Novo izdanje DFC magazina donosi prikaz dešavanja u Nikšiću u susret lokalnim izborima koji će se održati u nedjelju, 14. marta. Čitajte o lažnim istraživanjima koja su kružila internetom u susret izborima, kao i o kampanji u mediji iz Srbije, te aktivnostima crnogorskih i srpskih političkih aktera i aktivista. Pored toga, DFC je uradio istraživanje o popularnosti pet Tviter naloga crnogorskih političara u periodu od 15. decembra 2020. godine do 15. januara 2021. godine, koje je pokazalo koliku podršku ti nalozi dobijaju iz Crne Gore, a koliku van nje. U rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio prof. dr Miloš Vukčević, advokat i vandredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, koji je za ovaj broj DFC magazina govorio o pravu na privatnost, zloupotrebi ličnih podataka i krađi identiteta na internetu, te na koji način Krivični zakonik i zakonodavstvo Crne Gore tretiraju te pojave.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Došao je još jedan petak, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

DFC je u srijedu veče otkrio na Tviteru najmanje 50 Tviter naloga koji su lažno predstavljajući se narušili ugled više osoba iz svijeta javnog i političkog života u Crnoj Gori. Radi se o koordinisanom i sinhronizovanom djelovanju ovih naloga, koji su veoma kratkom roku izmijenili svoja imena i profilne fotografije u imena javnih ličnosti i funckionera. Osim lažnog predstavljanja, ti profili su dijelili i neprimjeren sadržaj. Takođe, pojedini korisnici Tvitera nisu prepoznali da se ne radi o zvaničnim nalozima tih javnih ličnosti, pa su se stoga i upustili u konverzaciju sa njima. Shodno vremenskom rasponu i brojnosti naloga, te njihovoj međusobnoj interakciji, jasno je da se ne radi o spontanoj, već organizovanoj i sinhronizovanoj akciji. DFC je promptno reagovao i obavijestio javnost i nadležne državne organe o ovim dešavanjima. Zamjenik podgoričkog osnovnog državnog tužioca (ODT) Vukas Radonjić potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je u Tužilaštvo stigla prijava povodom lažnih Tviter naloga i da će biti sproveden izviđaj kako bi se utvrdilo da li je počinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Takođe, lažno predstavljanje krši pravila ove Tviter zajednice. Tviter nalozi koji se predstavljaju obmanjujuće kao druga osoba, brend ili organizacija mogu biti trajno suspendovani prema Tviterovoj politici lažnog predstavljanja.

Ove sedmice objavljeno je istraživanje BIRN Srbija koje je otkrilo ozbiljne rupe u kontroli sadržaja od strane Fejsbuka i Tvitera na Balkanu. Ključni nalazi BIRN-a pokazali su da gotovo polovina objava na bosanskom, srpskom, crnogorskom ili makedonskom jeziku na Fejsbuku i Tviteru predstavljaju govor mržnje, a svaka druga objava prijavljena kao govor mržnje na nekom od ovih jezika i dalje ostaje na mreži. Kada je riječ o objavama u kojima se prijeti nasiljem, sadržaj je uklonjen u 60% slučajeva, a 50% u slučajevima ciljanog uznemiravanja. Stručnjaci kažu da bi najveći problem mogao biti nedostatak transparentnosti u načinu na koji kompanije za društvene medije procenjuju žalbe.

Srpski istoričar Aleksandar Raković u Jutarnjem program Televizije Hepi javno je saopštio da Crnogorci imaju mentalitetsku falinku, da su svi poltroni i da su Srbi ti koji treba da nam urade fabričko podešavanje za novi svet koji Srbija kreira na prostoru naše države. Ova izjave je bila u sklopu emisije Bitka za Nikšić.  Kako se lokalni izbori u Nikšiću približavaju srpski mediji se sve više bave Crnom Gorom. Nakon što je na TV Happy otpočeo serijal Bitka za Nikšić, Novosti, su uvele rubriku Izbori u CG. U prethodnih sedam dana u medijima iz Srbije bilo je 4.73K objava o Crnoj Gori, što je za 82% više nego u prvoj sedmici februara. Dva dana nakon pokretanja rubike Izbori u CG na portalu Novosti, istoimena rubrika se pojavljuje i na tabloidu Alo, koji je je od Saveta za štampu Srbije deklarisan kao apsolutni rekorder u kršenju novinarske etike i standarda. Važno je napomenuti da je ove sedmice objavljeno istraživanje Savjet za strateške politike (CFSP) koje pokazuje da je na naslovnim stranama srpskih dnevnika gotovo svaki šesti naslov objavljen tokom 2020. godine bio je lažna vijest.

DFC je kasno sinoć na Tviteru otkrio najmanje 50 Tviter naloga koji su, predstavljajući se lažno, narušili ugled više osoba iz svijeta javnog i političkog života u Crnoj Gori.

Radi se o koordinisanom i sinhronizovanom djelovanju ovih naloga, koji su u veoma kratkom roku izmijenili svoja imena i profilne fotografije u imena javnih ličnosti i funkcionera, među kojima su se našli i: Dritan Abazović, Momo Koprivica, Branko Radulović, Marko Milačić, Milo Đukanović, Milivoje Katnić, Petar Komnenić, Draginja Vuksanović Stanković i mnogi drugi. Osim lažnog predstavljanja, ti profili su dijelili i neprimjeren sadržaj. Takođe, pojedini korisnici Tvitera nisu prepoznali da se ne radi o zvaničnim nalozima tih javnih ličnosti, pa su se stoga i upustili u konverzaciju sa njima.

Shodno vremenskom rasponu i brojnosti naloga, te njihovoj međusobnoj interakciji, jasno je da se ne radi o spontanoj, već organizovanoj i sinhronizovanoj akciji. U ovom momentu radi istrage ne možemo iznijeti više detalja ko stoji iza profila i koordinacije i sa kojim ciljem.

Što se tiče Tviter pravila, ona su jasna: lažno predstavljanje krši pravila ove platforme.  Tviter nalozi koji se predstavljaju obmanjujuće kao druga osoba, brend ili organizacija mogu biti trajno suspendovani prema Tviterovoj politici lažnog predstavljanja.

S druge strane, postoje izuzeci, kada nalozi neće biti uklonjeni, odnosno kada ne krše pravila. Ona su:

Korisnik dijeli nečije ime, ali nema drugih sličnosti (što u ovo  primjeru nije bio slučaj. Koristili su su i imena i fotografije javnih ličnosti, te iznosili stavove i ulazili u komunikaciju sa drugim osobama).

Profil jasno navodi da nije povezan sa bilo kojom osobom ili brendom i to na način što:

  • U nazivu naloga (napomena: ovo je odvojeno od korisničkog imena iliti @handle) treba jasno ukazati na to da korisnik nije povezan sa osobom/brendom za koji se predstavlja. Nepovezanost se može naznačiti uključivanjem, na primjer, riječi poput (ali ne ograničavajući se na) parodija, lažni nalog ili obožavalac.
  • U biografiji treba jasno ukazati na to da korisnik nije povezan sa osobom/brendom za koji se predstavlja. Nepovezanost se može naznačiti uključivanjem, na primjer, riječi poput (ali ne ograničavajući se na) parodija, lažni nalog ili obožavalac.

Jedan od najpoznatijih naloga ove vrste je i Parody Boris Johnson sa 145.000 pratioca, koji koristi ime i identičnu fotografiju kao i premijer Velike Britanije, ali je vidno i jasno naznačeno da se radi o šaljivom nalogu, kako to zahtijevaju pravila.

Bilo da se radi o zabavi, kako to dio javnosti shvata, ili o nečem drugom,  postoje razlozi zbog kojih društvene mreže jako ozbiljno shvataju lažno predstavljanje i stoga imaju rigorozne mjere o tom jako delikatnom pitanju.

U svakom slučaju, ono što može biti zabavno jednima, drugima može predstavljati veliki problem, povredu časti i ugleda, te dovesti do neprijatnih situacija.

Došao je još jedan petak, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

Ove sedmice izašlo je novo izdanje DFC magazina. Ovaj broj magazina donosi prikaz teorija zavjere oko vakcinacije koje su širili mediji iz regiona, a koje nastoje da kompromituju kredibilitet i povjerenje građana kako u rad zdravstvenih institucija tako i u proces imunizacije. U rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio dr Vuk Vuković, docent iz oblasti medijske produkcije na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG. Dr Vuković je sa nama razgovarao na temu društvenih mreža, i istakao je da jedino kontinuirana edukacija može dovesti do revolucionarnog zaokreta. Takođe, u 28. broju magazina govorimo i o alternativnim društvenim mrežama poput Parlea i Gaba, koje su postale utočište za ekstremiste i pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Magazin možete preuzeti na našoj veb stranici ili klikom na link.

Lažni ili anonimni profili na društvenim mrežama sa kojih se šire neprimjereni sadržaji učestala su pojava u posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori. Naš kolega Milan Jovanović za RTCG je kazao da je internet doprinio demokratizaciji informacija ali je sa sobom donio i manje lijepe pojave poput onlajn uznemiravanja, i to, u posljednje vrijeme, najčešće preko lažnih ili anonimnih profila na društvenim mrežama. Integralni prilog o opasnostima koje prijete od neautentičnog koordinisanog ponašanja na internetu možete pogledati ovdje.

Ove sedmice Nikšić je bio u centru pažnje u našoj zemlji. U ponedjeljak crnogorska policija je uhapsila Stevana Simijanovića zbog posjedovanja lažnog diplomatskog pasoša. Simijanović se predstavljao kao američki diplomata pri misIji OEBS-a u Beču, a mediji su prenijeli da je posjedovao i crnogorsku ličnu kartu, kao i vozačke dozvole iz Srbije i Amerike. Takođe, Pobjeda je pisala da se Simijanović sastajao sa predstavnicima GP URA, što su iz te političke organizacije  i potvrdili. Smijanović je takođe bio član Internacionalne policijske organizacije , a nakon njegovog hapšenja on je isključen iz te nevladine organizacije. Takođe, interesantno je da je jedan od saputnika lažnog diplomate Stevana Simijanovića u hotelu Ambasador u Podgorici od 24. decembra do 9. februara bila Marija Havrilov, visokopozicionirana članica srpskog ekstremnog nacionalističkog pokreta – Sabor Zavetnici.  Simijanović se povezuje i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Na njegovom Linkedin profilu, prije nego što je izbrisan, pisalo je da je Simijanović  ipođakon u toj vjerskoj organizaciji.

Nikšić je bio u centru pažnje i zbog neprimjerenih grafita koji su ove sedmice osvanuli na Hadži-Ismailovoj džamiji u Nikšiću. Poruke mržnje upućene pripadnicima islamske vjeroispovijesti ispisane su na zidovima nikšićke džamije. Iako je ovakavo ponašanje naišlo na osudu svih političkih aketra u zemlji, jasno je da će ovakva dešavanja samo podići tenzije uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ove sedmice Centar za demokratiju i ljudska prava je objavio istraživanje o medijima i medijskim slobodama koje pokazuje da svaki drugi građanin Crne Gore nema povjerenje u medije. Istraživanje je pokazalo da je televizija još uvijek najdominantniji medij, a najposjećenija društvena mreža je Fejsbuk. Takođe prema istraživanju građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada su u pitanju zaštita novinara i medijske slobode. Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić istakao je da je televizija još uvijek najdominantniji medij i da svakodnevno preko 70 odsto građana gleda televiziju.

Želimo ti ugodan vikend.

Uvijek preispituj,

DFC tim

Novo izdanje DFC magazina donosi prikaz teorija zavjere oko vakcinacije koje su širili mediji iz regiona, a koje nastoje da kompromituju kredibilitet i povjerenje građana kako u rad zdravstvenih institucija tako i u proces imunizacije. U ovom broju magazina u rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio dr Vuk Vuković, docent iz oblast medijske produkcije na Fakultetu dramskih umjestnosti UCG. Dr Vuković je sa nama razgovarao na temu društvenih mreža, koji je istakao da jedino kontinuirana edukacija može dovesti do revolucionarnog zaokreta. Takođe, u 28. broju magazina govorimo i o alternativnim društvenim mrežeama poput Parlea i Gaba, koje su postale utočište za ekstremiste i pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Još jedan petak je tu, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

Jedna od gorućih tema je bilo privođenje državljana Srbije i jednog Pljevljaka na graničnom prelazu Ranče kod kojih je pronađeno 26.500 eura, računari i zastave Srbije. Portali iz Srbije su o ovome pisali da je do hapšenja došlo isključivo zbog zastava Srbije koje su se, navodno, slučajno tu zadesile, pritom izostavivši pravi razlog privođenja. Na taj način izostavljeni su ključni detalji priče i širi se narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.

Osim toga, traženje krivca, odnosno identifikovanje autora sporne karikature ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić se i ove sedmice našlo u žiži javnosti, pa su društvene mreže odlučile da preuzmu ulogu detektiva. Osumnjičena su dva lica, od kojih nijedno nije osoba koja se traži. Dok je to javnosti saopšteno, već je bilo kasno – šteta učinjena. DFC je ovim povodom reagovao, ali ipak aktivni sudionici internet zajednice Crne Gore poput medija, mim stranica, aktivista i ključnih donosioca odluka moraju nam pomoći u smirivanju tenzija i podizanju svijesti o važnosti kritičkog rasuđivanja i posmatranja. U suprotnom, samo je pitanje vremena kada će svako od nas biti meta. 

Aplikacija Telegram nastavlja da dominira među pristalicama desnice i pokazala se kao odličan teren za organizovanje i iniciranje koordinisanih akcija na drugim društvenim mrežama. Jedan od primjera je grupa The Books of Knjige koji su se našli na udaru desničarske Telegram grupe Nju Ejdž Četnici jer su u svojoj radio emisiji od 22. januara govorili o mim stranicama iz Crne Gore, identitetima admina i onima koji ih navodno plaćaju. Članovi te grupe su dobili link Fejsbuk stranice TBOK sa zadatakom da koordinisano djeluju i spamuju komentarima.

Selimo se u Evropu gdje je Evropska komisija zatražila od Gugla, Fejsbuka, Tvitera i Majkrosofta da još šest mjeseci podnose mjesečne izvještaje o suzbijanju lažnih vijesti, naročito kada je riječ o COVID-19. Kompanije, zajedno sa Tik Tokom i oglašivačima, su potpisale pravilnik EU o sprječavanju širenja dezinformacija na svojim platformama i morale su da podnose izvještaje o svojim naporima tokom inicijalnog perioda od šest mjeseci. Evropska komisija saopštila je da će izvještaji morati da se podnose još šest mjeseci zbog relevantnosti koja postoji tokom pandemije virusa korona.

Na kraju, podsjećamo da pogledate finalnu, petu epizodu DFC podkasta Pod lupom, u kojoj razgovaramo sa Milivojem Pantovićem, nezavisnim istraživačkim novinarom iz Beograda na temu kineske propagande za vrijeme pandemije COVID-19. Milivoje Pantović je specijalizovan za oblasti unutrašnje i spoljne politike i kulture. Bio je novinar i urednik u srpskim novinskim agencijama Tanjug i Beta, TV stanicama B92 i BK, kao i listu Politika, a sarađuje i sa više medija iz inostranstva.

Objavljivanje skaradne karikature aktuelne ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, koja se širi društveni mrežama, izazvalo je gnjev javnosti s razlogom.

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici formiralo je predmet protiv NN lica zbog krivičnog djela kojom se izlažu poruzi i ministarka i država Crna Gora.

Diskreditacija, seksizam, brutalan udar na dostojanstvo, mizoginija su samo neke od kvalifikacija sa kojima su brojne nevladine organizacije i javne i političke ličnosti iz zemlje i regiona osudile montažu ili karikaturu.

Kako policija još nije uspjela identifikovati autora spornog djela, društvene mreže su odlučile da preuzmu ulogu detektiva. Vođeni emocijama, korisnici društvenih mreža su jedva dočekali Ime. Osumnjičena su dva lica, od kojih nijedno nije osoba koja se traži. Dok je to javnosti saopšteno, već je bilo kasno – šteta učinjena.  

Mim stranica Bestebe je, bez ijednog dokaza, objavio ime poznatog karikaturiste Luke Lagatora. Nije trebalo dugo da se ta objava prenese, a masa užari. Međutim, nismo očekivali da i poslanik u Skupštini Crne Gore objavi tu dezinformaciju i tako doprinese njenom širenju, načinivši štetu uglednom crnogorskom umjetniku sa Cetinja. Marko Milačić, poslanik u Skupštini i predsjednik Prave Crne Gore, je svega osam minuta nakon pomenute mim stranice ispisao na svom Fejsbuk profile sljedeće: Autoru ogavne slike ministarke Vesne Bratić Luki Lagatoru ovo nije prvi put: Kada je Miodrag Lekić bio predsjednički kandidat naslikao ga je maltene kao mrtvaca. Besramno!

I prije nego li je L. Lagator uspio da demantuje takve navode, uslijedile su brojne prijetnje, pozivi na linč i napadi putem društvenih mreža. Zbog neprimjerenih komentara, nećemo ih citirati, ali vjerujemo da je svako od vas naišao na barem jednu nedoličnu objavu o pomenutoj temi. U manjini su bili predstavnici glasa razuma koji su kritikovali upiranje prstom bez dokaza, pa su stoga bili nemoćni da utiču na dalji razvoj događaja.

Luka Lagatorje saopštio da je bio užasnut i zaprepašćen kad je saznao da je poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić na svojoj Fejsbuk stranici objavio lažnu tvrdnju da je on autor skaradne i ogavne slike, koju sa prezirom osuđuje, a na kojoj je prikazana ministarka Bratić. On je najavio i tužbu protiv svih koji su ga lažno optužili.

Još jedna proizvoljna tvrdnja

Tri dana kasnije ponavlja se gotovo identična situacija, na meti je Nikšićanin Nebojša Kasalica, sa malo više dokaza. Na društvenim mrežama pojavila se fotografija navodnih skrinšotova privatne Vajber komunikacije između Kasalice (koji je navodno admin jedne od popularih mim stranica) i druge nepoznate osobe u kojoj se tvrdi da se zna ko je autor sporne ilustracije, odnosno karikature.

Kasalica je negirao da ima bilo kakve veze sa karikaturom, a nakon što je dao izjavu u Centru bezbjednosti Nikšić i nakon vještačenja njegovog laptopa i telefona, oslobođen je svih optužbi. I on sprema tužbu protiv lica koja su širila laži o njemu, napisao na Fejsbuku.

Vajber prepiska koju je još uvijek nepoznati autor namjerno podmetnuo s ciljem crtanja mete, bila je nažalost dovoljni dokaz da krene atak, koji većina nije dovodila u pitanje.

Ispostavilo se naknadno da je već u startu bilo jednostavno utvrditi istinitost. Fotografija Kasalice koja se koristila u montaži nije ona koju on već četiri godine drži na svom Vajber profilu, pa se autor iste pokazao nevještim.

Podnošenjem tužbe i prijave oba slučaja će dobiti pravni epilog, ali time neće biti rješen duboko ukorjenjeni problem vjerovanja u sve što se plasira na internetu.

Digitalni forenzički centar već duže pokušava da izgrađuje razumjevanje ljudi podizanjem svijesti o savremenim internet fenomenima, ukazujući na sve izraženiji problem govora mržnje, upiranja prstom bez dokaza, širenja dezinformacija i ostalih negativnih tvorevina modernog digitalnog doba.

Aktivni sudionici internet zajednice Crne Gore poput medija, mim stranica, koje su postale važan faktor, aktivista i ključnih donosioca odluka moraju nam pomoći u smirivanju tenzija i podizanju svijesti o važnosti kritičkog rasuđivanja i posmatranja. U suprotnom, samo je pitanje vremena kada će svako od nas biti meta. A ovakvim tempom, ispostavlja se da hoće, i to vrlo brzo. O implikacijama tih dešavanja na dalju fragmentaciju crnogorskog društva je suvišno govoriti.

Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U finalnoj petoj epizodi našeg pilot podkast projekta razgovaramo sa Milivojem Pantovićem, nezavisnim istraživačkim novinarom iz Beograda na temu kineske propagande za vrijeme pandemije COVID-19.

Milivoje je specijalizovan za oblasti unutrašnje i spoljne politike i kulture. Bio je novinar i urednik u srpskim novinskim agencijama Tanjug i Beta, TV stanicama B92 i BK i listu Politika, a sarađuje i sa više medija iz inostranstva.

Do čega dovode dezinformacije?

Pogledajte treći video iz projekta Care before you share Montenegro. Ovaj projekat je podržalo NATO Odjeljenje za javnu diplomatiju s ciljem jačanja otpornosti našeg društva na dezinformacije i hibirdne prijetnje.

Došao je još jedan petak, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

Juče je objavljena četvrta epizoda našeg podkasta Pod lupom, u kojoj smo razgovarali sa Darkom Brkanom, predsjednikom U.G. Zašto ne i urednikom portala Raskrinkavanje iz BiH. Neke od tema kojih smo se dotakli bile su: BiH u borbi protiv dezinformacija, specifičnosti njihovog medijskog pejzaža i očekivanja u sferi lažnih vijesti. U sklopu projekta Care before you shareMontenegro ove sedmice smo takođe objavili posljednji od tri kratka informativna videa, koje možeš pogledati na našem zvaničnom Jutjub kanalu, sajtu DFC-a ili na našim društvenim mrežama.

I ove sedmice DFC je aktivno motrio na dezinformacije i obmanjujuće sadržaje u medijma. Jedna takva objava uočena je u prilogu na Dnevniku RTCG u nedjelju. U prilogu se govorilo o okupljanju građana u Baru i obilježavanju dvije godine od sječe čempresa u tom gradu. Kao dokaz, iskorišćena je slika iz januara 2020. godine, bez naznake da se radi o starom, arhivskom materijalu. U Dnevniku je još rečeno da su okupljanjem prekršene važeće mjere u cilju suzbijanja COVID-19, što je tačno, ali je Nacionalni javni servis dužan da priloži aktuelan i tačan materijal, što ovom prilikom nije bilo učinjeno.

Što se tiče ostalih vijesti iz Crne Gore, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će Crna Gora krajem januara dobiti dovoljne količine Sinofarmove vakcine protiv korona virusa. Takođe, dr Sergej Boljević sa Sečenovskog univerziteta u Moskvi, koji je i prvi Crnogorac koji je primio obje doze ruske vakcine Sputnjik V, kazao je da Crna Gora pregovara o njenoj nabavci, te da je optimista da će stići vrlo brzo u našu zemlju.

Za kraj jedna vijest iz svijeta. Ove sedmice Džo Bajden je stupio na funkciju predsjednika SAD. Bajden je odmah u Bijeloj kući potpisao 17 izvršnih naredbi. Među njima je i poništavanje nekoliko Trampovih odluka o povlačenju iz međunarodnih ugovora, poput one o povlačenju iz Pariskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.

Želimo ti ugodan vikend!