Još jedna prijetnja u vidu Fejsap

Debata o bezbjednosti podataka prilikom korišćenja aplikacije za mobilne uređaje Fejsap (FaceApp) preplavila je stranice društvenih mreža i medija širom svijeta.

Fejsap je 2017. godine kreirao Jaroslav Gončarov u Rusiji. Aplikacija funkcioniše tako što korisnici izaberu fotografiju koju žele da modifikuju, učitaju je, dalje odaberu filter kroz koji žele da je provuku (najčešće je to filter koji čini korisnika starijim) i kao krajnji proizvod dobiju izmijenjenu sliku.

Džošua Nozi, developer aplikacija, postavio je tvit o Fejsapu 15. jula, upozoravajući da aplikacija automatski učitava sve fotografije sa telefona, bez obzira na to da li dobije odobrenje korisnika ili ne. Nozi se narednog dana javno izvinio, rekavši da je ishitreno postavio taj tvit bez prethodnog detaljnog testiranja same aplikacije. Međutim, ostao je pri tvrdnji da jeste čudno što aplikacija traži pristup svim fotografijama, za čim nema realne potrebe.

Taj tvit kao i činjenica da je aplikacija napravljena u Rusiji izazvali su paniku u svijetu i pokrenuli lavinu onlajn diskusija o tome kako ruska fabrika trolova pravi bazu podataka koristeći učitane slike sa servera. Postoji opravdan strah da bi te fotografije mogle da budu iskorištene za lansiranje lažnih naloga u budućim kampanjama dezinformisanja ili za kreiranje dipfejka. Stvar je otišla predaleko, pa je novinarka UNILAD, Ema Rouzmurgi, u svom članku navela da Džošua radi za Ruse. On je demantovao te navode, nakon čega je taj dio izbrisan iz teksta na sajtu UNILAD.

Povodom teme koja je uzburkala javnost posljednjih dana oglasio se i Jaroslav Gončarov koji je demantovao tvrdnje da aplikacija preuzima sve fotografije iz foto galerije, već samo onu koja je selektovana. Ustvrdio je i da se podaci ne šalju u Rusiju, nego se čuvaju na serveru koji kontrolišu američki provajderi Amazon i Gugl. Takođe je istakao da fotografije na zahtjev korisnika mogu biti uklonjene sa servera, kao i da se većina fotografija briše sa servera tokom 48 sati od trenutka učitavanja. Kao glavne razloge za čuvanje učitanih fotografija naveo je performanse i internet saobraćaj, jer kompanija želi da bude sigurna da korisnik ne učitava fotografiju više puta za svako uređivanje. Gončarov je naglasio da kompanija niti prodaje niti dijeli podatke korisnika sa trećim stranama. No, možemo li se osloniti na njegovu riječ?

Uslovi korištenja – znamo li šta prihvatamo?!

Ono što je interesantno jesu i uslovi korišćenja svih aktuelnih aplikacija koje korisnici mahom prihvataju bez prethodnog čitanja. Advokatica Elizabet Pots Vajnstajn postavila je tvit navodeći da svi koji instaliraju aplikaciju i prihvate uslove korištenja Fejsapa daju stalnu, neopozivu, besplatnu i na nivou svijeta dozvolu za korištenje, reprodukciju, modifikovanje, adaptiranje, objavu, prevođenje i stvaranje drugih dijela od vašeg sadržaja. To je bio okidač za novu diskusiju i upoređivanje sa uslovima korišćenja aplikacija kao što su Fejsbuk, Tviter, Instagram itd.  Lens Ulanof, glavni i odgovorni urednik sajta Lajfvajr (Lifewire), postavio je tvit o uslovima korišćenja Tvitera: za sadržaj koji se postavlja i prikazuje na serverima dajete na nivou svijeta neisključivu licencu za korišćenje, kopiranje, reprodukciju, obrađivanje, prilagođavanje, mijenjanje, objavljivanje, prikazivanje i distribuiranje tog sadržaja u svim medijima i kroz sve metode distribucije. Evidentno je da uslovi korišćenja Fejsapa nisu ništa diskutabilniji od uslova korišćenja ostalih aplikacija koje svakodnevno koristimo.

Nadalje, Fejsap je sličan aplikaciji Pogodi moje godine (Guess my age) koju je Majkrosoft napravio 2005. godine, a koja sadrži određene karakteristike svog ruskog pandana. Činjenica što se tada nije povela polemika o bezbjednosti te gotovo iste aplikacije jeste možda baš zato što nije napravljena u Rusiji, koja zbog događaja u prethodnim godinama po automatizmu predstavlja sinonim za opasnost.