O istraživanju
Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti predstavlja ponovljeno kvantitativno istraživanje, sa ciljem godišnjeg praćenja tendencija i promjena u stavovima i mišljenju građana Crne Gore kada je riječ o kritičkom sagledavanju medijskog sadržaja i upotrebe medija
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku koji je definisan kao slučajni troetapni stratifikovani uzorak. Procjena uzorkovanja zasnovana je na dostupnim podacima popisa stanovništva iz 2011. godine i procjena o demografskim karakteristikama populacije iz 2020. godine. Uzorak je reprezentativan prema socio-demografskim kriterijumima – region, tip naselja, pol i uzrast.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 04. marta do 05. maja, 2021. Obuhvaćeno je 16 crnogorskih opština, a učestvovalo je 922 ispitanika. Anketiranje „licem u lice“ trajalo je u prosjeku 15 minuta. Za potrebe istraživanja konstruisan je upitnik koji obuhvata šest cjelina: upotreba medija; povjerenje u medije; kvalitet informacija; „lažne vijesti“ i dezinformacije; „lažne vijesti“ i koronavirus; odgovornost i kontrola informacija.
Margina greške za pojave sa incidencom 50% iznosi +/- 3.23%
Upotreba medija
Televizija je najzastupljeniji medij, a 87.8% ispitanika navodi da televiziju gleda više puta nedeljno ili svakodnevno.
Drugi najčešće zastupljen medij predstavlja internet, te približno 65.0% ispitanika navodi da svakodnevno ili više puta nedeljno koristi „onlajn“ medije, poput portala, Youtube-a, društvenih mreža i ostalih izvora dostupnih na internetu.
U odnosu na podatke iz istraživanja sprovedenog 2020. godine, radio i dnevna štampa gube svoju zastupljenost. Radio svakodnevno ili više puta nedeljno sluša 11.5% manje ispitanika u odnosu na prošlogodišnje podatke. Dnevnu štampu čita gotovo jedna trećina ispitanika, i to 11.8% manje u odnosu na podatke iz 2020.godine
Povjerenje u medije
Ocjenjujući stepen povjerenja u medije na skali od 1 (Uopšte nemam povjerenje) do 5 (U potpunosti imam povjerenje), većina ispitanika navodi djelimično povjerenje u medije. Povjerenje u televizije izražava 30.8% ispitanika, sa srednjom ocjenom 3.02. U odnosu na podatke iz prethodne godine, prosječna ocjena povjerenja u televizije ukazuje na blagi pad.
Kada je riječ o povjerenju u konkretne televizije, polovina ispitanika, 50.2%, navodi da najviše vjeruje TV Vijesti, a 45.0% navodi povjerenje u RTCG. 7.9% ispitanika ocjenjuje da najviše vjeruju drugim televizijama, navodeći Al Jazeera i Al Jazeera Balkans, kao i lokalne televizijske stanice.
Svaki peti ispitanik (21.8%) iskazuje povjerenje u potrale, što predstavlja rast u odnosu na podatke iz 2020.godine, kada je taj stepen iznosio 14.8%. Portali kojima ispitanici najviše vjeruju jesu: Portal Vijesti (47.8%); CDM (29.9%) i Portal RTCG (22.6%).
Među ispitanicima uzrasta 18-24 godine, svaki peti (23.6%) navodi da ima povjerenje u društvene mreže, dok se u ostalim uzrasnim kategorijama taj stepen kreće u opsegu 3.9% do 12.3%.
Kvalitet dostupnih informacija
Na ukupnom uzorku, 28.1% ispitanika ocjenjuje da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa. Svega 2.8% ispitanika ocjenjuje da se mediji u potpunosti pridržavaju navdenih normi, dok 25.5% smatra da se crnogorski mediji uglavnom pridržavaju ovih normi. Gotovo svaki četvrti ispitanik (24.2%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.
Da crnogorski medijski sadržaj često ili uvijek ignoriše pojedine događaje ili izostavlja bitne elemente neke vijesti navodi 38.8% ispitanika. 40.9% ispitanika takođe ocjenjuje da medijski sadržaj često ili uvijek različito izvještava o istom događaju u odnosu na druge medije.
Da medijski sadržaj gotovo uvijek ili često bude uvrijedljiv ili diskriminišući navodi 23.3% ispitanika, a 22.8% ispitanika ocjenjuje da medijiski sadržaj često ili uvijek predstavlja govor mržnje.
Da mediji utiču na formiranje ličnih stavova o aktuelnim pitanjima navodi 15.1% ispitanika, dok nešto manje od polovine ispitanika (46.6%) navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova. Da mediji svojim izvještavanjem utiču na promjenu toka događaja ocjenjuje 39.4% ispitanika.
Fake news: “Lažne vijesti” dezinformacije
Većina ispitanika (81.9%) navodi da poznaje značenje pojma „fake news“ ili „lažna vijest“.
73.2% ispitanika navodi da su barem jednom primijetili „lažne vijesti“ u crnogorskim medijima. Da svakodnevno ili često primjećuju „lažne vijesti“ navodi jedna trećina ili 34.0% ispitanika.
Svaki četvrti ispitanik (24.9%) navodi da je teško procijeniti da li je neka informacija u medijima tačna ili ne.
Ukoliko bi primijetili „lažnu vijest“ na društvenim mrežama, više od jedne trećine ispitanika (36.6%) navodi da najvjerovatnije ne bi uradili ništa tim povodom, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju.
Kao način reagovanja na „lažne vijesti“, ispitanici najčešće navode da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama (32.4%) i članovima porodice (26.8%).
„Lažne vijesti“ i izvještavanje o korona virusu
Polovina ispitanika (50.7%) navodi da se svakodnevno informiše o novostima u vezi sa epidemijom koronavirusa u Crnoj Groi. Većina ispitanika, njih 66.2% ocjenjuje da su uglavnom ili u potpunosti informisani o epidemiji koronavirusa u Crnoj Gori.
Većina ispitanika navodi da se o epidemiji koronavirusa u Crnoj Gori informiše putem televizije (66.0%) i putem portala (50.0%). Svaki peti ispitanik, 22.6% navodi da informacije traži na zvaničnim sajtovima relevantnih institucija (Institut za javno zdravlje, Ministarstvo zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija, isl.).
Gotovo polovina ispitanika (47.3%) navodi da su primijetili „lažne vijesti“ i dezinformacije o koronavirusu i vakcinama protiv koronavirusa, i to na društvenim mrežama (64.9%), portalima (47.9%) i televiziji (31.0%).
Govoreći o povjerenju u konkretne crnogorske televizije kada je riječ o izvještavanju o epidemiji koronavirusa, ispitanici navode da u najvećoj mjeri imaju povjerenje u TV Vijesti (50.9%) i RTCG (48.8%).
Kada je riječ o objavama o koronavirusu, ispitanici ukazuju veće povjerenje u RTCG i njihov portal, nego kada je riječ o generalnom radu RTCG.
Odgovornost i kontrola informacija
Više od jedne trećine ispitanika (36.9%) ne zna za postojanje regulatornih tijela.
Da nikada nijesu uputili žalbu povodom neke medijske objave navodi 88.1% ispitanika. 18.9% navodi da to nijesu uradili jer misle da ne bi bilo efektivno, dok 19.9% kao razlog navodi to što ne znaju kako i kome mogu uputiti žalbu.
Polovina ispitanika (54.7%) smatra da je potrebno da država uvijek nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu, sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti.