Kolega Milan Jovanović gostovao je na Televiziji N1 Srbija i govorio o hakerskom napadu na DFC koji je uslijedio nakon analize o novoj bot mreži u Srbiji povezane sa predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem. Šta karakteriše bot profile, kada su pojačane takve kampanje na društvenim mrežama, kao i kada se ponovo mogu očekivati slične akcije u našoj zemlji i regionu pogledajte u videu ispod.


Nakon što je Digitalni forenzički centar objavio analizu o novoj mreži bot naloga u Srbiji, koji su objavili svi domaći, regionalni ali kineski i američki mediji, danas su na kratko bili oboreni sajtovi DFC-aAtlantskog saveza Crne Gore i “To be secure” foruma.

Podsjećamo, analizom objava na Tviteru, od 09. marta do 09. aprila  pronašli smo 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koji u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga. Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem, istodobno kritikujući EU, zbog navodnog izostanka pomoći.

Simptomatično je što se hakerski napad na naša tri sajta desio nedugo nakon što je Sputnjik objavio našu analizu uz naslov: “NATO, se iz Podgorice brine što je Beogradu Peking bliži od Briselu”.

Napominjemo, da smo zabilježili jake, ali bezuspješne napade na našu IT infrastrukuru. Sajtovi su brzom reakcijom našeg tima ponovo aktivni, a detaljnom analizom ćemo utvrditi i porijeklo, odnosno izvor napada.

Ovih dana se često i putem društvenih mreža dijele različite dezinformacije i teorije zavjere, koje čine neprocjenjivu štetu pojedincui zajednici.

U kratkom videu pogledajte šta možete pronaći u novom broju DFC magazina, koji možete preuzeti na našem sajtu.

Koje su glavne dezinformacije o COVID-19 koje je DFC detektovao? Da li 5G mreža ima uticaja na pandemiju? Koliko je bilo objava o koroni na društvenim mrežama u zemljama bivše Jugoslavije? Koje sile najviše plasiraju dezinformacije o korona virusu, o tome je govorio naš Borislav Višnjić u emisiji “Korona, ostani doma”, na TVCG.

Iako u Crnoj Gori nema potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, nadležne institucije su naredile obustavu rada disko i noćnih klubova, ugostiteljskih objekata, osim onih koji dostavljaju hranu i omogućavaju preuzimanje hrane i obroka, zatvaranje dječijih igraonica, fitnes centara, tržnih centara, teretana, kladionica, na najmanje 15 dana.

Crnogorske zdravstvene institucije su do sada testirale 88 osoba i svi nalazi su bili negativni na prisustvo korona virusa, dok su 783 osobe pod medicinskim nadzorom, saopštili su predstavnici epidemioloških službi Crne Gore.

Paralelno sa pandemijom virusa korona, mediji, društvene mreže i pojedinci preplavljeni su dezinformacijama o ovoj pojavi i pogrešnim savjetima kako se od nje zaštititi. Tog globalnog trenda nijesu pošteđena ni društva na Zapadnom Balkanu.

Podaci do kojih smo došli ukazuju da je samo u periodu od 10. do 16. marta objavljeno 59.000 članaka i objava u onlajn prostoru Crne Gore i Srbije, koji su direktno povezani sa korona virusom.

Da je širenje lažnih vijesti gotovo jednako opasno kao i širenje virusa, upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija koja je krajem februara saopštila da je korona virus infodemija –  termin koji podrazumeva širenje teorija zavere i informacija, koje nemaju utemeljenje u struci.

Pratite podatke i saopštenja sa relevantih adresa

Svjetska zdravstvena organizacija – SZO nudi svakodnevne novosti o pandemiji, upute i podatke o širenju bolesti. Njihova lajv mapa koja prikazuje potvrđene slučajeve na karti svijeta je korisna za razumijevanje razmjera ovog virusa na globalnom nivou.

Institut za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstvo zdravlja Crne Gore – Na sajtu IJZ i MZ možete pronaći sve o COVID-19, savjete, preporuke, podatke iz sata u sat vezano za Crnu Goru ali i više. Veoma su ažurni na zvaničnim Tviter nalozima, stoga preporučujemo da pratite njihove objave, ali i da postavljate pitanja ukoliko ih imate.

Evropski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti – na njihovom sajtu možete takođe pronaći relevantne informacije o virusu, ali i mjere koje EU preduzima po ovom pitanju.

Provjerene adrese

Pratiti podatke, saopštenja i analize koji dolaze sa fact-checking adresa. Od sajtova i organizacija koji provjeravaju istinitost informacija o COVID-19 na svjetskom i regionalnom nivou, preporučujemo:

Kako da sami provjerite informacije

FirstDraft Resources for Reporters – na njihovom blogu možete naći korisne informacije i savjete, ahrivu već razotkrivenih dezinformacija na ovu temu. Na ovom linku, možete pronaći 5 načina za duplu provjeru informacija koje nam se serviraju.

Open-source alatkeOvdje možete pronaći niz korisnih i kategorizovanih alatki, koje mogu poslužiti za provjeru informacija ukoliko nijeste sigurni u njihovu istinitost.

SZO vs COVID-19 mitovi – na zvaničnom sajtu Svjetske zdravstvene organizacije možete pronaći koje su mitove o novom virusu njihovi eksperti razotkrili na svjetskom nivou i uporediti ih sa vašim saznanjima.

Ne objavljujte ako nijeste sigurni

Ukoliko nijeste sigurni u istinitost određene informacije, nemojte je dijeliti na društvenim mrežama.  Širenje lažnih vijesti jednako je opasno kao i situacija u kojoj se nalazimo. Stoga, iskoristite gorenavedene izvore i linkove kako biste provjerili vjerodostojnost informacije, a ukoliko i dalje imate nedoumica podijelite ih sa DFC timom. Možete nas kontaktirati putem Fejsbuka, Tvitera ili mejlom na [email protected].

Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i  plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta.

Aktuelni situacija koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti produbila je krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. To je rezultiralo intenzivnom  dezinformacionom kampanjom, a sljedstveno tome manjkom povjerenja u medije, s krucijalnim pitanjem – kome vjerovati?

U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja. Stoga je Digitalni forenzički centar ASCG organizovao dvodnevnu radionicu (4-5. mart) za mlade koji su iskazali interesovanje za obuku. Cilj je bio da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.

Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe. Edukovali su ih kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici i sami praktikovali vježbe.

Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih.

Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu.

Zaključci i preporuke:

  • Pojavni oblici medijskih manipulacija su: lažna vijest, prenošenje lažne vijesti, spin, dezinformacija, manipulacija činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristrasno izvještavanje, cenzura.
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 83% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Učesnici su iskazali sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu, kroz niz uspješno odrađenih vježbi iz raznih oblasti.
  • Pristup stavljanja fokusa na praktični i interaktivni dio, uz timski rad,  je ono što je prema rječima prisutnih zaista podiglo radionicu na viši nivo.
  • U Crnoj Gori je neophodan dugoročni proces podizanja svijesti u domenu medijske pismenosti kod najmladjih, kao i jačanje digitalne pismenosti, kao otpornost na dezinformacije.
  • Usaglašeno je da bi predmet Medijska pismenost trebao biti sastavni i obavezni dio školskog kurikuluma na nivou srednjih škola.
  • Prisutni su iskazali želju za daljim radionicama na različite teme, od uticaja na medije prilikom pisanja i objavljivanja teksta, detaljnjim prikazom open-source alatki do radionice koja bi obrađivala sigurnost i bezbjednost na internetu.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Iz redakcije Informera, dobitnika Zlatnog pinokia za 2019. godinu za najviše objavljenog lažnog sadržaja, upravo je stigla dezinformacija da je premijer Duško Marković ubrzo nakon završenog sastanaka sa mitropolitom Amfilohijem dobio šamar. Kako navode u tekstu pod nazivom PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ DOBIO ŠAMAR ZBOG SASTANKA S AMFILOHIJEM! fizički nasrtaj na premijera izvršio je Zoran Lazović, pomoćnik direktora Uprave policije Crne Gore.

Premijer Marković je nakon razgovora sa mitropolitom Amfilohijem nastupio pred poslanicima kako bi ih informisao ishodu i između ostalog demantovao je ovakva pisanja, nazivajući ih pokušajima manipulacija.

Ta pisanja Informera, preuzeli su brojni lokalni i domaći mediji, poput portala Novosti, IN4S, , Borba, Time i drugi.

Iako ovakve objave nisu istinite i predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti, te se njima želi izazvati haos, nesigurnost kod građana, polarizacija društva i slično, jedan broj građana ih svakako percipira kao istinite, što se može zaključiti na osnovnu komentara na samim portalima i društvenim mrežama.

Ovim putem želimo da apelujemo na sve građane Crne Gore da ne nasijedaju na ovakve i slične objave koje predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti, a koje se u Crnoj Gori šire prvenstveno putem portala IN4S i Borba, u Srbiji preko portala Informer, Srbijadanas, Nacionalist, Novosti, Kurir, Alo i drugih, te putem profila i stranica na društvenim mrežama koji šire iste ili slične narative. Očekujemo da je ovo samo početak širenja ovakvih narativa i jedne osmišljene dezinformacione kampanje, te stoga ne treba vjerovati informacijama koje stižu od gore navedenih medija.

Sastanak lidera održan je u trenutku kada turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavljuje da neće podržati plan Alijanse za Baltik i tenzija usljed turske ofanzive u Siriji. I dok francuski predsjednik Emanuel Makron tvrdi da je NATO moždano mrtav, američki predsjednik Donald Tramp kritikuje Makrona zbog te izjave, ali i ostale članice da ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Paralelno sa samitom, održana je konferencija na visokom nivou NATO Engages, koja jena jednom mjestu okupila predsjednike, premijere i druge ključne donosioce odluka, predstavnike univerziteta i think tankova, s ciljem obilježavanja 70 godina postojanja Saveza, ali i razgovora o budućnosti istog.

Fokus je bio na budućnosti NATO saveza, analizi kako se alijansa bavi trenutnom geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama u prirodi, prijetnjama i novim mogućnostima. Diskusije su  obuhvatile: hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber sigurnost, razvoj novih tehnologija, stanje na gepolitičkoj sceni i druge.

Alijansa je agilna, aktivna i daje rezultate

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg rekao je na jednom od panela da Alijansa svakog dana dokazuje da je agilna, aktivna i daje rezultate. NATO radi mnogo više sada nego što je radio prethodnih godina. Komentarišući Makronovu izjavu, istakao je da je NATO najuspješniji savez u istoriji jer smo bili u stanju da se mijenjamo iznova i iznova kako se svijet mijenjao.

Ben Valas, britanski sekretar odbrane, kazao je da se NATO tokom istorije udvostručio u broju članica, stvarajući prijatelje od starih neprijatelja. Poručio jeda zemlje članice moraju stajati ujedinjene jer se njihovi neprijatelji nadaju podjeli među njima. Tradicionalno ratovanje se promijenilo. Naši neprijatelji sada vrebaju iz sjenke, kazao je, navodeći da je hibridno ratovanje nova realnost.

O prijetnjama savremenog doba

Na događaju je bilo riječi i o prijetnjama savremenog doba, odnosno dezinformacijama. Panel pod nazivom Bitka za vaš um: Društvena otpornost i era (dez)informacija, otvorili su Katarina Klingova iz GLOBSEC-a i Jakub Kalinski iz DFRLab-a, sa ciljem ilustrovanja prirode dezinformacija.

Karl Miler iz Centra za analizu društvenih mreža i Rand Valcman iz RAND korporacije (američki think tank)  su govorili o tome kako se lažne vijesti i dezinformacije koriste kao sredstvo politike. Cilj je, kako navode, isticanje narativa koji dijele društvo i potkopavaju povjerenje u javne institucije.

Posebna pažnja posvećena je vještackoj inteligenciji, kao i implikacijama koje ona može imati na budućnost ratovanja. Eminentni stručnjaci govorili su o promjenama na bojnom polju, kao posljedicama naglog razvoja tehnologije.

Učesnici panela su zaključil da hibridne i sajber prijetnje postaju sve češće, složenije, destruktivnije i prisilne. Ključna poruka je da je potrebna jos konkretnija multilateralna saradnja i podrška između država članica.

Londonska deklaracija

Drugog dana rada samita na najvišem nivou, lideri su usvojili Deklaraciju koja sadrži devet tačaka. Temeljni principi Alijanse i dalje ostaju solidarnost, jedinstvo i kohezija. Iz ugla Digitalnog forenzičkog centa najvažnija je tačka šest, posvećena, između ostalog, hibridnim prijetnjama.

Nastavićemo da povećavamo otpornost naših društava, kao i naše kritične infrastrukture i našu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadležnosti, posvećeni su obezbjeđivanju bezbjednosti naših komunikacija, uključujući 5G, prepoznajući potrebu da se oslanjaju na sigurne i otporne sisteme. Svemir smo proglasili operativnim domenom za NATO, prepoznajući njegov značaj za očuvanje i rješavanje bezbjednosnih izazova, poštujući međunarodno pravo. Jačamo našu sposobnost da se pripremimo, odvratimo i branimo od hibridnih taktika koje žele da naruše našu bezbjednost i društvo. Svjesni smo da rastući uticaj Kine predstavlja izazov sa kojim se zajedno moramo suočiti kao savez. U Deklaraciji se naglašava da ostaju otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom.

Tačka 3. Londonske deklaracije

Mi se kao savez suočavamo s izrazitim prijetnjama i izazovima koji proizilaze iz svih strateških pravaca. Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj sigurnosti; terorizam u svim oblicima i manifestacijama ostaje trajna prijetnja svima nama. Državni i nedržavni akteri dovode u pitanje međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Nestabilnost izvan naših granica takođe doprinosi neregularnim migracijama. Suočavamo se sa sajber i hibridnim prijetnjama, stoji u tački 3. Londonske deklaracije.

Imajući u vidu komentare zvaničnika, ali i globalni razvoj situacije, čini se da samit lidera i konferencija na najvišem nivou nikada nisu bili od većeg značaja

Da li ste znali da je 90% podataka koji danas postoje nastalo tokom posljednje dvije godine? A da li znate kako možemo koristiti podatke za pokretanje društvenih promjena, pričanje priča ili poslovni razvoj? Uopšteno, šta je nauka o podacima i koju ulogu oni igraju u našem svakodnevnom životu ili poslovanju? Koje su ključne digitalne vještine koje moramo znati da bismo se zaštitili na internetu? Na ta i druga pitanja odgovore su dali brojni eminentni stručnjaci, učesnici ovogodišnjeg DataFesta.

Tema trećeg DataFesta održanog sredinom novembrau Tbilisiju (Gruzija) posvećena je ulozi podataka u svakonevnom životu i poslovanju pojedinaca i zajednica. Organizator ForSet, Tbilisi Startup Bureau i MaxinAI je u saradnji sa međunaordnim partnerima okupio brojne novinare, NVO aktiviste, marketinške i stručnjake iz oblasti poslovanja, vladine zvaničnike, analitičare, divelopere i dizajnere podataka koji rade sa podacima ili žele da istražuju podatke i najnovije trendove.

Agendom je obuhvaćeno 12 tema: vizualizacija podataka, nauka o podacima i vještačka inteligencija, podaci i finansijske tehnlogoije (FinTech), podaci za biznis i marketing, startap kompanije koje rade sa podacima, itd. DFC timu su posebno značajna bila najnovija saznanja o bezbjednosti podataka i sajber bezbjednosti, te o trendovima u istraživanju putem otvorenih izvora.

Podizati svijest o sveprisutnosti dezinformacija

Ana Pelegata iz Laboratorije za digitalnu forenziku (DFRLab) je, predstavljajući njihove planove i projekte, naglasila značaj podizanja svijesti o sveprisutnosti dezinformacija i preporučila korisne alatke za istraživanje otvorenih izvora u borbi protiv tog fenomena. Istakla je da postoji mnogo mogućnosti, ali i ranjivosti u povezanom svijetu u kojem živimo, kao i da postoje i oni koji bi iskoristili te slabosti u sopstvenu korist.

Jedna od najinteresantnijih prezentacija bila je: Sve što je fejk: Umjetnost dubokog učenja koju je održao Ejal Grus, istraživač mašinskog učenja iz Izraela. On je izložio i demonstrirao najsavremenije primjene generativnih algoritama dubokog učenja u obradi slika i modeliranju jezika, kao i moć dipfejka, teme koja sve više dobija na popularnosti širom svijeta.

Organizator je putem praktičnih radionica omogućio učesnicima da dobiju bolji uvid u najvažnije teme i steknu korisne praktične vještine.

Mikalaj Kvantiliani iz Bjelorusije i njegova radionica o sajber bezjednosti je doprinijela boljem razumijevanju trendova i prijetnji na internetu u cilju veće zaštite sopstvenih podataka. Eto Buziašvili i Lukas Andriukaitis iz Laboratorije za digitalnu forenziku su informisali učesnike o koordinisanom neautentičnom ponašanju i botovima na društvenim mrežama i kako ih istražiti, ali i o načinima na koje autoritarni režimi žele da sakriju činjenice od javnosti. Andriukaitis je demonstrirao kako koristiti podatke da bi identifikovali, izložili i objasnili dezinformacije i maliciozne narative na internetu.

Pretvaranje podataka u interaktivne priče

Na panelu je zaključeno da je Fejsbuk globalno prepoznat kao dominantna platforma koju biraju oni koji žele da manipulišu činjenicama, zajedno sa Instagramom i Tviterom.

Radionica Mareka Milera bavila se novinarstvom zasnovanim na podacima, sa osvrtom na značajnu ulogu koju numerički podaci imaju u stvaranju i distribuciji informacija u digitalnom dobu. Pretvaranje podataka u interaktivne priče korišćenjem alatki otvorenih izvora kao što je Google MyMaps ili Flourish je bilo korisno saznanje, jer je ukazalo na jednostavnost procesa. Prezentacija naučnice Čeuk Ting Hoa iz Londona učesnicima je ponudila uvid kakva tehnologija stoji iza četbota i kako se pravi.

Pored događaja na glavnoj sceni i velikog broja radionica tokom tri dana, domaćini su učesnicima omogućili da isprobaju nešto sasvim neočekivano. Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava u okviru OEBS je zajedno sa diveloperima iz kompanije Benetech kreirala igru Starlight Stadium, čija je tema istraživanje ljudskih prava u stvarnom životu.

8 digitalnih vještina

Digitalne vještine koje je potrebno poznavati i kojih moramo biti svjesni su:

  • Digitalni identitet – mogućnost da se izgradi onlajn identitet i reputacija i da se njima upravlja
  • Digitalna upotreba – mogućnost da se koriste digitalni uređaji i mediji, uključujući i vještinu kontrole kako bi se uspostavio zdrav balans između života na internetu i izvan njega
  • Digitalna sigurnost – mogućnost da se upravlja rizicima na internetu (sajber nasilje, radikalizacija, itd) kao i problematičnim sadržajem (nasilje), kako bi se isti izbjegli i ograničili
  • Digitalna bezbjednost – mogućnost da se detektuju sajber prijetnje (hakovanje, prevare, virusi), razumiju najbolje prakse i da se koriste odgovarajuće bezbjednosne alatke za zaštitu podataka
  • Digitalna emocionalna inteligencija – sposobnost da se razvije empatija i izgrade dobri odnosi sa drugima na internetu
  • Digitalna komunikacija –  mogućnost da se komunicira i sarađuje sa drugima upotrebom digitalnih tehnologija i medija
  • Digitalna pismenost – mogućnost da se sadržaj pronalazi, analizira, koristi, dijeli i kreira
  • Digitalna prava – mogućnost da se razumiju i poštuju lična i zakonska prava uključujući i pravo na privatnost, intelektualnu svojinu, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje