U organizaciji Digitalnog forenzičkog centra početkom juna održana je radionica za Mlade digitalne Šerloke, na kojoj je dvadesetak studenata raznih crnogorskih fakulteta imalo priliku da se detaljnije upoznaju o sve rasprostranjenijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza takvih kampanja, koji je način djelovanja kampanja viđenih širom Evrope i svijeta, kao i o drugim temama povezanim sa tom oblašću. Postavljeni ciljevi projekta bili su povećanje medijske pismenosti i jačanje kritičkog ramišljanja kod mladih osoba.

U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i način kako nas je savremeno doba uvelo u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative koji dirketno ugrožavaju stabilnost i progres ne samo crnogorskog, već i društava širom svijeta. U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja, smatraju u Digitalnom forenzičkom centru. To je i bio motiv organizovanja pomenute radionice, održane u prostorijama Atlantskog saveza 3. juna 2021. godine.

Mladi su upoznati i sa činjenicom da je Crna Gora postala idealno područje za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija. I pandemija izazvana virusom COVID-19, koja traje više od godinu dana, je uticala na povećanje broja dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere.

Detalj sa radionice, praktične vježbe

Nakon teorijskog dijela, učesnicima treninga prezentirane su i praktične vježbe, što je trebalo da doprinese boljem razumjevanju pretrage za informacijama, provjere tačnosti medijskog ili drugog sadržaja putem open source alatki, učenja o geolokaciji i, konačno, kako da sami kreiraju informaciju. Tokom niza vježbi na kojima su polaznici primjenjivali stečeno znanje, ukazano im je i kako se kreira dobra lažna vijest, uključivanjem informacija koje nisu lako provjerljive, kako bi bili svjesniji na koji način one djeluju.

Konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu. To je pomoglo učesnicima radionice da bolje razumiju medijsku scenu u Crnoj Gori.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejsbuku i Tviteru naročito) gdje se mladi najčešće susreću sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između njih.

Radionica je bila interaktivna, a studenti su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima.

Zaključci i preporuke:

  • Prednosti digitalizacije: povezanost, produktivnost, brz i lak pristup informacijama. Mane digitalizacije: brzina širenja informacija na uštrb kvaliteta i tačnosti, nedosljednost u izvještavanju, manipulisanje medijima
  • Tipovi manipulacije informacijama koje su obrađene: lažne vijesti, dezinformacije, klikbejt i teorije zavjere
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 80% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Niz uspješno odrađenih vježbi tokom praktičnog dijela pokazao je da polaznici posjeduju zavidnu sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu
  • Interaktivan način vođenja radionice, uz timski rad je ono što je, prema rječima prisutnih, zaista podiglo radionicu na viši nivo
  • Jačanje medijske i digitalne pismenosti je ključno za suzbijanje negativnih posledica dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori
  • Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa, medijske zajednice i NVO sektora u sprejčavanju pojave i širenja dezinformacija. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim osobama