Fejsbuk i Tviter čiste platforme od štetnog uticaja

Preko dvije hiljade uhapšenih, te pet samoubistava koja se povezuju sa situacijom, rezultat su napregnutog stanja, koje je izazvala kineska vlast slanjem bezbjednosnih snaga na granicu sa autonomnom regijom, čime su direktno kreirali međunarodnu krizu širih razmjera. Nakon podrške Tajvana i drugih međunarodnih adresa demonstrantima, situacija se dodatno usložila.

Hong Kong je do 1997. godine bio britanska kolonija i kao takav izbjegao je uspostavljanje jednopartijskog sistema i uživao je status slobodnog društva. Britanija je prihvatila da se u skladu sa ugovorom povuče, uz dogovor sa Kinom da će grad i regija i dalje uživati specijalan status. Tako je rođena maksima jedna zemlja, dva sistema.

Iako nema direktnih izbora za legislativni savjet i šefa egzekutive, Hong Kong je sačuvao liberalan odnos prema građanskom aktivizmu i nezavisnim medijima, kao nasljeđe britanske vladavine. Sve to su razlozi zbog kojih je Prijedlog zakon o ekstradiciji[1] stavljen u proceduru. Ako bude donesen, Zakon će omogućiti lokalnim vlastima da stavljaju u pritvor i izručuju ljude koji se potražuju na teritorijama s kojima Hong Kong nema sporazume o izručenju, uključujući kontinentalnu Kinu. Iako je povod bio nevezan za Kinu, građanski orjentisano društvo Hong Konga doživjelo ga je kao prijetnju tekovinama i slobodi, zbog straha od uspostavljanja sudske jurisdikcije NR Kine nad teritorijom Hong Konga.

U proljeće su otpočela spontana okupljanja građana, koja su eskalirala nakon primjene policijske sile, te je lista zahtjeva vrlo brzo proširena. Osim prvobitnog zahtjeva, povlačenja prijedloga Zakona iz procedure, listi su dodati i sljedeći: za povlačenje karakterizacije protesta kao nereda (kako ih je vlast nazvala), oslobađanje uhapšenih, formiranje komisije za istragu policijske brutalnosti, ostavku šefa egzekutive i raspisivanje izbora sa opštim pravom glasa.

Od početka protesta borba se vodi i na društvenim mrežama koje koriste organizatori protesta za širenje informacija i koordinaciju aktivnosti, a i kineska vlast za širenje propagande. Poučene ranijim iskustvima sa Rusijom i Iranom, najveće društvene mreže su sprovele interne istrage u junu i pokrenule niz aktivnosti kako bi se spriječilo širenje štetnog uticaja. Istraga Tvitera koja je rezultirala brisanjem blizu hiljadu i suspendovanjem dodatnih 200 hiljada profila, natjerala je i Fejsbuk da učini slično.

Nakon sumnjivih aktivnosti sa IP adresa sa teritorije kontinentalne Kine, Tviter je sproveo istragu i otkrio ogroman obim koordinisanih aktivnosti sa ciljem amplifikacije dometa objava propagandne sadržine. Kako je Tviter blokiran u Kini, koristo se VPN pristup radi zaobilaženja blokada. Međutim, ono što je uputilo na dodatnu sumnju o umješanosti kineske vlade bilo je korišćenje rijetkih deblokiranih IP adresa, za koje ne postoji cenzura pristupa internetu.

Objave su karakterisale organizatore protesta kao strane plaćenike, prenošeni su sadržaji o nasilnosti učesnika, a protestanti upoređivani sa bubašvabama i pripadnicima ISIS-a[2]. Nakon rezultata istrage, 19.  avgusta je izbrisano 936 profila sa Tvitera a 200 hiljada korisnika, koji su dijelili taj sadržaj, suspendovano zbog nepoštovanja politika korišćenja platforme, dokumenta koji je dostupan na sajtu Tvitera.

Aktivnosti koje se ne tolerišu su spamovanje, odnosno repetitivno slanje reklamnog sadržaja bez saglasnosti primaoca, dalje koordinisane aktivnosti, lažni profili, profili povezani sa poznatim prekršiocima pravila, kao i oni koji izbjegavaju zabranu korišćenja raznim metodama. Nije prvi put da Tviter tako reaguje, tokom protesta u Iranu je, zbog sumnji o ugrožavanju ljudskih prava i korišćenja platforme za zataškavanje, izbrisano 4800 korisnika.

Obje platforme su se obavezale na konstantno praćenje eventualnih zloupotreba na svojim mrežama, kako bi garantovale potpunu nezavisnost i nepristrasnost informisanja. U tom cilju kontroliše se i plaćeno reklamiranje na mrežama, koje je zabranjeno za medije u državnom vlasništvu i pod državnom kontrolom.

Fotografija, izvor: hongkongfp – mjesto stradanja protestanta Marka Leunga u Hong Kongu, na Trgu Pacifika, koji je u znak protesta prema Predlogu zakona izvršio samoubistvo skočivši sa zgrade

[1] Prijedlog zakona je direktna posljedica ubistva djevojke Pun Hju-ving iz Hong Konga od strane njenog momka prilikom posjete Tajvanu krajem prošle godine

[2] Propagandna tehnika koja se koristi za zastrašivanje etničkih Ujgura, većinski muslimanske zajednice na zapadu zemlje u nestabilnoj autonomnoj pokrajini Sinkjang