještaj Komiteta za obavještajne službe i bezbjednost nezavisan parlamentarni izvještaj prije nego što je izvještaj Vlade ili izjava britanskih donosioca odluka. Britanska Vlada je izjavila da ne postoji dokaz o uspješnom miješanju u referendum u Škotskoj 2014. godine ili referendum o članstvu u Evropskoj uniji 2016. na osnovu dostupnih informacija i obavještajnih procjena. Ipak, Vlada Velike Britanije je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski akteri pokušali da se umiješaju u opšte izbore u Velikoj Britaniji 2019. godine putem onlajn amplifikovanja (povećanja vidljivosti) nezakonito pribavljenih i procurelih Vladinih dokumenata.
Imamo otporne sisteme koji štite Ujedinjeno Kraljevstvo od stranog malignog uticaja. Oni povezuju Vladu, civilni sektor i organizacije privatnog sektora sa ciljem praćenja i reagovanja na miješanje, kako bi naša demokratija ostala otvorena, transparentna i otporna. Tokom opštih izbora 2019. godine, međuvladino tijelo za bezbjednost izbora koordinisalo je odgovore na prijetnje i opasnosti u vezi izbora.
Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. dio šireg obrasca ruskog ponašanja
DFC: Komitet kao primjer ruskog miješanja u izbore navodi i pokušaj puča prilikom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. uoči ulaska u NATO. Smatrate li da je naša država, uoči predstojećih izbora, otpornija na takve uticaje ili očekujete i dalje pokušaj ruskog miješanja?
Alison KEMP: Miješanje u bilo koju demokratiju predstavlja međunarodni problem. I Ujedinjeno Kraljevstvo će odgovoriti na sve pokušaje miješanja u demokratske procese zajedno sa NATO, EU ili našim međunarodnim partnerima.
Ujedinjeno Kraljevstvo je sigurno da je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine koji je Rusija podržala dio šireg obrasca ruskog ponašanja koji neprestano teži ka podrivanju naše bezbjednosti i bezbjednosti naših saveznika širom svijeta. Kao rezultat toga, podrška Ujedinjenog Kraljevstva je još veća i zadovoljna sam širinom naše saradnje i načinom na koji Crna Gora sarađuje sa Ujedinjenim Kraljevstvom i NATO saveznicima kako bi razvila otpornost na polju brojnih državnih bezbjednosnih pitanja. Takav rad će se nastaviti.
Ujedinjeno Kraljevstvo je svjesno izazova održavanja izbora u trenutnim okolnostima što je jedan od razloga zašto podržavamo da izbore posmatraju međunarodne i domaće organizacije, uključujući ODIHR. Takođe, iz istog razloga finansiramo veliki broj NVO da bi pratile medije i političko finansiranje kako se izbori primiču, kao i da bi uticale na razumijevanje ključnih izbornih procesa.
Na kraju su transparentnost, odgovornost i dobro upravljanje ipak najbolji načini borbe protiv malignog miješanja i dezinformacija. Sve to su ključne vrijednosti koje Crna Gora dijeli sa svojim NATO saveznicima i EU.
Objektivnost i etički pristup trebaju biti u srži odgovornog novinarstva
DFC: Prethodnih mjeseci svjedočili smo nezampaćenoj dezinformacionoj kampanji koju su plasirali beogradski mediji, a prema saznanjima DFC-a, pod snažnim diktatom Rusije. Imajući to u vidu, kao i predstojeće izbore, šta naše društvo i država moraju uraditi kako bismo bili spremniji za hibridne prijetnje kojima su izložene i mnogo razvijenije zemlje od naše?
Alison KEMP: Borba protiv dezinformacija je dugoročan problem i nema brzih rješenja. Biće potreban kontinuiran napor i strpljenje, a fokus će se mijenjati u zavisnosti od interesa društva i tehnoloških promjena, na primjer – način na koji se misinformacije i dezinformacije o COVID-19 koriste da bi podrivale povjerenje javnosti.
Predložila bih trostruki pristup, počevši od podrške, održivim, odgovornim i visokokvalitetnim medijima kojima se vjeruje i koji predstavljaju građane i odražavaju njihovo mišljenje. Objektivnost i etički pristup bi trebalo da budu u srži odgovornog novinarstva. Kako je rekao poznati britanski urednik Č.P. Skot: činjenice su svete a uvjerenja su slobodna.
Borba protiv dezinformacija nije samo posao medija
Borba protiv dezinformacija nije samo posao medija ophrvanih sa svih strana. Mladi preduzetnici koji su prvi osnovali kompanije koje dominiraju društvenim mrežama, kretali su se brzo i mijenjali stvari. Međutim, sada uviđaju da moraju da nađu balans između slobode izražavanja i odgovornosti. Moramo ozbiljno da komuniciramo sa tehnološkim platformama čiji se prostor koristi i zloupotrijebljava za dezinformisanje i misinformisanje. Tek smo započeli putovanje kroz okruženje koje se brzo razvija. Crnogorsko članstvo u NATO znači da ona može da podijeli iskustvo drugih saveznika o toj komunikaciji.
A treći dio rješenja leži u obrazovanju. Naše škole i školski program imaju značajnu ulogu, tako da naši mladi izrastaju u ljude koji znaju da razlikuju činjenice od fikcije, i da kritički razmišljaju o informacijama sa kojima se susreću na internetu. Zato sam veoma zadovoljna što će se kroz programe Britanskog savjeta i Vlade Crne Gore – Škole za 21. vijek (21st Century Skills) i Nastavnik za 21. vijek (21st Century Teachers) pružiti obuka svakom nastavniku osnovne škole u zemlji o uvođenju inovativnih predavanja u njihovim školama, čiji je fokus na rješavanju problema, kritičkom razmišljanju i vještinama kodiranja.
Tehnologija neće usporiti, biće sve brža i pametnija. Moramo odgovoriti na način koji je u skladu sa našim demokratskim vrijednostima.
Preispitivanje jedan od najcijenjenijih principa demokratije
DFC: Pozivali ste više puta sve stranke da pronađu zajedničko rješenje kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, ali konsenzus nije postignut. Imajući to u vidu, kao i litije koje su obilježile ovu godinu, kako ocjenjujete atmosferu u kojoj će se održati izbori u Crnoj Gori?
Alison KEMP: Svaki izbori preispituju način na koji su se neke stvari radile tokom prethodnog mandata i priliku da se pruže novi pristupi. To nije urođena slabost demokaratije, već više jedan od najvrijednijih i najcijenjenijih demokratskih principa. Budući da glasači u demokratskim društvima imaju izbor, izborni proces uvijek uključuje nadmetanje, nekada u većoj a nekada u manjoj mjeri. Nije neobično da oni elemeti društva koji imaju lični interes, po pitanju ishoda samih izbora, žele da se čuje i njihov glas u izbornoj kampanji. Sve dok političko nadmetanje ostane u granicama zakona, suprotstavljene političke kampanje jesu ono što je definicija demokratije.
Bojkot opstruira demokratiju
U izbornom zakonodavstvu u Crnoj Gori već su načinjeni neki značajni koraci prije parlamentarnih izbora 2016. godine. U izvještaju misije posmatrača iz ODIHR nakon tih izbora istaknute su dalje važne preporuke koje su se trebale primijeniti. Žao mi je što nisu sve te preporuke u potpunosti uzete u obzir u parlamentarnom procesu, ali na kraju, validnost izbora zavisi najprije od dobre volje, vjere i povjerenja svih političkih subjekata i javnosti. Sigurna sam da se dobar rezultat može postići ako se sve institucije i političke partije u potpunosti i predano pridržavaju postojećeg zakonodavstva.
Naša riječ parlament potiče od francuskog glagola pričati, vaša riječ skupština potiče od glagola skupiti se. Vašim predstavnicima su povjereni glasovi građana da se okupe, pozivaju vlast na odgovornost i zastupaju interese građana. To se ne postiže bojkotom, koji opstruira demokratski proces i spriječava one reforme koje političke partije tvrde da žele da podrže. Nadam se da će svi poslanici koji dobiju glas na kraju mjeseca učestvovati u radu novog saziva parlamenta.
Suština puta Crne Gore ka članstvu u EU su reforme
DFC: Iako je Britanija napustila Evropsku uniju, njeni zvaničnici su u više navrata saopštili da je za Crnu Goru izuzetno bitno da nastavi evropske integracije. Koliko dalji napredak u tom procesu zavisi od nas samih, a koliko od odnosa snaga unutar Unije, jer zemlje članice, pogotovo nakon Bregzita nemaju isti stav o procesu proširenja?
Alison KEMP: Ujedinjeno Kraljevstvo želi snažno, stabilno i napredno susjedstvo. Ostajemo pri mišljenju da je proces evropskih integracija važan za uspostavljanje bezbjednosti, stabilnosti i prosperiteta na cijelom području Zapadnog Balkana. U srži puta Crne Gore ka članstvu u EU nalaze se reforme koje se moraju uspostaviti da bi pokazale da Crna Gora ima djelotvornu i održivu posvećenost vrijednostima koje dijele sve zemlje članice EU. Dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama o tim reformama biće važan pokazatelj angažovanosti Crne Gore u procesu pristupanja.
Slijedi težak posao zatvaranja poglavlja
Za tri godine koje sam provela u Crnoj Gori, EU je pokazala posvećenost ne samo Crnoj Gori već i cjelokupnom regionu kroz brojna diplomatska predstavništva čiji je fokus na regionu; zatim kroz novi paket proširenja Evropske komisije iz 2018. godine, kao i putem nove metodologije koja je pokrenula otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom 2020. godine. I sada, nedavno, kroz proširenje Evropskog zelenog dogovora i mjere i pomoć za odgovor na pandemiju korona virusa upućene Crnoj Gori i regionu.
Drago mi je što je Crna Gora otvorila sva poglavlja, ali sada mora početi težak posao njihovog zatvaranja. Ujedinjeno Kraljevstvo je ponosno što može da nastavi da podržava posvećenost Crne Gore pristupnom procesu, kao i u postizanju neophodnih uslova.
DFC: Šta, na kraju Vašeg mandata u Crnoj Gori, vidite kao najveću prednost, a šta kao manu našeg društva?
Alison KEMP: Vaša prednost je vaša veličina i otpornost duha vašeg naroda, koji mislim da je tipično predstavljen u mom dokumentarnom filmu Operacija Brezna 1944. Otpornost Crne Gore je odnedavno pod još većim pritiskom, ali korona virus je izvukao ono najbolje iz ljudi u smislu pružanja podrške najugroženijima.
Crna Gora ima mnogo toga da ponudi
Tokom boravka ovdje, zabrinjavala me je diskriminatorna retorika i vrijeđanje koje je nekada vidljivo u vašem političkom životu, uključujući i nacionalne, seksističke i homofobne uvrede. Toga sam postala naročito svjesna u zadnjih godinu dana, naročito u javnom diskursu oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i kasnije tokom pandemije. Raznovrsnost je zajednička vrijednost i NATO i EU, i u tom smislu, Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da daje podršku dijalogu i inkluzivnom pristupu u donošenju politika, kao i punom i pravednom sprovođenju vladavine prava.
Kao i svi u Crnoj Gori, svjesna sam ekonomskih posljedica korona virusa. Crna Gora ima mnogo toga da ponudi: jedan od najljepših i divljih predjela koji su posjetioci ikada vidjeli, izvanredne poljoprivredne proizvode, snalažljive i talentovane ljude. Ohrabrena sam time što se posljednjim paketom ekonomskih mjera teži balansu u najznačajnijim crnogorskim sektorima – turizmu i poljoprivredi, uključujući oblasti ekonomskog razvoja u povoju. Nastaviću da pratim napredak Crne Gore izdaleka.