Jačanje medijske pismenosti je ključno za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ali i za demokratski razvoj našeg društva, zaključeno je na DFC radionici Vještine 21. vijeka Medijska pismenost i kritičko promišljanje. Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa i medijske zajednice u sprečavanju pojave i širenja dezinformacija.

Uzimajući u obzir činjenicu da u kreiranju političkog, društvenog i kulturnog ambijenta Crne Gore snažan uticaj imaju mediji,  DFC je 7. i 10. avgusta organizovao dvije radionice sa namjerom da se osnaži kritičko razmišljanje i tim povodom okupio preko 100 mladih ljudi.

Radionica je pokazala da su mladi upoznati sa činjenicom da je Crna Gora postala plodno tlo za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija.

Radionica se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i načini na koje nas je savremeno doba uvelo u novu realnost u kojoj mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative, time direktno ugrožavajući stabilnost i progres kako crnogorskog društva, tako i društava širom svijeta.

Učesnici radionice su kroz konkretne primjere imali priliku da vide da su neki od pokretača dezinformacija nerijetko politički i materijalni interesi, što im je dalo jasniji uvid u pozadinu takvih operacija i kampanja.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejsbuku, Instagramu i Tviteru) i načinima kako se one koriste za kreiranje i uticanje na stavove i javno mnjenje. Bilo je govora o botovima i trolovima, načinima kako prepoznati bot mreže, provjeriti vjerodostojnost i porijeklo fotografija i još mnogo toga.

Nakon teorijskog dijela, učesnici su tokom praktičnog dijela mogli da nauče o koracima kako efektivnije i brže da pretraže informacije i provjere tačnost različitog sadržaja.

Radionica je bila interaktivna, a mladi su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima. Osim velikog broja učesnika, ohrabruje i činjenica da su svi prisutni pokazali zavidan nivo svijesti o problemu i želju da kroz sticanje znanja postanu otporniji na svakodnevne manipulacije informacijama.

Na sljedećim stranama 34. broja DFC magazina donosimo više o gotovo svemu što je u proteklih mjesec dana (i duže) oblikovalo našu društveno-političku zbilju, pa time i svakodnevicu. Čitajte o nastavku DFC-ove analize o pokušaju utapanju Crne Gore u srpski svet, kao i smjenama direktora škola širom Crne Gore i imenovanjima novih, koje jedni tumače kao reformu a drugi kao degradaciju školstva. Osim toga, donosimo intervju sa novinarkom Tamarom Skrozza, koja je za DFC magazin govorila o posrnuću medija u Srbiji i istakla da nije optimista da će se situacija uskoro poboljšati.   

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Otvoreno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, kriza u parlamentarnoj većini i dalja perspektiva Crne Gore bile su teme o kojima je dr Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore govorio za DFC magazin.

Vujović smatra da agresivna politika Srbije prema Crnoj Gori, ali i prema drugim zemljama regiona (Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, te Hrvatskoj u nešto manjoj mjeri), može biti zaustavljena samo posredstvom i aktivnim uključivanjem zapadnih partnera. Po njemu, EU i SAD treba da se prisjete činjenice da su partije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS) i predsjednika Skupštine Srbije Ivice Dačića (SPS) nastale iz onih istih partija koje su tokom devedesetih godina prošlog vijeka uzrokovale ratna dešavanja na Zapadnom Balkanu.

DFC: Crnogorski parlament je 17. juna usvojio Rezoluciju o Srebrenici. Uslijedile su reakcije Srbije i Republike Srpske praćene narativom da se Crna Gora miješa u unutrašnje stvari druge države. Da li se, po Vašem mišljenju, Crna Gora time umiješala u unutrašnja pitanja druge države? U kojoj mjeri taj narativ šteti narušenim odnosima između Crne Gore i Srbije?

Z. VUJOVIĆ: Pitanje odnosa prema učinjenom genocidu, koji je nedvosmisleno dokazan u postupku pred međunarodnim sudom, ne može biti unutrašnje pitanje nijedne zemlje. Posebno je nejasno zašto Srbija smatra da je nešto što se desilo u drugoj državi, Bosni i Hercegovini, njeno unutrašnje pitanje. Biće da u oba slučaja oni nijesu u pravu. Raduje me što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju jasno označavajući i osuđujući učinjeni genocid u Srebrenici, ali i podvlačeći da odgovornost za genocid ne snosi narod, već je krivica individualna. Djelovalo je ohrabrujuće da je takva rezolucija usvojena ubjedljivom većinom glasova vlasti i opozicije, ali je ostao gorak ukus da polovina vladajuće koalicije negira da se genocid desio u Srebrenici.

SNS i SPS se vraćaju na fabrička podešavanja

DFC: Pored oštrih reakcija zbog usvajanja Rezolucije, srbijanski zvaničnici i politički aktivisti često komentarišu i negativno kritikuju rad crnogorske Vlade, uz obrazloženje da oni „štite“ srpski narod u Crnoj Gori. Da li se time skreće pažnja sa unutrašnjih problema Srbije ili je cilj mnogo dublji?

Z. VUJOVIĆ: Kako godine prolaze tako se predstavnici Vučićeve i Dačićeve partije vraćaju na fabrička podešavanja iz devedesetih godina. Kao da su brojni svjetski lideri zaboravili da je upravo ta vladajuća koalicija, istina tada pod imenom Srpske radikalne stranke iz koje je izrasla SNS i SPS, bila odgovorna za ratna dešavanja u regionu. Upravo su Dačić, tada sa pozicije portparola SPS, i Vučić kao ministar informisanja u saveznoj Vladi, opravdavali ratne intervencije srpskih vojnih i paravojnih jedinica na različitim ratištima. Vučić se i tada bavio Kosovom, ali pravdajući ratne zločine nad Albancima, koji su na kraju i isprovocirali NATO intervenciju. Sada je ideja velike Srbije zamijenjena idejom srpskog sveta. Ministar policije, a do skora i odbrane, Vulin otvoreno, bez zadrške, predstavlja Aleksandra Vučića kao predsjednika ne samo Srbije, već i svih Srba, pa otuda ne čudi želja zvaničnog Beograda za destabilizacijom regiona. Upravo takav pristup omogućava da se, kad god se dešava neka kriza u Beogradu, odmah pali neko žarište u regionu, a provladina propagandna mašinerija zvaničnog Beograda odrađuje svoj posao. Meta su brojni akteri u regionu, kao i ono malo opozicionih snaga u Srbiji.

Srbija će i dalje imati ogroman uticaj u Crnoj Gori

DFC: Reakcija crnogorskih zvaničnika na kritike srpske političke elite, do skoro, nije bila ni blagovremena ni adekvatna. Sada, evidentno je da reakcija postoji. Smatrate li da crnogorska Vlada ima dovoljno autoriteta da zaustavi kontinuirani uticaj Srbije na unutrašnja pitanja Crne Gore?

Z. VUJOVIĆ: Bojim se da niti crnogorska Vlada, ali ni sve snage vlasti i opozicije nemaju snagu da zaustave otvoreno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori. Resursi kojima raspolažu srpske vlasti, otvorenost medijskog prostora u Crnoj Gori, ali i, makar do sad, nespremnost zapadnih partnera da reaguju na takvo ponašanje, govore da će Srbija imati i dalje ogroman uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori. Pri tome, to nije samo problem Crne Gore. Srbija koristi srpske zajednice u Bosni i Hercegovini, Kosovu, isto kao i u Crnoj Gori, da bi destabilizovala ove zemljle. Sa mnogo manje uspjeha je pokušavala nešto slično u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Te tri zemlje su postale taoci srpske zvanične politike koja pokuša da ih koristi kao monete za cjenkanje oko pitanja Kosova. Takođe, srpska politika na Zapadnom Balkanu je stavljena gotovo u potpunosti u funkciju interesa Rusije. Srpske zajednice u regionu, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom postaju instrumenti ruske politike na Zapadnom Balkanu. Pokušavaju se urušiti krhke institucije, kao i poljuljano povjerenje građana u njih. Sofisticirane kampanje na socijalnim mrežama produbljuju već postojeće podjele, te podstiču konflikte između različitih nacionalnih zajednica. Pokušavaju se generirati neke vrste zamrznutih konflikata ili njihovih modifikovanih verzija. Kada Srbija ne može značajnije napredovati u procesu evropskih integracija usljed snažne povezanosti sa ruskim i kineskim interesima, te nespremnosti da postigne dogovor sa Kosovom, pokušavaju se druge zemlje usporiti ili zaustaviti u procesu evropskih integracija. Cilj je da Srbija i dalje može predstavljati sebe kao lidera na Zapadnom Balkanu. Korekcija takve spoljne politike Srbije nije moguća bez snažnijeg uključivanja prije svega SAD, a uz njih i promjene odnosa EU i njenih ključnih članica. Zapadni Balkan se ne može stabilizovati ako Srbija nastavi i dalje ovako agresivnim političkim intervencionizmom, odnosno miješanjem u izborne i političke procese u dijelu susjednih zemalja.

Zapad da pogura stvaranje nove parlamentarne većine

DFC: Osim kritika koje na adresu Vlade stižu iz regiona, žestoke kritike na račun rada Vlade upućuje i Demokratski front. Njihov nedvosmislen stav, izrečen na sastanku parlamentarne većine, je da aktuelna Vlada ne zastupa interese koalicije ZBCG, te da je rekonstrukcija neophodna. Kako Vi vidite dalji razvoj situacije unutar parlamentarne većine? 

Z. VUJOVIĆ: Demokratski front je svojevoljno izabrao ulogu instrumenta politike zvaničnog Beograda i zvanične Moskve. Stoga iz tog ugla i treba sagledavati njihove poteze. Oni su uvijek usklađeni sa strategijom prije svega predsjednika Vučića. Takva Vlada je neodrživa, a njeno funkcionisanje besmisleno ako se ne uspostavi jasna parlamentarna većina koja će je podržavati. Često se govori o rekonstrukciji, novoj vladi ili izborima. Ja ne bih isključio ni opciju stvaranja neke nove hibridne većine koja bi dala prostor određenoj izvršnoj vlasti sa mandatom ispunjavanja uslova za okončanje pregovora sa EU. Ne bi to moralo da znači da će biti formirana neka nova velika koalicija, ali ne bih isključio ni mogućnost neke nove, ili proširene ekspertske vlade, ali sa drugačijom parlamentarnom većinom, različitom od ove današnje. Vjerujem da je sada pravi momenat da naši zapadni partneri, prije svege SAD, EU i Njemačka, poguraju stvaranje nove parlamentarne većine, sa preko 3/5 a moguće 2/3 mandata u Skupštini, koja bi ispunila sve uslove za članstvo u EU, ali i bila nagrađena članstvom, odnosno okončanjem pregovora o njemu. Crnoj Gori je potreban uspjeh, politici pridruživanja EU je takođe potreban uspjeh. Potrebno je poslati poruku optimizma Zapadnom Balkanu. Crna Gora i EU mogu jedna drugoj da pomognu. Bio bi to najveći poraz srpsko-ruskih napora u cilju destabilizacije regiona, ali i nagrada crnogorskim političkim partijama i vlasti i opozicije koje bi stavile nacionalne ispred partijskih interesa. Vjerujem da bi za tako nešto postojala spremnost ako bi takva ideja bila pogurana od strane EU, SAD i Njemačke. Sve bi moglo da se desi u mandatu ovog parlamenta.

Da li su izbori izlaz iz krize?

DFC: Ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora, izlaz iz parlamentarne krize su novi izbori. Šta bi takav ishod značio za političke partije i kome bi novi izbori najviše odgovarali?

Z. VUJOVIĆ: Ako se ipak izbori dese, sam ishod bi u velikoj mjeri bio determinisan i samim njegovim terminom, koji bi uticao na stepen involviranosti Srbije u izborni proces u Crnoj Gori. Samo paralelno održavanje parlamentarnih u Crnoj Gori sa predsjedničkim, gradskim u Beogradu, a možda i vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji bio bi kakav takav garant smanjene uključenosti Srbije u crnogorske izbore. Vučić bi morao da da prednost srpskim izborima, te ne bi mogao da mobiliše resurse nalik prethodnim parlamentarnim, ali i lokalnim izborima u Crnoj Gori. Za Crnu Goru bi bilo najbolje da kroz konsenzus unaprijedi izborne uslove, reformiše izborno zakonodavstvo, a onda održi izbore na svim nivoima u jednom danu. To bi dalo narednim vlastima vremena i prostora da se fokusiraju na stvarne, ekonomsko-socijalne probleme, neometani stalnim izbornim procesima na nekom od nivoa.

U 33. broju DFC magazina čitajte intervju sa dr Zlatkom Vujovićem, predsjednikom Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI). Sa Vujovićem smo razgovarali o narušenim diplomatskim odnosima između Crne Gore i Srbije, krizi u parlamentarnoj većini, kao i o daljoj perspektivi Crne Gore. U novom broju Magazina analizali smo otvorene napade iz Srbije koji stižu na adresu Crne Gore, a koji su naročito pojačani usvajanjem Rezolucije o Srebrenici 17. juna. Osvrnuli smo se i na glave poruke ovogodišnjeg NATO samita koji je održan u Briselu 14. juna, kao i na DFC Istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da građani Crne Gore imaju djelimično povjerenje u medije.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć prijedlog budžeta za 2021. godinu čime je okončano privremeno finansiranje koje je na snazi od formiranja ove Vlade. Ma koliko značajan, dokument je ostao u sjenci dvije za Crnu Goru važne stvari, usvajanje Rezolucije o Srebrenici i razrješenje ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja srebreničkog genocida.

Skupština Crne Gore sinoć je usvojila Predlog Rezolucije o Srebrenici. Za je glasalo 55 poslanika, 19 protiv, a sedam je bilo uzdržano. Predstavnik Bošnjačke stranke i predlagač Rezolucije Ervin Ibrahimović poručio je da je svrha ove Rezolucije pomirenje svih naroda u Crnoj Gori i svih naroda u regionu, i usvjanje ovog dokumenta je pokazalo da je Crna Gora demokratski centar u regionu. Ovu odluku parlamenta pozdravile su i Majke Srebrenice.

Međutim, usvajanje Predloga Rezolucije o Srebrenici pokrenulo je novi talas dezinformacija i narativa velikog broja medija iz Srbije, ali i prosrpskih medija u Crnoj Gori. Ti mediji pokrenuli su kampanju kojom pokušavaju Rezoluciju o Srebrenici da predstave kao akt koji sprski narod predstavlja genocidnim. Na udaru su bili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, poslanici koji su glasali za rezoluciju, ali i premijer Zdravko Krivokapić.

Osim medija iste dezinformacije i narative plasirali su i političari iz Srbije i Crne Gore. Tu su se prije svega istakli član glavnog odbora Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović i Vojislav Šešelj predsjednik Srpske radikalne stranke. Oni su tražili da se predsjedniku Crne Gore, kao i premijeru i članovima Vlade zabrani ulazak u Srbiju. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarisao je sinoćna dešavanja u parlamentu. On smatra da su odluke donešene u Skupštini Crne Gore protiv interesa Srbije, te da će u narednim danima odlučiti kako će na njih reagovati.

Predstavnici Demokratskog fronta, koji su glasali protiv Rezolucije smatraju takođe da je usvajanjem ovog dokumenta sprski narod proglašen genocidnim.

Međutim činjenice jasno ukazuju da to nije istina. Tekst rezolucije jasno kaže: osuđuju se svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.

Digitalni forenzički centar razgovarao je sa Tamarom Srzentić, ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija o negativnim ocjenama koje je Crne Gora dobila u Indeksu slobode medija Reportera bez granica, objavljenom u aprilu, kao i o sveprisutnom problemu govora mržnje na internetu.

Ministarka Srzentić je istakla da je njeno ministarstvo započelo Kontinurani dijalog tokom kojeg sa predstavnicima medija vodi razgovore o svim temama koje opterećuju sektor radi pronalaženja sistemskih rješenja. Osim toga, ministarka je istakla da su započeli i sa pripremom Medijske strategije koja treba da sublimira buduće djelovanje Ministarstva, da da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, kao i da unaprijedi medijsku slobodu u najširem smislu.

DFC: Prema Indeksu slobode medija Reportera bez  granica (RSF), objavljenom u aprilu, Crna Gora se nalazi na 104. mjestu i najgore je rangirana zemlja regiona, iako je napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2020. Šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo negativnoj ocjeni?

T. SRZENTIĆ: U Vladi smo sa posebnom pažnjom pročitali i analizirali nalaze Izvještaja Svjetskog indeksa slobode medija za 2020. godinu Reportera bez granica, koji je ukazao na izazove i probleme u prethodnoj godini u sektoru medija. Moram da istaknem da smo sve te izazove prepoznali na početku rada nove Vlade, a posebno nakon razgovora koje vodimo sa medijima. Podsjetiću da smo započeli Kontinuirani dijalog, prvi takvog tipa, tokom kojeg sa predstavnicima medija vodimo razgovore o svim temama koje opterećuju sektor kako bismo udruženim snagama pronašli sistemska rješenja.

Strože sankcionisanje napada na novinare

Vjerujem da su sve učestaliji napadi na novinare i nerješavanje starih slučajeva napada na novinare, pored ostalog, ključni razlozi za negativnu ocjenu u Izvještaju Reportera bez granica. Tome je, između ostalog, doprinijela i izražena polarizacija društva u svim segmentima. Prepoznajući to kao jedan od ključnih problema za slobodu govora i položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori, na nivou Vlade otvorili smo temu izmjena Krivičnog zakonika kako bi se napadi na novinare značajno strože sankcionisali, te kako bi takva norma odvratila sve buduće počinitelje napada i drugih zločina prema novinarima.

Sa druge strane, jednako je značajno da se unaprijedi i sankciona politika kada su u pitanju prethodni slučajevi napada na predstavnike medija. Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije posebno su se posvetili tim pitanjima. Vjerujem da uz angažman nove Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu, možemo očekivati rezultate i napredak u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva.

Sloboda govora i medijske slobode predstavljaju stožer svakog demokratskog društva. Moramo da sprovodimo reforme i radimo na unapređenju svijesti javnosti o važnosti i ulozi medija za svako društvo. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija se sistemski posvetilo rješavanju tih pitanja i intenzivno radi na rješavanju izazova i nagomilanih problema iz prethodnog perioda.

Važnost donošenja Medijske strategije

DFC: U Izvještaju se navodi i da vlasti nastavljaju sa maltretiranjem medija i profesionalnih novinara, kao i da napadi ostaju nekažnjeni. Šta će Vaše ministarstvo uraditi po pitanju poboljšanja medijskih sloboda u Crnoj Gori?

T. SRZENTIĆ: Vlada radi na stvaranju ambijenta u kojem svi mediji, novinarke i novinari u Crnoj Gori treba da se osjećaju slobodno da izvještavaju o bilo kojoj temi, bez političkih pritisaka i na nepristrasan način. Vjerujem da će, pored prethodno rečenog, biti veoma važno donošenje Medijske strategije i reforma medijskog zakonodavstva. Već smo otpočeli aktivnosti na izradi Medijske strategije, prve takvog tipa u Crnoj Gori, koju ćemo raditi sa predstavnicima medijske zajednice. Cijenimo da je jedan takav dokument, pored normativnog okvira koji je neophodno unaprijediti i zaokružiti, više nego neophodan, jer smo prepoznali da ne postoji dokument koji na adekvatan način tretira razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori. Strategija treba da sublimira naše buduće djelovanje, da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, te unapređenje medijskih sloboda u najširem smislu.

DFC: RSF takođe ističe da je aktuelna vlada, nakon avgustovskih izbora, najavila izmjene medijskih zakona iz 2019. godine, posebno u dijelu odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkriju svoje izvore. Da li se već radi na tim i drugim izmjenama i kada možemo očekivati snažnije mehanizme jačanja slobode i zaštite novinara uopšte?

T. SRZENTIĆ: Paralelno sa svim aktivnostima radimo i na medijskim zakonodavnim reformama koje se odnose na donošenje novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i izmjene Zakona o medijima i Zakona o RTCG, kako bismo uskladili sva tri zakona. Svakako, jedna od intencija Vlade jeste da kroz zakonodavnu reformu, u skladu sa očekivanjima medijske zajednice u Crnoj Gori, ali i naših međunarodnih partnera, u potpunosti zaštiti novinare i njihove izvore, u skladu sa najboljim praksama i standardima koji važe u razvijenim zemljama.

Zaokruživanje normativnog okvira do kraja godine

Zaokruživanje kompletnog normativnog okvira za oblast medija očekuje se do kraja tekuće godine, dok je donošenje Medijske strategije planirano do kraja septembra 2021. Na taj način, obezbijedićemo sveobuhvatne reforme koje će zaštiti kako novinarke i novinare, tako i same medije i omogućiti im da u potpunosti slobodno obavljaju svoje radne zadatke.

DFC: Da li smatrate da se problem govora mržnje uopšteno, a posebno na internetu, može rješavati zakonskom regulativom ili nekim drugim akcijama, na primjer kampanjama? Planira li Vaše ministarstvo određene korake u tom pravcu i koje?

T. SRZENTIĆ: Svjesna sam da govor mržnje, često pod krinkom slobode govora, na društvenim mrežama i uopšte internetu poprima oblike koji ugrožavaju pojedince, ali i društvo u cjelini. Ekspanzija društvenih mreža je značajno doprinijela širenju govora mržnje i dezinformacija koje se prelivaju u medijski prostor. U online prostoru sa jedne strane imamo potpunu slobodu govora, a sa druge strane rastući govor mržnje sa neodgovarajućom sankcionom politikom. Svjesni smo da to pitanje opterećuje naše društvo, pa ćemo u okviru Medijske strategije definisati pravce i korake u rješavanju te problematike, te definisati konkretne mjere i aktivnosti nadležnih resora. Takođe, cijenim da je, u cilju profesionalnog i etičkog informisanja, Crnoj Gori i njenom društvu nesporno potrebna objektivna samoregulacija, koja će na bazi dobrovoljno usaglašenog kodeksa primjenjivati etičke standarde u radu medija. Prepoznali smo i važnost promovisanja medijske pismenosti i u tom segmentu ova Vlada mora da da poseban doprinos sa ciljem podizanja svijesti građana o kritičkom i bezbjednom korišćenju medijskih sadržaja. Takođe, veoma je važno da javna uprava bude
što transparentnija i tome sam posebno posvećena, jer je upravo transparentan rad najbolji mehanizam da smanjimo prostor za kreiranje dezinformacija koje se tiču našeg rada.

Mediji moraju kontinuirano ulagati u vlastite kapacitete

DFC: Digitalni forenzički centar, između ostalog, organizuje obuku novinara kako bismo ih upoznali sa fenomenima dezinformacija, kao i metodama provjere putem „otvorenih izvora“. Generalni sekretar RSF Kristof Deloar  je rekao da je novinarstvo najbolja vakcina protiv dezinformacija. Kako planirate podići nivo profesionalnog novinarstva gdje su tačne i pouzdane informacije cilj i sredstvo razvoja zdravog društva?

T. SRZENTIĆ: Vjerujem da ćemo sva ta pitanja u narednom periodu prepoznati i definisati kroz izradu Medijske strategije. Ovo je posebno važno sa aspekta primjene Etičkog kodeksa novinara Crne Gore od strane samog medijskog sektora. Sami mediji moraju da budu svjesni da treba da kontinuirano ulažu u svoje kapacitete, posebno kad su u pitanju edukacija i usavršavanje mlađih novinara i novinarki. Neophodno je, takođe, da štite svoje novinare od miješanja bilo koje strane u njihov rad i od bilo koje vrste pritisaka, da im obezbijede dobre i sigurne uslove za rad, da kontinuirano ulažu u njihovu edukaciju. Veoma je važna i uloga nevladinih organizacija koje daju značajan doprinos na planu profesionalizacije medija, na čemu sam posebno zahvalna.

U 32. broju DFC magazina čitajte intervju sa ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija Tamarom Srzentić. Sa ministarkom smo razgovarali o stanju u medijima u Crnoj Gori, reformama koje ministarstvo priprema, kao i govoru mrženje koji je sve češća pojava na društvenim mrežama i internetu. U novom broju magazina osvrnuli smo se i na 15 godina nezavisnosti Crne Gore, kao i na zakulisne radnje koje prate potpisivanje Temeljnog ugovora između CG i SPC. U ovom broju magazina možete pročitati i tekst o početku testiranja 5G mreže u našoj zemlji kao i izvještaj sa Obuke za mlade digitalne Šerloke.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

U organizaciji Digitalnog forenzičkog centra početkom juna održana je radionica za Mlade digitalne Šerloke, na kojoj je dvadesetak studenata raznih crnogorskih fakulteta imalo priliku da se detaljnije upoznaju o sve rasprostranjenijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza takvih kampanja, koji je način djelovanja kampanja viđenih širom Evrope i svijeta, kao i o drugim temama povezanim sa tom oblašću. Postavljeni ciljevi projekta bili su povećanje medijske pismenosti i jačanje kritičkog ramišljanja kod mladih osoba.

U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i način kako nas je savremeno doba uvelo u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative koji dirketno ugrožavaju stabilnost i progres ne samo crnogorskog, već i društava širom svijeta. U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja, smatraju u Digitalnom forenzičkom centru. To je i bio motiv organizovanja pomenute radionice, održane u prostorijama Atlantskog saveza 3. juna 2021. godine.

Mladi su upoznati i sa činjenicom da je Crna Gora postala idealno područje za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija. I pandemija izazvana virusom COVID-19, koja traje više od godinu dana, je uticala na povećanje broja dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere.

Detalj sa radionice, praktične vježbe

Nakon teorijskog dijela, učesnicima treninga prezentirane su i praktične vježbe, što je trebalo da doprinese boljem razumjevanju pretrage za informacijama, provjere tačnosti medijskog ili drugog sadržaja putem open source alatki, učenja o geolokaciji i, konačno, kako da sami kreiraju informaciju. Tokom niza vježbi na kojima su polaznici primjenjivali stečeno znanje, ukazano im je i kako se kreira dobra lažna vijest, uključivanjem informacija koje nisu lako provjerljive, kako bi bili svjesniji na koji način one djeluju.

Konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu. To je pomoglo učesnicima radionice da bolje razumiju medijsku scenu u Crnoj Gori.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejsbuku i Tviteru naročito) gdje se mladi najčešće susreću sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između njih.

Radionica je bila interaktivna, a studenti su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima.

Zaključci i preporuke:

  • Prednosti digitalizacije: povezanost, produktivnost, brz i lak pristup informacijama. Mane digitalizacije: brzina širenja informacija na uštrb kvaliteta i tačnosti, nedosljednost u izvještavanju, manipulisanje medijima
  • Tipovi manipulacije informacijama koje su obrađene: lažne vijesti, dezinformacije, klikbejt i teorije zavjere
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 80% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Niz uspješno odrađenih vježbi tokom praktičnog dijela pokazao je da polaznici posjeduju zavidnu sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu
  • Interaktivan način vođenja radionice, uz timski rad je ono što je, prema rječima prisutnih, zaista podiglo radionicu na viši nivo
  • Jačanje medijske i digitalne pismenosti je ključno za suzbijanje negativnih posledica dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori
  • Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa, medijske zajednice i NVO sektora u sprejčavanju pojave i širenja dezinformacija. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim osobama

U novom broju DFC magazina predstavljamo skraćenu verziju autorske analize pokušaja asimilovanja Crne Gore u srpski svet. Osim toga, donosimo i članak o raspravama u crnogorskoj javnosti i sveukupnim dešavanjima uoči potpisivanja Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. U 31. broju Magazina možete pročitati i razgovor sa istraživačkim novinarom Milivojem Pantovićem o metodama kineskog uticaja u Crnoj Gori i Srbiji, kao i komentar Srećka Latala, urednika Balkan Insajta za BiH, o spornom non-pejperu kojim se predlaže značajna reorganizacija Zapadnog Balkana.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Lažne vijesti  i dezinformacije vezane za novodno uklanjanje književnih radova poznatih književnika poput Desanke Maksimović, Meše Selimović, Alekse Šantić, čak I Petara II Petrovića Njegoša, iz školskog programa u Crnoj Gori nije ništa novo. Ova vrsta dezinformacija se plasirao ka dio narativa da se crnogorsko društvo sa očiglednom namjerom udaljava od svojih tradicionalnih vrijednosti.

Ovu dezinformaciju je nedavno poznati srpski nacionalista Matija Bećković ponovo plasirao. Bećković tvrdi da se jedna vrsta etničkog čišćenja vrši u Crnoj Gori. Bećković Tekst je izvorno objavio Sputnik, a osim Novosti prenijeli su ga i portali RTRS, Borba, Barskiportal.

Međutim ovo je u potpunosti netačno. Sva djela navedenih pisaca su zastupljena u školskom porgramu crnogorskog obrazvnog sistema, i to se vrlo lako može porvjeriti na sajtu Ministarstva obrazovanja.