U novom broju DFC magazina donosimo intervju sa izvršnim potpredsjenikom Atlantic Council, Dejmonom Vilsonom, sa kojim smo između ostalog razgovarali o uticaju dezinformacionih kampanja na demokratske procese i najvećim izazovima za novu Vladu. Takođe bavimo se i kontradiktornim komentarima i izvještavanjem srbijanskih medija o prvim potezima nove većine u Crnoj Gori, dezinformacijama koje su obilježile mjesec za nama, ali i drugim temama.

NATO će pomno pratiti koji će ljudi u novoj vlasti zauzeti ključne pozicije u bezbjednosnom sektoru, kazao je u intervjuu za DFC magazin izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza SAD Dejmon Vilson, navodeći da će ključni izazov za novu Vladu biti prevazilaženje podjela u društvu.

Komentarišući Sporazum o evropskoj budućnosti, koji su potpisali lideri tri pobjedničke koalicije, Vilson je rekao da pozdravlja taj čin, ali da će djela govoriti više od riječi.

Smatra i da je uloga Srpske pravoslavne crkve u izborima bila značajna i upozorava da se sve važne odluke za društvo moraju donositi u institucijama, a ne iza zatvorenih vrata u vjerskim organizacijama.

Sa Vilsonom smo razgovarali i o uticaju dezinformacionih kampanja na demokratske procese i najvećim izazovima za novu Vladu.

DFC: Crna Gora je mjesecima unatrag bila izložena nezampaćenoj dezinformacionoj kampanji koju podstiču i vode srpski, prosrpski i ruski mediji. Koliko su takve objave, koje su kulminirale 30. avgusta, mogle uticati na rezultat izbora?

Dejmon Vilson: I SAD su iskusile strano miješanje u demokratske izbore naročito od Rusije. I na prethodnim izborima u Crnoj Gori primijetili smo miješanje Rusije. Jasno je da je i sada bila na djelu dezinformaciona kampanja, što je u neku ruku očekivano zbog podgrijane atmosfere tokom izbornog procesa. Takođe, bili smo zabrinuti i zbog izvora finansiranja te kampanje.  Podržavam mišljenje da je zaštita demokratije od dezinformacija bitna, ali ne može se sve pripisati stranom uticaju. Moramo imati demokratije u kojima građani slobodno odlučuju o njihovoj budućnosti, bez uticaja sa strane, što smo nažalost vidjeli ne samo u Crnoj Gori.

DFC: Lideri tri koalicije, koje bi trebalo da čine novu vlast, potpisali su Sporazum o evropskoj budućnosti kojim se obavezuju da će buduća Vlada ispunjavati sve međunarodne obaveze. S druge strane, nosilac liste najjače koalicije Za budućnost Crne Gore, Zdravko Krivokapić, najavio je promjenu odnosa prema Rusiji i Srbiji. Da li je po Vama Sporazum dovoljan garant da neće biti promjena u spoljnoj politici i da li je moguće voditi diplomatiju sjedeći na dvije stolice?

Dejmon VILSON: Važno je na početku da istaknem da je Crna Gora saveznik Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, a obaveza saveznika je da se međusobno pomažu i štite jedni druge. To je vrlo važna međunarodna obaveza koja učvršćuje nezavisnost i suverenost Crne Gore. SAD su uz svoje saveznike i žele saradnju s njima. Isto očekujemo od naših saveznika. Mogu postojati razlike između saveznika, ali je bitno da dijelimo zajedničke vrijednosti. Riječi su važne, ali djela su još važnija. Pozdravljam Sporazum koji su potpisala tri lidera kojim se obavezuju na evropsku budućnost Crne Gore i njene obaveze u NATO savezu. To je pozitivan razvoj događaja koji pozdravljamo. Ali opet, Sporazum sam po sebi nije dovoljan, jer je neophodno svakodnevno jačati i raditi na savezništvu. Svakog dana naši vojnici su zajedno u misijima i sjedimo zajedno u NATO gdje razgovaramo o osjetljivim pitanjima. Mislim da će djela više reći od riječi. Nova Vlada ne samo da će imati mogućnost već i obavezu da pokaže da može biti odgovoran član NATO-a.

Pozdravljam Sporazum koji su potpisala tri lidera kojim se obavezuju na evropsku budućnost Crne Gore i njene obaveze u NATO savezu.

DFC: Nakon izbora ste kazali da očekujete da Crna Gora nastavi da poštuje svoje međunarodne obaveze, uključujući i one koje se tiču NATO-a, ali ste naveli da ste zabrinuti. Možete li objasniti šta je razlog za Vašu brigu?

Dejmon VILSON: Nova Vlada će voditi zemlju, a zabrinut sam što postoje određeni akteri u koaliciji koji možda ne vjeruju u nezavisnu Crnu Goru. To je komplikovano, najblaže rečeno. Građani Crne Gore mogu biti ponosni što imaju nezavisnu, suverenu i demokratsku državu. Rijetko se dešava da politički akteri koji ne vjeruju u nezavisnost države, vode državu. To će biti veliki izazov. Naravno da je prirodno da postoje različita mišljenja u okviru nekog političkog sistema. To vidim u svojoj državi i u članicama NATO-a. Ali je važno da lideri zemalja članica shvate da su SAD, Njemačka i Francuska njihovi saveznici i to nešto znači. Recimo, ne može se balansirati između Njemačke i Rusije, ukoliko ste u istoj porodici u kojoj je i Njemačka.

DFC: Kako komentarišete ulogu Srpske pravoslavne crkve u izbornom procesu? Da li Vam je kao čovjeku koji živi u državi gdje se jasno znaju granice uticaja crkve i države, normalno da se partije koje čine novu vlast sastaju dan prije konstitutivne sjednice Skupštine u manastiru sa svještenstvom?

Dejmon VILSON: Jasno je da je uloga SPC u ovim izborima bila značajna. Dijelom zbog kontroverzi nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali razlozi su svakako dublji. Ja sam vjernik i mislim da je duhovnost važna kao moralni kompas. Istovremeno, snažno vjerujem u odvojenost crkve od države i da državni organi mogu da rade bez uticaja vjerskih institucija. Mislim da će sa tim Crna Gora morati da se suoči. Crkva je zaista pokazala njenu moć u ovom izbornom procesu i društvo će morati da odluči koja je prava uloga crkve. Zabrinuo bih se kada bi crkva prešla granicu i uz duhovnog domena prešla u politički. Moramo shvatiti da postoji i istorijska pozadina – vidjeli smo i u Crnoj Gori i u drugim državama da grupe povezane sa crkvom ponekad iskoriste politički akteri drugih država radi finansiranja i sprovođenja stranog uticaja. To je realnost i dio slike da bi se shvatila situacija na Balkanu. Crkvu treba poštovati, ali sve bitne odluke za društvo se moraju donositi u institucijama, a ne iza zatvorenih vrata u vjerskim organizacijama.

DFC: Najjača opoziciona grupacija, Demokratski front, izrazito je proruski orijentisana. Da li sa aspekta naših saveznika može biti rizično da predstavnici te koalicije zauzmu ključne ili neke druge pozicije u sektoru bezbjednosti?

Dejmon VILSON: Saveznici i međunarodni partneri će pomno pratiti ko će biti predstavnici Crne Gore u tom sektoru. Ovo pitanje je bilo izazov i u vremenu kada je Crna Gora trebalo da pristupi NATO-u, kada je DPS vodio Vladu. Bilo je zabrinutosti u vezi pojedinih osoba. Međutim, nije naš posao da govorimo ko bi šta trebalo da radi u Crnoj Gori. Time se saveznici ne bave, ali posvećeni smo ostvarivanju osnovnih standarda, kako bismo bili sigurni da možemo da dijelimo povjerljive informacije – moramo imati međusobno povjerenje. U SAD-u, da bi ljudi došli na te funkcije moraju da prođu određene bezbjednosne provjere i komplikovan proces da bi na kraju dobili pristup povjerljivim podacima. Taj proces je komplikovan upravo zbog toga da na te pozicije ne dođe neko ko bi bio laka meta. To su visoki standardi na koje se i Crna Gora obavezala. I prethodni kandidati za funkcije u bezbjednosnom sektoru imali su poteškoća da ispune te uslove. To nije ništa neobično. NATO će pažljivo pratiti taj proces jer je važno da na tim mjestima budu pouzdani partneri Alijanse, koji neće biti podložni ucjenama naših protivnika.

DFC: Šta vidite kao najveći izazov za buduću izvršnu vlast i kako vidite kohabitaciju buduće Vlade i Predsjednika Crne Gore?

Dejmon VILSON: Najveći izazov nove Vlade biće da vode pozitivnu agendu za građane, da prevaziđu partijske podjele, različita politička mišljenja, tako da se ne stvara podjela oko toga ko šta kontroliše, ko će dobiti koji dio plijena i ko ima uticaj na koje poslove. Dakle, najveći izazov jeste da podijeljeni politički činioci širom zemlje – jedan u toj koaliciji i dva u kohabitaciji, ne vode disfunkcionalnosti. Trenutno se nalazimo u prilično ozbiljnoj situaciji. Nalazimo se usred globalne pandemije koja snažno pogađa sve i onemogućuje ekonomski rast koji je, opet,  zasijenjen političkom polarizacijom i disfunkcionalnošču u mnogim demokratijama koje se trenutno suočavaju sa negativnom reakcijom stanovništva.  Živimo u svijetu u kome smo vidjeli pad demokratije i uspon autoritarnih, korumpiranih, kapitalističkih modela koje vodi država. To je razlog zbog koga je Crna Gora postala članica NATO. To je razlog zašto Crna Gora teži da postane članica Evropske unije. Najveći izazov ove Vlade jeste da prevaziđe tu podjelu, nedostatak povjerenja, podijeljene političke snage, kao i kratkoročne momente tipa šta ja dobijam od toga, šta dobija moja partija, a šta ja lično. Trebalo bi da probaju da rade nešto što bi narod Crne Gore želio. A to je da naprave plan tako da oporave zemlju od posljedica pandemije, da omoguće da ljudi budu bezbjedni, da razviju snažije veze sa komšijama koje će biti zasnovane na miru, koje će pomoći da se privuku investicije, da se promoviše vladavinu prava kako u svom dvorištu tako i u ekonomskom prostoru i, na kraju, da mogu da ubrzaju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Sve ovo je u igri i sve će biti stavljeno na teret novoj Vladi, koja će morati da procijeni da li može da prevaziđe političku paralizu i podjele danas da bi se fokusirali na ono što je u najboljem interesu građana Crne Gore.  

Najveći izazov ove Vlade jeste da prevaziđe tu partijske podjelu, nedostatak povjerenja, podijeljene političke snage.

DFC: Kazali ste da će najveći izazov biti prevazilaženje podjela. Da li se to može očekivati kada znamo da je većina pristalica nove vlasti slavila pobjedu ispred Hrama u Podgorici uglavnom sa zastavama drugih država?

Dejmon VILSON: Mislim da liderstvo upravo predstavlja nastojanje da se postigne dogovor sa onima koji imaju drugačije stavove, shvatanje da vi zastupate svakoga a ne samo vaše glasače. Naši demokratski sistemi ne predstavljaju samo vladavinu većine. Ulazite u sistem kohabitacije koji će biti test za Crnu Goru. Hoće li ona uspjeti da pokaže da je njeno sudstvo nezavisno? Da li će kohabitacija biti moguća kada se uzme u obzir nadležnost predsjednika i nadležnosti Vlade? Da li je Skupština sposobna sprovoditi nadzornu ulogu? Da li se poštuju manjinske partije i glas manjima u ovoj novoj demokratiji? Crna Gora je pružila jako dobar primjer regionu i svijetu, sama je izbjegla sukobe i krvoproliće koji su bili prisutni u ovom regionu decenijama unazad. Postala je multietnička država, sposobna da demokratski djeluje i to je ono što predstavlja izazov i što se očekuje od političkih lidera. Ali, s druge strane dodao bih i da ne želim Srbiju u zagrljaju Rusije. Nažalost, Rusiju kontroliše Putin i obavještajne službe i jaka struktura moći koja ne donosi dobro narodu Rusije jer oni zaslužuju mnogo bolje. Ali mislim da se u Srbiji dešavaju vrlo zanimljive stvari. Veza između SAD i Srbije je veoma interesantna. Vidimo šansu da Srbija sama razmotri mogućnost sopstvenih reformi – svoju vezu sa Kosovom, ulogu koju želi da igra u regionu. Može li Srbija biti mjesto stabilnosti umjesto nestabilnosti, može li privući ekonomske investicije i rast u regionu i imati održiv put ka EU? Stoga, mislim da je važno shvatiti da ova igra nije crno-bijela. Kompleksna je, i u Srbiji postoje snage koje se bore za dinamičniju demokratiju, otvoreniju ekonomiju, bolje veze sa SAD i EU. Takav preokret na bolje u Srbiji može imati ogroman uticaj jer nam je cilj da na kraju Srbija i Crna Gora ostvare konstruktivne i normalne odnose, političke veze, uz poštovanje međusobnog suvereniteta i nezavisnosti a da opet prepoznaju koliko bliske mogu biti ekonomski i po pitanju zajedničkih interesa. Srbija i Crna Gora treba zajednički da rade na ubrzanju regiona ka EU. Nijesam naivan, svjestan sam izazova i negativnih, dobro plaćenih snaga sa remetilačkim agendama, koje nastoje da unište ovaj koncept i podriju nezavisnost Crne Gore. Ali sam takođe siguran da postoje Crnogorci, Amerikanci i Srbi koji vjeruju u drugačiju budućnost i mogu da sarađuju, organizuju se i  govore o ovim temama, anagažuju se i ostvare ovu viziju. Demokratija je zbrka, pogledajte moju državu. Dakle, ulog je veliki i razumijem da postoji prostor za zabrinutost, ali hajde da svi uradimo što je do nas. I ja kao Amerikanac želim da pružim ruku crnogorskoj javnosti i kažem da će SAD biti uz demokratsku, suverenu Crnu Goru i u usponima i u padovima. U ovome smo do kraja i dok budete nastavljali sa reformama, nadam se da ćemo svjedočiti snažnijem savezništvu i partnerstvu između naših država. Ono će biti na testu, ali vjerujem u njegovu snagu.

Crna Gora je pružila jako dobar primjer regionu i svijetu, sama je izbjegla sukobe i krvoproliće koji su bili prisutni u ovom regionu decenijama unazad

DFC: S obzirom da Vaša zemlja ima mnogo više iskustva u borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija, šta su po Vama ključni preduslovi za efikasnu borbu Crne Gore protiv tih fenomena?

Dejmon VILSON: Mislim da je jedna on najbitnijih stvari spoznaja da postoji stručni dio javnosti koji razumije na koji način se informacije konzumiraju i na koji način treba razumjeti izvore kojima se može vjerovati. Sjećam se uoči izbora u Francuskoj vidjeli smo neke ozbiljne ruske trikove sa velikom agendom dezinformacija koja se iza nje krila. To nikada nije izazvalo veliku pažnju u Francuskoj, dijelom jer su Francuzi gledali kako se SAD raspadaju pred dezinformacijama tokom našeg prethodnog izbornog ciklusa. Tako da, ne nasijedajte na te trikove, ne dozvolite da budete izmanipulisani. Razumite da neki od tih izvora nijesu tu da vam pomognu, oni nisu vaši prijatelji, već je riječ o manipulaciji. Dakle, budite skeptični, budite svjesni odakle informacija dolazi, postavljajte teška pitanja. A onda, tu je i organizacija kao što je vaša, koja može da krene korak dalje i da ih zaista razotkrije, ne samo da pomogne ljudima da postanu otporniji na dezinformacije. Otpornost u digitalnom smislu je nešto oko čega se Atlantski savez naročito zalaže, tako da ljudi imaju svoje alatke i da mogu sami da prosuđuju. To je ono što se dešava u demokratijama. Ali mislim da organizacije kao što je vaša, u saradnji sa drugim organizacijama, mogu pomoći da se razotkriju dezinformacije i da se ukaže na to odakle novac dolazi, kao i da se objasni način manipulacije tako da ljudi ne postanu njene žrtve

Na društvenim mrežama, nakon konstitutivne sjednice Skupštine Crne Gore, pojavio se montirani snimak izvođenja himne Crne Gore.

Snimak koji je objavila Fejsbuk stranica Српска ЧАСТ + Srpska ČAST  nije autentičan jer je na originalno izvođenje himne „Oj svijetla majska zoro“, članica hora Muzičke škole „Vasa Pavić“ iz Podgorice, montažom izvršena manipulacija i umetnuta pjesma „Oj junaštva svijetla zoro“ u izvođenju Danice Crnogorčević. Tu pjesmu Crnoročevićka je izvodila i na protestnim litijama koje su uslijedile nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Jedan od takvih snimaka dostupan je na Jutjubu sa litije koja je održana u Podgorici u februaru ove godine.

Autentični snimak izvođenja himne Crne Gore

U opisu objave na stranici Српска ЧАСТ + Srpska ČAST navodi se da je ovo nova Crna Gora, širimo ljubav a ne mržnju, podijeli i zapjevaj. Snimak je objavljen 23. septembra  i za kratko vrijeme postao viralan na Fejsbuku, ali već dan kasnije ne može se pronaći na pomenutoj stranici. Iako na Fejsbuku više nije dostupan, snimak je preuzeo i na Tviteru objavio korisnik @vasic_kim i na njegovom nalogu video ima više od 24 hiljade pregleda.

Na lažnu objavu reagovali su iz Muzičke škole “Vaso Pavić”.

“Želim da se objelodani nedolična, neugodna i neprofesionalna  montaža koja je izazvala velike neprijatnosti meni i mojim koleginicama. Zbog toga je jako važno da se ovakve stvari što prije razotrkiju”, kazala je za Digitalni forenzički centar direktorica škole, Zoja Đurović.

Izbori i kampanja obilježili su prethodni mjesec, zato je u ovom broju DFC magazina najviše pažnje posvećeno toj tematici. Koje su dezinformacije i lažne vijesti objavljivane uoči i nakon izbora, koja partija je potrošila najviše novca za reklamiranje na Fejsbuku tokom avgusta? Šta smo otkrili analizirajući objave portala Udar , čitajte u 23. broju našeg magazina.

Portali republika.rs i Srbija danas objavili su 25. avgusta lažnu vijest da je u Crnoj Gori počela pobuna protiv vlasti, i da su nezadovoljni građani rukama pomjerili automobil kojim je policija blokirala put.

Republika je prva objavila vijest (VIDEO) BAGER REVOLUCIJA U CRNOJ GORI! Pobunjeni narod rekao “DOSTA” podgoričkom režimu, da bi nedugo nakon toga Srbija danas preuzela cjelokupan tekst uz naslov BAGEROM NA REŽIM, GOLIM RUKAMA NA POLICIJSKI AUTO: Narod krenuo u “revoluciju” protiv Milove torture! (VIDEO).

Objavljen stari snimak iz juna 2015.

U tekstovima se navodi kako su građani počeli sukob sa crnogorskom policijom da bi probili blokadu na još, kako su naveli u tekstu, nepoznatoj lokaciji. Dodaje se i da je počela „bager revolucija“ u Crnoj Gori, a u opisu videa je napisano – pogledajte na šta je prljava vlast natjerala građane.

Portali su uz tekst je objavili i video snimak sa Fejsbuka, zamjenika predsjednika Udruženja bivših policajaca, vojnika i pripadnika službi bezbjednosti, Vladimira Savića koji u opisu videa nije naveo da je riječ o starom snimku, ali takođe nije napisao da je taj zapis dešavanja od prije dva dana. Snimak je, sa tog profia na Fejsbuku podijeljen više od 430 puta a većina korinsika te društvene mreže je smatrala da su se incidenti dogodili baš u utorak 25. Avgusta.

Zapravo, u utorak nije bilo nikakve pobune na crnogorskim putevima, a za lažnu objavu portala iskorišćen je prilog  TV Vijesti star čak pet godina, objavljen u junu 2015, kada su protestovali radnici Rudnika boksita Nikšić koji je tada bio u stečaju.  Radnici su se tada pobunili jer je Odbor povjerilaca kompanije odbio ponudu za kupovinu firme koju je tada poslao vlasnik Neksana, Miodrag Davidović.

Ovakve objave samo su nastavak dezinformacione kampanje koju već mjesecima vode beogradski tabloidi a koja je samo pojačana pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori.

Na društvenim mrežama juče se pojavilo novo lažno istraživanje javnog mnjenja. U objavi se navodi da je agencija IPSOS sprovela istraživanje za potrebe jedne partije u avgustu.

Iz agencije IPSOS za DFC su kazali da nije riječ o njihovom istraživanju, podsećajući da to nije prvi put da se ime njihove agencije zloupotrebljava.

“U posljednje vrijeme se pojavljuju lažni podaci iztraživanja pripisanih Ipsosu u kojima se pozivaju na navodno istraživanje naše agencije u koje su imali uvid. Imajući u vidu da podaci navedeni u ovim člancima ne odgovaraju podacima nijednog istraživanja Ipsosa, iako je korišćen naš logo, trebalo bi objaviti demanti informacija”, kazao je izvršni direktor Ipsosa za Crnu Goru, Vladimir Raičević.

Lažno istraživanje od 23. avgusta na društvenim mrežama

On je apelovao na sve medije da provjere verodostojnost i tačnost podataka prije nego ih objave, ili da objave takve podatke navodeći kao izvor onoga od koga su ih dobili, bez zloupotrebe imena Ipsos.

“Osim toga, Ipsos kada objavljuje podatke istraživanja po pravilu objavljuje uz interpretaciju nekoga od ovlašćenih istraživača Ipsosa ili ih objavljuje na svom sajtu”, poručuje Raičević.

Ovo nije prvi put da se na društvenim mrežama pojavljuju lažne vijesti koje predviđaju rezultat izbora. Prethodne sedmice na društvenim mrežama pojavilo se i lažno istraživanje za lokalne izbore u Budvi, čiji je navodni autor bio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Iz te organizacije su saopštili da to nije njihovo istraživanje kao i da uvijek njihove sondaže javnog mnjenja objavljuju javno.

Digitalni forenzički centar, u susret izborima koji će se održati 30. avgusta u Crnoj Gori, pokrenuo je lajv blog Izbori pod lupom.

Na blogu ćemo svakodnevno objavljivati sve najvažnije (dez)informacije tokom kampanje, ali i izbornog dana.

Zapratite naš BLOG, a najvažnije informacije koje DFC bude objavljivao na društvenim mrežama, moći ćete da pronađete pod heštegom #izboripodlupom.

Borba protiv dezinformacija je dugoročan problem koji nema brzih rješenja, poručila je ambasorka Velike Britanije Alison Kemp, ocjenjujući da su najbolji načini za suzbijanje takvih pojava transparentnost, odgovornost i dobro upravljavanje.

Ambasadorka Alison Kemp mandat u Crnoj Gori završava krajem avgusta, a u oproštajnom intervjuu koji je pred odlazak dala za DFC magazin,komentarišući pokušaje ruskog miješanja u izbore širom svijeta, uključujući Britaniju i Crnu Goru, kazala je da će njena zemlja uvijek reagovati na pokušaje stranog miješanja u demokratske procese.

Ujedinjeno Kraljevstvo je, kako pojašnjava, sigurno da je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine dio šireg obrasca ruskog ponašanja, jer Kremlj neprestano teži ka podrivanju bezbjednosti saveznika širom svijeta.

Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima, Kemp je kazala da žali jer nijesu tretirane pojedine važne preporuke OEBS-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ali smatra da na kraju validnost izbora zavisi najprije od dobre volje, vjere i povjerenja svih političkih subjekata i javnosti.

Dezinformacije – oružje za podrivanje i destabilizovanje društva

DFC: Da li ste upoznati s radom Digitalnog forenzičkog centra? Koliko je rad takve organizacije koja se bori protiv dezonformacija, lažnih vijesti i teorija zavjera bitan za društvo?

Alison KEMP: Pratila sam rad DFC-a sa interesovanjem od samog osnivanja i zadovoljna sam što sarađujete sa velikim brojem eksperata u borbi protiv dezinformisanja, uključujući i eksperte iz Ujedinjenog Kraljevstva. U svijetu u kojem samo deset odsto populacije ima pristup slobodnim medijima, dezinformacije se često koriste kao oružje za podrivanje i destabilizovanje društva. Nikada nije bilo lakše objavljivati i primati informacije, kao i širiti laži i teorije zavjere.

Dezinformacijama se utiče na javnu debatu

Upravo zbog tehnološkog napretka koji uključuje i razvoj vještačke inteligencije i dipfejka, još je važnije da postoje kredibilni eksperti koji će isticati i efektivno razotkrivati te opasnosti široj javnosti koja je svjesna postojanja tih trendova, smatrajući da su dezinformacije nešto što se dešava drugim ljudima.

Vidjeli smo primjere toga kako se dezinformacije koriste sa ciljem uticanja na javnu debatu i odluke, kako u Ujedinjenom Kraljevstvu tako i širom Zapadnog Balkana. Ujedinjeno Kraljevstvo je na prvoj liniji odbrane kada je riječ o naporima da se suzbije ovaj maligni uticaj u regionu. Prošle godine smo najavili trogodišnji paket od gotovo 10 miliona funti sa ciljem borbe protiv dezinformacija i jačanja nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu.

Ujedinjeno Kraljevstvo nije u sukobu sa ruskim narodom

DFC: Istraga britanskog Komiteta za obavještajne službe i bezbjednost, utvrdila je da se Rusija miješala u mnogo izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući Bregzit, posljednje opšte izbore kao i referendum o nezavisnosti Škotske. Zbog čega je, kako se navodi u izvještaju, Britanija jedna od glavnih meta Rusije?

Alison KEMP: Na sedamdesetu godišnjicu osnivanja NATO saveza, lideri su se sastali u Londonu 3. i 4. decembra 2019. i složili se da agresivne radnje Kremlja predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti. Obrazac ruske agresije i destabilizujućeg ponašanja demantuju tvrdnje Rusije da je ona odgovoran međunarodni partner.

Ujedinjeno Kraljevstvo nije u sukobu sa ruskim narodom. Istorijske veze između Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije kao i činjenica da smo bili saveznici u Drugom svjetskom ratu ukazuju na to da naša veza može i treba biti bolja. Ali taj bi odnos trebalo da se bazira na međusobnom poštovanju i posvećenosti međunarodnom sistemu zasnovanom na pravilima.  Vladi Rusije se ne dopada što Ujedinjeno Kraljevstvo ukazuje na njene nemarne i nelegalne radnje gdje god da se one vrše.

Rusiji se ne dopada kada reagujemo na njihove nelegalne radnje

Ujedinjeno Kraljevstvo proziva Rusiju kada god ona pređe granicu. Neki od primjera su pokušaji miješanja u izbore u Crnoj Gori 2016. godine, maliciozni sajber napadi i upotreba nervnog agensa Novičok u Salzberiju, što je ugrozilo živote desetina hiljada ljudi i rezultiralo tragičnom smrću britanske majke, Don Sterdžis i predstavljalo jasno kršenje Konvencije o hemijskom oružju.

Potrebno je da naglasim da je izvještaj Komiteta za obavještajne službe i bezbjednost nezavisan parlamentarni izvještaj prije nego što je izvještaj Vlade ili izjava britanskih donosioca odluka. Britanska Vlada je izjavila da ne postoji dokaz o uspješnom miješanju u referendum u Škotskoj 2014. godine ili referendum o članstvu u Evropskoj uniji 2016. na osnovu dostupnih informacija i obavještajnih procjena. Ipak, Vlada Velike Britanije je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski akteri pokušali da se umiješaju u opšte izbore u Velikoj Britaniji 2019. godine putem onlajn amplifikovanja (povećanja vidljivosti) nezakonito pribavljenih i procurelih Vladinih dokumenata.

Imamo otporne sisteme koji štite Ujedinjeno Kraljevstvo od stranog malignog uticaja. Oni povezuju Vladu, civilni sektor i organizacije privatnog sektora sa ciljem praćenja i reagovanja na miješanje, kako bi naša demokratija ostala otvorena, transparentna i otporna. Tokom opštih izbora 2019. godine,  međuvladino tijelo za bezbjednost izbora koordinisalo je odgovore na prijetnje i opasnosti u vezi izbora.

Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. dio šireg obrasca ruskog ponašanja

DFC: Komitet kao primjer ruskog miješanja u izbore navodi i pokušaj puča prilikom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. uoči ulaska u NATO. Smatrate li da je naša država, uoči predstojećih izbora, otpornija na takve uticaje ili očekujete i dalje pokušaj ruskog miješanja?

Alison KEMP: Miješanje u bilo koju demokratiju predstavlja međunarodni problem. I Ujedinjeno Kraljevstvo će odgovoriti na sve pokušaje miješanja u demokratske procese zajedno sa NATO, EU ili našim međunarodnim partnerima.

Kemp: Britanija svjesna održavanja izbora u trenutnim okolnostima

Ujedinjeno Kraljevstvo je sigurno da je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine koji je Rusija podržala dio šireg obrasca ruskog ponašanja koji neprestano teži ka podrivanju naše bezbjednosti i bezbjednosti naših saveznika širom svijeta. Kao rezultat toga, podrška Ujedinjenog Kraljevstva je još veća i zadovoljna sam širinom naše saradnje i načinom na koji Crna Gora sarađuje sa Ujedinjenim Kraljevstvom i NATO saveznicima kako bi razvila otpornost na polju brojnih državnih bezbjednosnih pitanja. Takav rad će se nastaviti.

Ujedinjeno Kraljevstvo je svjesno izazova održavanja izbora u trenutnim okolnostima što je jedan od razloga zašto podržavamo da izbore posmatraju međunarodne i domaće organizacije, uključujući ODIHR. Takođe, iz istog razloga finansiramo veliki broj NVO da bi pratile medije i političko finansiranje kako se izbori primiču, kao i da bi uticale na razumijevanje ključnih izbornih procesa.

Na kraju su transparentnost, odgovornost i dobro upravljanje ipak najbolji načini borbe protiv malignog miješanja i dezinformacija. Sve to su ključne vrijednosti koje Crna Gora dijeli sa svojim NATO saveznicima i EU.

Objektivnost i etički pristup trebaju biti u srži odgovornog novinarstva

DFC: Prethodnih mjeseci svjedočili smo nezampaćenoj dezinformacionoj kampanji koju su plasirali beogradski mediji, a prema saznanjima DFC-a, pod snažnim diktatom Rusije. Imajući to u vidu, kao i predstojeće izbore, šta naše društvo i država moraju uraditi kako bismo bili spremniji za hibridne prijetnje kojima su izložene i mnogo razvijenije zemlje od naše?

Alison KEMP: Borba protiv dezinformacija je dugoročan problem i nema brzih rješenja. Biće potreban kontinuiran napor i strpljenje, a fokus će se mijenjati u zavisnosti od interesa društva i tehnoloških promjena, na primjer – način na koji se misinformacije i dezinformacije o COVID-19 koriste da bi podrivale povjerenje javnosti.

Predložila bih trostruki pristup, počevši od podrške, održivim, odgovornim i visokokvalitetnim medijima kojima se vjeruje i koji predstavljaju građane i odražavaju njihovo mišljenje. Objektivnost i etički pristup bi trebalo da budu u srži odgovornog novinarstva. Kako je rekao poznati britanski urednik Č.P. Skot: činjenice su svete a uvjerenja su slobodna.

Borba protiv dezinformacija nije samo posao medija

Borba protiv dezinformacija nije samo posao medija ophrvanih sa svih strana. Mladi preduzetnici koji su prvi osnovali kompanije koje dominiraju društvenim mrežama, kretali su se brzo i mijenjali stvari. Međutim, sada uviđaju da moraju da nađu balans između slobode izražavanja i odgovornosti. Moramo ozbiljno da komuniciramo sa tehnološkim platformama čiji se prostor koristi i zloupotrijebljava za dezinformisanje i misinformisanje. Tek smo započeli putovanje kroz okruženje koje se brzo razvija. Crnogorsko članstvo u NATO znači da ona može da podijeli iskustvo drugih saveznika o toj komunikaciji.

A treći dio rješenja leži u obrazovanju. Naše škole i školski program imaju značajnu ulogu, tako da naši mladi izrastaju u ljude koji znaju da razlikuju činjenice od fikcije, i da kritički razmišljaju o informacijama sa kojima se susreću na internetu. Zato sam veoma zadovoljna što će se kroz programe Britanskog savjeta i Vlade Crne Gore – Škole za 21. vijek (21st Century Skills) i Nastavnik za 21. vijek (21st Century Teachers) pružiti obuka svakom nastavniku osnovne škole u zemlji o uvođenju inovativnih predavanja u njihovim školama, čiji je fokus na rješavanju problema, kritičkom razmišljanju i vještinama kodiranja.

Tehnologija neće usporiti, biće sve brža i pametnija. Moramo odgovoriti na način koji je u skladu sa našim demokratskim vrijednostima.

Preispitivanje jedan od najcijenjenijih principa demokratije

DFC: Pozivali ste više puta sve stranke da pronađu zajedničko rješenje kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, ali konsenzus nije postignut. Imajući to u vidu, kao i litije koje su obilježile ovu godinu, kako ocjenjujete atmosferu u kojoj će se održati izbori u Crnoj Gori?

Alison KEMP: Svaki izbori preispituju način na koji su se neke stvari radile tokom prethodnog mandata i priliku da se pruže novi pristupi. To nije urođena slabost demokaratije, već više jedan od najvrijednijih i najcijenjenijih demokratskih principa. Budući da glasači u demokratskim društvima imaju izbor, izborni proces uvijek uključuje nadmetanje, nekada u većoj a nekada u manjoj mjeri. Nije neobično da oni elemeti društva koji imaju lični interes, po pitanju ishoda samih izbora, žele da se čuje i njihov glas u izbornoj kampanji. Sve dok političko nadmetanje ostane u granicama zakona, suprotstavljene političke kampanje jesu ono što je definicija demokratije.  

Bojkot opstruira demokratiju

U izbornom zakonodavstvu u Crnoj Gori već su načinjeni neki značajni koraci prije parlamentarnih izbora 2016. godine. U izvještaju misije posmatrača iz ODIHR nakon tih izbora istaknute su dalje važne preporuke koje su se trebale primijeniti. Žao mi je što nisu sve te preporuke u potpunosti uzete u obzir u parlamentarnom procesu, ali na kraju, validnost izbora zavisi najprije od dobre volje, vjere i povjerenja svih političkih subjekata i javnosti. Sigurna sam da se dobar rezultat može postići ako se sve institucije i političke partije u potpunosti i predano pridržavaju postojećeg zakonodavstva.

Naša riječ parlament potiče od francuskog glagola pričati, vaša riječ skupština potiče od glagola skupiti se. Vašim predstavnicima su povjereni glasovi građana da se okupe, pozivaju vlast na odgovornost i zastupaju interese građana. To se ne postiže bojkotom, koji opstruira demokratski proces i spriječava one reforme koje političke partije tvrde da žele da podrže. Nadam se da će svi poslanici koji dobiju glas na kraju mjeseca učestvovati u radu novog saziva parlamenta.

Suština puta Crne Gore ka članstvu u EU su reforme

DFC: Iako je Britanija napustila Evropsku uniju, njeni zvaničnici su u više navrata saopštili da je za Crnu Goru izuzetno bitno da nastavi evropske integracije. Koliko dalji napredak u tom procesu zavisi od nas samih, a koliko od odnosa snaga unutar Unije, jer zemlje članice, pogotovo nakon Bregzita nemaju isti stav o procesu proširenja?

Alison KEMP: Ujedinjeno Kraljevstvo želi snažno, stabilno i napredno susjedstvo. Ostajemo pri mišljenju da je proces evropskih integracija važan za uspostavljanje bezbjednosti, stabilnosti i prosperiteta na cijelom području Zapadnog Balkana. U srži puta Crne Gore ka članstvu u EU nalaze se reforme koje se moraju uspostaviti da bi pokazale da Crna Gora ima djelotvornu i održivu posvećenost vrijednostima koje dijele sve zemlje članice EU. Dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama o tim reformama biće važan pokazatelj angažovanosti Crne Gore u procesu pristupanja.

Slijedi težak posao zatvaranja poglavlja

Za tri godine koje sam provela u Crnoj Gori, EU je pokazala posvećenost ne samo Crnoj Gori već i cjelokupnom regionu kroz brojna diplomatska predstavništva čiji je fokus na regionu; zatim kroz novi paket proširenja Evropske komisije iz 2018. godine, kao i putem nove metodologije koja je pokrenula otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom 2020. godine. I sada, nedavno, kroz proširenje Evropskog zelenog dogovora i mjere i pomoć za odgovor na pandemiju korona virusa upućene Crnoj Gori i regionu.

Podrška za nastavak puta ka EU

Drago mi je što je Crna Gora otvorila sva poglavlja, ali sada mora početi težak posao njihovog zatvaranja. Ujedinjeno Kraljevstvo je ponosno što može da nastavi da podržava posvećenost Crne Gore pristupnom procesu, kao i u postizanju neophodnih uslova.

DFC: Šta, na kraju Vašeg mandata u Crnoj Gori, vidite kao najveću prednost, a šta kao manu našeg društva?

Alison KEMP: Vaša prednost je vaša veličina i otpornost duha vašeg naroda, koji mislim da je tipično predstavljen u mom dokumentarnom filmu Operacija Brezna 1944. Otpornost Crne Gore je odnedavno pod još većim pritiskom, ali korona virus je izvukao ono najbolje iz ljudi u smislu pružanja podrške najugroženijima.

Crna Gora ima mnogo toga da ponudi

Tokom boravka ovdje, zabrinjavala me je diskriminatorna retorika i vrijeđanje koje je nekada vidljivo u vašem političkom životu, uključujući i nacionalne, seksističke i homofobne uvrede. Toga sam postala naročito svjesna u zadnjih godinu dana, naročito u javnom diskursu oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i kasnije tokom pandemije. Raznovrsnost je zajednička vrijednost i NATO i EU, i u tom smislu, Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da daje podršku dijalogu i inkluzivnom pristupu u donošenju politika, kao i punom i pravednom sprovođenju vladavine prava.

Kao i svi u Crnoj Gori, svjesna sam ekonomskih posljedica korona virusa. Crna Gora ima mnogo toga da ponudi: jedan od najljepših i divljih predjela koji su posjetioci ikada vidjeli, izvanredne poljoprivredne proizvode, snalažljive i talentovane ljude. Ohrabrena sam time što se posljednjim paketom ekonomskih mjera teži balansu u najznačajnijim crnogorskim sektorima – turizmu i poljoprivredi, uključujući oblasti ekonomskog razvoja u povoju. Nastaviću da pratim napredak Crne Gore izdaleka.

Kako se Velika Britanija bori protiv dezinformacija i stranog miješanja, odgovorila nam je ambasadorka te zemlje u Crnoj Gori, Alison Kemp, kako crnogorske partije koriste Fejsbuk u predizbornoj kampanji, kao i koja je uloga Tvitera u globalnim konfliktima, čitajte u novom broju DFC magazina.

Vijest o uginuću nekoliko stotina vrabaca, usljed nevremena, koje je sinoć pogodilo Podgoricu, izazvalo je mnogo komentara da je za smrt ptica odgovorna 5G mreža. Takvu dezinformaciju je moguće pronaći u komentarima čitalaca na skoro svim crnogorskim portalima i njihovim Fejsbuk stranicama.

Na portalima se mogu pročitati komentari da su nadležni tokom večeri iskoristili nevrijeme da krijući postave 5G predajnike, i da se jutros već vide posljedice, kao i da je narod tražio tu tehnologiju koja se „nigdje lakše neće instalirati nego u Crnoj Gori, jer niko ne zna šta je to“.

Brojni komentari o navodno štetnom uticaju 5G mreže

Više puta smo objašnjavali kako nema naučnih dokaza da 5G mreža može imati štetan uticaj po zdravlje živih bića. Sve i da nije tako, vrapci nijesu mogli uginuti od posljedica zračenja 5G mreže jer se prve instalacije te tehnologije u Crnoj Gori očekuju do kraja 2022. godine.

Ornitolog Darko Saveljić za DFC je objasnio da su ptice uginule zbog naglog pada temperature.

„Vrapci su društvene ptice koje se nakon gniježdenja okupljaju u jata koja mogu brojati po nekoliko stotina. Zajedno traže hranu, piju vodu, zajedno spavaju. Pošto su mladim vrapcima ovo prve padavine nakon izlaska iz gnijezda, oni nijesu očeličeni na ovakvu kišu sa padom temperature od više od 20 stepeni. Jak vjetar imao je smrtonosni faktor rashlađivanja. Kiša je, ko je gledao, padala horizontalno. Sve to je uzrokovalo smrt na stotine njih. Vrlo vjerovatno i drugih vrsta u prirodi, ali su vrapci uz nas pa se odmah otkrije”, kazao je Saveljić.

Ovo nije prvi put da se u crnogorskoj javnosti pojavljuju spekulacije o štetnom uticaju novih tehnologija. Tako se 4. aprila, na platformi peticije.online pojavila “Peticija protiv uvodjenja 5G mreže u Crnoj Gori”, sa obrazloženjem da su se u zemljama u kojima je već instalirana 5G mreža pojavile brojne štetne posljedice. Obrazloženo je da se tokom samog testiranja 5G – u Holandiji na stotine ptica palo sa neba i uginulo, jer se koristi spektar frekvencija koje nijesu podobne ni po zdravlje ljudi, ni po zdravlje prirode.

Na uginuće ptica u Holandiji pozivaju se brojni teoretičari zavjera i protivnici 5G mreže. U periodu kada se dešavao pomor ptica (novembar 2018. godine) nije bilo 5G testiranja, a posljednje testiranje bilo je 28. jula 2018, nekoliko mjeseci prije incidenta. Te teorije su demantovane i iz lokalnih udruženja za zaštitu ptica

 Kao i prethodne generacije tehnologije bežične mreže (4G, 3G i 2G), 5G mobilni podaci se prenose putem radio talasa. Radio talasi su mali dio šireg elektromagnetnog spektra talasa i emituju energiju koja se naziva elektromagnetno zračenje. Radio talasi se nalaze na pri kraju spektra elektromagnetnog zračenja – proizvode samo nejonizujuće zračenje (vrstа elektromagnetnog zračenja koja ne poseduje dovoljno energije kojom bi mogla izazvati јonizaciju, odnosno uklanjanje elektrona iz atoma). To znači da ovi talasi ne mogu da oštete DNK u ćelijama, za razliku od  talasa sa višim frekvencijama (kao što su gama zraci, rendgenski zraci i i ultraljubičasto svijetlo) koji mogu uzrokovati promjenu u DNK ćelije.