Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U epizodi 001 razgovaramo sa Aleksandrom Brezarom o aktuelnom pitanju teorija zavjere, koje su se izdigle na dnevni red pojavom korona virusa. Aleksandar Brezar je novinar, fact-checker sa dugogodišnjim iskustvom u medijima, od štampe i radija do televizije i interneta. Ponosni je vlasnik Balkan Factchecking Award iz 2017. godine, koju dodeljuju Istinomjer i Pointer Institut. Voditelj je podkasta Sarajevo Calling.

Obrazovanje je jedini  način da se društvo dugoročno izbori sa dezinformacijama, tim opasnim  fenomenom koji nanosi ozbiljne štete svim zemljama, zaključeno je na panelu posvećenom borbi protiv dezinformacija, organizovanom u okviru jubilarnog desetog 2BS foruma, održanog 11. decembra.

Milan Jovanović, iz Digitalnog forenzičkog centra smatra da je za uspješnost borbe protiv lažnih vijesti u svim društvima ključno postojanje i političke volje i razumijevanja ključnih donosioca odluka o negativnim implikacijama tog fenomena. Nijedna fact-checking organizacija ne može sama da se izbori sa  tako kompleksnom pojavom. Odogovor mora da bude multisektorski, odnosno da uključuje saradnju fact-checking organizacija, medija, ali i da bude na političkoj agendi, ističe on. 

Podsjećajući  da dezinformacije postoje od kada i sam jezik, Jovanović je kazao da su, zahvaljujući tehnologiji, one došle u prvi plan i postale svakodnevna tema. Od amerčkih izbora 2016. koji se smatraju prekretnicom  u pogledu globalnog  uspona  ovog fenomena, upotreba tehnologije  je ta koja je državama, nedržavnim akterima i političarima omogućila da šire dezinformacije, miješaju se u interne stvari drugih zemlja, kreiraju političko mnjenje i izvlače korist za sebe, kazao je on.  Jovanović podsjeća da tehnologija sama po sebi nije loša, već je ono što mi od nje napravimo, bilo dobro ili suprotno od toga.

Kao ilustrativan primjer Jovanović je naveo minule parlamentarne izbore u Crnoj Gori , kada je cijela država bila izložena organizovanoj kampanji i artiljeriji lažnih vijesti, prije svega iz Srbije, kako je kazao, u tolikoj mjeri da se posmatrač ne može oteti utisku da  je Crna Gora bila na pragu građanskog rata. Slično je bilo i kada je Crna Gora primljena u NATO.

Dodatno, vrijeme sadašnje pandemije samo je osnažilo teorije zavjere i generisalo mnoštvo nedoumica i krivih linija, a prijemčivost tih teorija za obične gradjane leži, prema njegovim riječima u tome što one i vijesti nude lake i prijemčive odgovore na kompleksna pitanja, poput aktuelne pandemije, zaključuje Jovanović.


Praveći paralelu izmedju američkih izbora 2016 i ovogodišnjih, Nikolas Jap iz Atlantskog savjeta Amerike je kazao da su tokom ove kampanje lažne vijesti mnogo lakše otkrivane i da je proaktivni pristup fact-checking organizacija imao pozitivan rezultat.  Međutim, prozivodjači lažnih vijesti su i sami proromijeni taktiku, prilagodili su se sadržaj, napuštajući najveće platforme i usmjerili sadržaj prema posebnim grupama, i u tom poslu su i dalje uspješne. On je ukazao da sada neke zemlje čak prave paktove kako da sakriju hakerske napade ili generišu lažne vijesti, dajući im autentičniji izgled. U tom kontektu pomenio je Rusiju i Iran. Kao jedini uspješan način borbe sa lažnim vijestim i on je naveo obrazovanje, ali i angažman cijelog društva. 

Jakub Janda, direktor istraživačko-analitičkog centra Evropske vrijednosti iz Praga, je ukazao na mnogobrojne sličnosti između načina na koji Rusija i Kina upotrebljavaju lažne vijesti. Oni imaju istovjetne strateške ciljeve u Evropi a to je da istisnu SAD, da pokidaju tranatlanske veze i ostvare svoj dominantana uticaj u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.
Za razliku od agresivne Rusije koja kosristi neke države kao posrednike, Kina ima tiši ali uporan i čvrst pristup, ona kupuje politički uticaj, tako što nalazi političatre koji će, privučeni oređenim benefitima, promovisati njen interes i širiti dezinfomacije koje ona želi.
Trenutno , ciljevi dezinformacija koje ta država plasira su da se skine krivica sa te zemlje za pandemiju korona virusa, da se Kina pokaže kao spasilac koji pomaže dijeleći opremu i da se SAD prikaže kao sebična sila koja ne želi da priži ruku pomoći. On je  rekao da će Kina kažnjavati zemlje u Evropi koje pokušaju da isključe njene tehnološke gigante sa tendera za postavljanje 5G mreže, da će kažnjavati one koji imaju dobre odnose sa Tajvanom i da će na svaki način pokušati da skrene pažnju sa njenog kršenja ljudskih prava.
Ono što ga zabrinjava je da, za razliku od SAD-a, Evropa nema odgovor na to. Izlgeda da  Evropa nije zabrinuta, pa onda nema razloga da ni Kina ni Rusija mijenjaju svoje ponašanje, zaključuje Janda.

Formiranje Vlade u Crnoj Gori bila je glavna tema mjeseca za nama, kako u crnogorskim medijima tako i u medijima iz Srbije, koji su svemu dodali senzacionalistički ton. Pored toga, u novom broju DFC magazina čitajte o narativu o negiranju crnogorskog identiteta i onima oko popisa stanovništva u Crnoj Gori koji treba da se održi 2021. godine. Ni tema o postizbornim dešavanjima u Sjedinjenim Američkim Državama nije izostala, te stoga pogledajte koje su to nove-stare teorije zavjere koje su širili kako mediji tako i političari.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se glasati o izboru predsjednika i članova 42. Vlade počela je juče, 2. decembra, a diskusije su obojene uglavnom kritičkim tonovima i vlasti i  opozicije.

Karakteristično za pisanje medija iz Srbije je njihovo fokusiranje na prisustvo predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj sjednici, koje je propraćeno senzacionalističkim naslovima: ŠOK U PODGORICI Krivokapić čita ekspoze, Milo zinuo u prvom redu!; RASPRAVA SA MILOVCIMA: Evo šta su poslanici DPS-a dobacivali Krivokapiću; “NIJE NAŠA VLADA” Haos u Podgorici, Milo Zdravku doveo žene pod prozor, deru se na sav glas! (VIDEO). Uz to, portal Pravda navodi da vlada opšte rasulo, jer je Crna Gora još uvijek bez Vlade.

Inače, prethodno je sjednica bila zakazana za 24. novembar, ali je zbog sumnji da nova vlast namjerava da bira novu Vladu na godišnjicu ukidanja državne samostalnosti Crne Gore –odgođena. Portali iz Srbije su razlog za odlaganje Skupštine predstavili senzacionalističkim naslovima: MILO NAŠAO RUPU U KALENDARU, DPS ima način da ostane na vlasti (Alo), KOMITE I MILO ODREĐUJU DATUM: Zbog pritiska crnogorskih nacionalista izbor nove vlade odložen za 2. decembar (Novosti).

I odluka Ministarstva spoljnih poslova da proglasi ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića za personu non grata iznjedrila je novi narativ. Portal Nacionalist je prenio izjavu Vladislava Jovanovića, nekadašnjeg ministra spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije, da je protjerivanje ambasadora Božovića težnja odlazećeg režima da zakomplikuje situaciju novoj vlasti kako bi stvorila osnove za svoj mogući povratak.

Kritike na račun mandatara

Za razliku od predizbornih izvještavanja u kojima su mediji iz Srbije veličali nosioca liste Za budućnost Crne Gore Zdravka Krivokapića, retorika je nakon izbora promijenjena i on se našao na udaru brojnih portala. Tako tabloid Informer piše da tehnička Vlada Mila Đukanovića nastavlja da hapsi sveštenike Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, ističući da je mandatar Zdravko Krivokapić prvobitno podržao hapšenje, dok se lider koalicije Crno na bijelo Dritan Abazović nije oglasio po tom pitanju. Informer taj postupak predstavlja kao strahovit pritisak na Srbe koji ne jenjava, kao i progon SPC. Kritiku Krivokapiću uputio je i portal Srbija danas navodeći da mandatar ima dvostruke aršine jer je osudio prijetnje upućene Abazoviću, a nije reagovao kada je pripremano ubistvo Milana Kneževića, jednog od lidera DF-a.

Portal Republika plasirao je narativ da je biznismen Miodrag Daka Davidović odlučio da osnuje novu partiju kako bi mandataru Zdravku Krivokapiću obezbijedio partijsku zaleđinu i infrastrukturu za buduće izborne izazove. Potez je protumačen kao zakulisne radnje budućeg premijera i biznismena u Crnoj Gori. Dodaju i da je, prema saznanjima Srpskog telegrafa, cilj marginalizacija Demokratskog fronta, koji je najveći zamajac u borbi protiv režima Mila Đukanovića.

Mandatar se našao na meti srbijanskih medija i zbog pitanja povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova. Portali Novosti i Pravda pisali su da su poruke upućene uoči sahrane mitropolita Amfilohija jasan pokazatelj većinskog stava vjernika o pitanju Kosova, ali i razlika u stavovima o tom pitanju među novom političkom većinom predvođenom mandatarom Krivokapićem. U naslovu oba teksta navedeno je da je pitanje Kosova Amfilohijev test za Krivokapića i da je time otvoreno pitanje povlačenja priznanja lažne države.

Slične poruke uputio je i član glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović. On je apelovao da svi koji su prilikom sahrane mitropolita Amfilohija u Podgorici uzvikivali Ne damo Kosovo odmah natjeraju budućeg premijera Zdravka Krivokapića da povuče priznanje nezavisnosti te države. Đukanović je kritikovao i prvobitne predloge mandatara Zdravka Krivokapića za sastav nove Vlade. Takođe je na svom Tviter nalogu problematizovao ekspertizu Dritana Abazovića, kao i crnogorski jezik kojim govori Nikola Terzić, prvobitno predložen za ministra unutrašnjih poslova. 

Krivokapić je kritikovan i zbog navodnog vođenja antisrpske politike. Portal Objektiv piše da je on zabio nož u leđa Srbima koji su ga doveli na vlast i izbacio ih iz sastava kabineta. U tekstu je istaknuto da je Krivokapić u više navrata okarakterisan kao kadar Mila Đukanovića, te se može postaviti pitanje da li je on njegov trojanski konj.

Kome će Krivokapić i Abazović prvo na poklonjenje?

Značajno zanimanje medija u Srbiji odnosilo se i na pozicioniranje lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u novoj Vladi. Portal Novosti tvrdio je da Dritan dobija funkciju i da mu je sigurna fotelja, a nakon što je advokat Nikola Terzić povukao kandidaturu za mjesto ministra unutrašnjih poslova, Novosti su se zapitale da li će Abazoviću pripasti MUP. 

Informaciju da će prva zvanična posjeta budućih premijera i zamjenika premijera biti Brisel, koju je saopštio lider URA nakon radnog doručka sa šeficom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popa, portal Alo je prenio uz senzacionalistički naslov: ZNA SE KOME SE  IDE NA POKLONJENJE Evo gde će Krivokapić i Abazović prvo otići u posetu.

Šta priprema odlazeća vlast?

Pored mandatara Krivokapića, mediji iz Srbije su targetirali i odlazeću vlast, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). Ponavlja se narativ o podjelama u Đukanovićevom DPS, te o raspadu te partije uz senzacionalističke naslove: Milu gori pod nogama, DPS na rubu propasti! (Alo), DPS NA RUBU PROPASTI: Teška previranja i podjele u nekada najjačoj partiji Crne Gore (Srbija danas).

Akcentiran je i narativ da režim neće mirno predati vlast i da će probati na sve načine da to spriječi. Portali Informer i Srbija danas prenose izjave analitičara Boška Vukićevića da odlazeća vlast pokušava da osujeti uspostavljanje nove vlasti i to kroz odobravanje značajnih projekata u koje su uključeni njima bliski biznismeni. Vukićevićevo viđenje situacije pratili su naslovi: MILOV REŽIM DOTAKAO DNO! Analitičar otkrio poslednji podmukli plan ODLAZEĆE VLASTI (Srbija danas), MILO DELI NARODNE PARE SVOJIM BIZNISMENIMA, POSLEDNJI PODMUKLI PLAN ODLAZEĆE VLASTI! Krivokapić i ekipa moraju hitno da reaguju, svaki sat je ključan! (Informer).

Analizirajući sadržaje srpskih medija o događajima u Crnoj Gori u postoizbornom periodu DFC uočava da su oni manje više prenosili zvanična saopštenja političara ili institucija, uz kreiranje tendencioznih naslova sa ciljem plasiranja odgovarajućih narativa.

Dva događaja, od koji se jedan desio a drugi nam tek predstoji, ponovo oživljavaju narativ o negiranju državnosti Crne Gore i crnogorskog identiteta. Prvi su izbori (održani 30. avgusta) na kojima su do tada opozicione partije odnijele pobjedu, što je značilo preuzimanje vlasti, a drugi je popis stanovništva planiran za 2021. godinu.

U postizbornim mjesecima, koji su donijeli preokret na političkoj sceni Crne Gore, u medijima su sve prisutniji akteri koji od Crne Gore žele da stvaraju drugu srpsku državu, negiraju temeljne vrijednosti crnogorskog antifašizma i ruše sekularni karakter države. Osmišljena kampanja negiranja identitetskih vrijednosti crnogorskog društva je vrlo intenzivna.

Savezna država Srbija, Crna Gora i Republika Srpska

Najistaknutiji zagovornik spajanja Crne Gore sa Srbijom i Republikom Srpskom u jednu saveznu državu svakako je Aleksandar Raković, srpski istoričar i ideolog velikosrpskog projekta Srpski svet. On je u intervjuu za Novosti ocijenio da nakon promjene vlasti u Crnoj Gori budućnost odnosa Crne Gore i Srbije leži u ujedinjenju Beograda, Podgorice i Banjaluke u jednu saveznu državu. Objašnjavajući svoju ideju, rekao je da su Srbija i Crna Gora istorijske države srpskog naroda jer je, kako navodi, u oba slučaja riječ o srpskoj državnosti.

Raković je u oktobru ove godine na konferenciji Položaj Srba u Crnoj Gori nakon pada režima Mila Đukanovića otkrio novu strategiju Srpskog sveta prema Crnoj Gori. Njom se predviđa da Srbi u Crnoj Gori postanu relativna većina na popisu, a potom da se pitanje ujedinjenja svih srpskih država na Zapadnom Balkanu postavi kao legitimna inicijativa. On je tokom tog istupa kazao da su srpsku nacionalnu ideju ubacili u glavni tok, u politiku Crne Gore i ujedinjenje ne može biti tabu tema. To je sasvim legitimna i legalna ideja. Ujedinjenje svih srpskih država na prostoru bivše SFRJ je potpuno legalna ideja, rekao je Raković.

O Srpskom svetu, ujedinjenju svih Srba pod patronatom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pozitivan stav ima i Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije. Posljednja optužba u bošnjačkim i montenegrinskim medijima je da Vučić stvara ‘Srpski svet’. Vjerujem i nadam se da je optužba istinita, Vučić treba da stvara Srpski svet. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba, izjavio je u septembru ministar Vulin. 

Negiranje crnogorskog identiteta

Sve dominantniji postaje i narativ kojim se negira postojanje crnogorskog identiteta. Tako je dr Radmilo Marojević, nekadašnji dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, na tribini održanoj u Srpskoj kući saopštio da se Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu. Za dr Marojevića nacionalno opredijeljeni su Srbi i Šiptari. Crnogorci u etničkom smislu niti su kad postojali niti danas postoje niti mogu postojati, može se pomoću te floskule samo uništavati Crna Gora kao istorijska realnost i naravno onaj matični narod u Crnoj Gori, riječi su dr Marojevića.

Negaciju crnogorske nacije Vladimir Đukanović, član glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), je iskazao izjednačavajući Crnogorce i Srbe kao jedan narod. Đukanović je gostujući u emisiji Srpski svijet na nacionalnoj televiziji IN4S i komentarišući djelo pokojnog mitropolita Amfilohija kazao da je on oživio živi srpski organizami Crnogorce, ističući da kada kaže Crnogorci najprije misli na Srbe. Kako bi potvrdio svoje izlaganje, citirao je pokojnog protojereja savrofora Lazara Milinog, koji je kazao da Crnogorac koji nije Srbin nije ni Crnogorac.

Popis stanovništva uzburkao javnost

Planirani popis u Crnoj Gori predstavlja se kao pitanje opstanka države i naroda. I dok je u svijetu popis označen kao prikupljanje statističkih podataka, u Crnoj Gori je politička stvar oko koje se bore i jedni i drugi.

Tema popisa stanovništva u Crnoj Gori sve učestalije popunjava i stupce medija u Srbiji, iako ne u mjeri u kojoj su bili prisutni tekstovi o formiranju nove crnogorske Vlade. Dominantan narativ je da Crnogorci strahuju od popisa zbog izvjesnog povećanja broja Srba, te je zbog toga predloženo da se popis odloži. Alo navodi da odlazeća vlast i njoj blizak Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već nedjeljama panično vode kampanju ne bi li se redovni popis na svaki način odložio. Sputnjik Srbija, između ostalog, piše da zahtjev za odlaganje popisa predstavlja ponižavanje etničkih Crnogoraca i da su se usljed vladavine odlazećeg režima izgubili jasni kriterijumi šta znači biti Crnogorac.

Pored medija, stav o popisu u Crnoj Gori iznose i političari i aktivisti. Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević objasnio je da sa te pozicije namjerava da pomogne da srpski narod u Crnoj Gori bude ravnopravan. To, kako kaže, očekuje nakon redovnog popisa stanovništva naredne godine. Ljudi nisu do sada imali slobodu da iskažu šta zaista misle i kako se osjećaju. Moj cilj je da se to prvi put dogodi na ovom popisu, kako bismo dobili realnu sliku u našem društvu, poručio je gradonačelnik Budve i funkcioner DF-a.

Plan za popis ima i Čedomir Antić, srpski istoričar i još jedan od zastupnika velikosrpskog projekta Srpski svet. On je ocijenio da bi na predstojećem popisu u Crnoj Gori Srbi trebalo da budu većina, dok bi broj Crnogoraca trebalo da bude oko 25%. Vjeruje da će Crna Gora ostati i nezavisna i multietnička ukoliko srpski narod dobije mogućnost da se razvije slobodno u demokratiji i ravnopravnosti. Srbi će pritom činiti oko 50 odsto stanovništva, a Crnogorci oko 25 odsto. To je istina i realnost; ona nema veze s tim ko je na vlasti, već da li je zemlja slobodna i demokratska, kazao je Antić.

Srpski svet – iluzija

Gostujući u Drugačijoj radio vezi, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, je na pitanje da li će pobjeda Bajdena razbiti projekat Srpskog sveta, odgovorila da taj projekat realno nema neku šansu. Da je ima, vjerovatno bi imao i veću podršku međunarodnih aktera. I zbog međunarodnog konteksta koji je još fluidan, a međunarodni poredak nije konsolidovan, srpski nacionalisti smatraju da pitanje granica nije riješeno, te da treba samo čekati zgodan trenutak. To je jedna iluzija kojoj će se stati na kraj, ali Srbija, opstajući na tom projektu, gubi dragocjeno istorijsko vrijeme, kazala je Biserko.

U borbi protiv lažnih vijesti ne postoji jednostavno rješenje, a najbolji način za suprotstavljanje tim pojavama je edukacija i jačanje medijske pismenosti, ocijenio je u intervjuu za DFC magazin osnivač Muzeja lažnih vijesti iz Hrvatske, Lordan Prelog.

Muzej je počeo sa radom sredinom oktobra i funkcioniše kao onlajn platforma na kojoj se objavljuju različiti sadržaji, od aktuelnih lažnih vijesti i dezinformacija do alata za razvoj medijske pismenosti.

Prelog pojašnjava da Muzej, jedinstven projekat na Balkanu, može dati mali doprinos u borbi protiv globalnog fenomena lažnih vijesti, ali da je ključno razvijanje kritičkog razmišljanja kod omladine.

Smatra i da je nepovjerenje u naučnike i novinare povezano sa nivoom medijske pismenosti građana i dodaje da je, prema zvaničnim procjenama, materijalna šteta u svijetu zbog direktnih i indirektnih posljedica dezinformacija za 2019. procijenjena na čak 78 milijardi dolara.

DFC: Sredinom oktobra ste osnovali Muzej lažnih vijesti – onlajn platformu s alatima za razvoj medijske pismenosti i borbu protiv dezinformacija. Zbog čega ste se odlučili da pokrenete takav projekat i da li Vas je na to motivisao neki poseban događaj?

Lordan PRELOG: Željeli bismo osvijestiti građane o raširenosti lažnih vijesti te ih naučiti kako ih prepoznati u medijima i na internetu, posebno na društvenim mrežama gdje su vrlo prisutne. Doprinos prve faze projekta, osnivanje Muzeja lažnih vijesti na internetu, samo je mali doprinos globalnoj borbi protiv lažnih vijesti i zapravo služi kao jedan od dodatnih mehanizama za borbu protiv dezinformacija.

Inače, projekt je rezultat rada Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) koji, među ostalim, već 25 godine organizira međunarodnu konferenciju Informacijska tehnologija i novinarstvo u Dubrovniku. Imamo plodnu suradnju s domaćim i stranim stručnjacima, a i jedini smo u Hrvatskoj član SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vodećih mreža velikog broja institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti.

U MUZEJU PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOSTI

DFC: Kakvi su planovi za dalji razvoj Muzeja?

Lordan PRELOG: Na početku priče, organizacija sadržaja Muzeja temeljila se na četiri stupa, koji s različitih aspekata pristupaju nastanku, razvoju, važnosti i posljedicama ovog fenomena. Prvi stup, PROŠLOST, zamislili smo kao mjesto na kojem bi bile izložene najpoznatije lažne vijesti iz proteklih stotinjak (ili više) godina. Na što objektivniji način obradili bi priče o vijestima koje su imale zapažen odjek u javnosti.

Odabrane nove lažne vijesti iz domaćih medija te svjedočanstva priznatih novinara i znanstvenika čine jezgro Muzeja, drugi stup – SADAŠNJOST. Nakon određenog vremena vijesti se, zajedno s najinteresantnijim komentarima i dijelom rasprave, pohranjuju u arhivu gdje su dostupne za pretraživanje.

Treći stup, BUDUĆNOST, posvećen je edukaciji iz medijske pismenosti. Uvodni tekstovi govore o važnosti uvođenja i razvoja obrazovanja iz ovog područja. Biti će ponuđeni i kratki tečajevi u formi kvizova, igara, labirinta, koji simbolično nagrađuju one koji (brzo i dobro) savladaju pojedine zadatke.

Cilj četvrtog stupa (ZAŠTO) je objasniti fenomen dezinformacija, te stoga sadrži zbirku više od trista najvažnijih znanstvenih i stručnih tekstova o tom fenomenu. Služi znanosti (istraživačima), obrazovanju (nastavnicima), novinarima, političarima itd.

Planiramo daljnje razvijanje i populariziranje alata i tehnika za borbu protiv lažnih vijesti (tečajevi, predavanja, igre, interaktivni kvizovi), a sve to s ciljem podizanja razine medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja naših građana.

U FINSKOJ SE O MEDIJSKOJ PISMENOSTI UČI OD VRTIĆA

DFC: Ni Crna Gora ni Hrvatska nemaju zavidan plasman na ljestvici Indeksa medijske pismenosti. U čemu vidite razlog za to i kako je moguće takvo stanje popraviti?

Lordan PRELOG: Medijska pismenost u Hrvatskoj, kao i u većini država EU, nije dovoljno razvijena, a upravo se sposobnost kritičkog razmišljanja smatra ključnim faktorom u procesu utvrđivanja činjenične točnosti informacije. Prema Indeksu medijske pismenosti (Media Literacy Index 2019, Open Institute Sofia) Hrvatska je na 25. mjestu od 35 europskih država, mi lošije stojimo čak i od Slovačke, Češke, Malte i Kipra.

Nepovjerenje u znanstvenike i novinare povezano je s medijskom pismenošću, jer se pokazalo da zemlje s višim razinama nepovjerenja imaju niže ocjene medijske pismenosti.

Medijske pismenosti u Hrvatskoj nema u školskom kurikulumu, dok se u Finskoj to uči već u vrtićima i zato moramo poticati mlade generacije da nauče kritički promišljati kada evaluiraju neki sadržaj, kako bi znali razlikovati istinu od laži. S druge strane, i novinari trebaju izvještavati istinito i s najvišim profesionalnim standardima.

DFC: Sva istraživanja pokazuju da se dezinformacije i lažne vijesti najčešće objavljuju na internetu (društvene mreže, portali). Te pojave su posebno dobile maha tokom pandemije. Kako se izboriti sa tim negativnim efektima koji su već ostavili ogromne posljedice?

Lordan PRELOG: Mogu samo ponoviti što godinama govore stručnjaci – nema univerzalnog rješenja, nema takozvanog silver bullet koncepta. Prema nedavnom izvještaju Sveučilišta Baltimor, u svijetu je u 2019. materijalna šteta prouzročena direktnim i indirektnim posljedicama dezinformacija procijenjena na čak 78 milijardi dolara.

Jedna izreka kaže nešto poput laž obiđe pola svijeta dok istina navuče cipele. Dezinformacije u pravilu ostvaruju i mnogostruko veći doseg od običnih vijesti. Lažna priopćenja za javnost, dezinformacije i lažne objave na društvenim mrežama predstavljaju sve veću prijetnju zbog brzine širenja i dosega, one imaju znatan utjecaj na snagu brenda, umanjuju produktivnost i/ili nanose izravnu financijsku štetu pojedncima, tvrtkama i institucijama.

Prema nedavnom izvještaju Sveučilišta Baltimor, u svijetu je u 2019. materijalna šteta prouzročena direktnim i indirektnim posljedicama dezinformacija procijenjena na čak 78 milijardi dolara.

Postoje pojedinci kao i organizirane skupine koje se bave produkcijom lažnog sadržaja isključivo radi zarade od klikova. Poznat je slučaj makedonskog gradića Veles u kojem su tijekom 2016. mladi ljudi vični novim tehnologijama i društvenim mrežama otvarali veb stranice na kojima su objavljivali dezinformacije o Hilari Klinton, tadašnjem Trampovom protivkandidatu.

ZAKONI BITNI, NE I PRESUDNI

DFC: Crna Gora je uoči parlamentarnih izbora bila izložena dosad neviđenoj dezinformacionoj kampanji, a lažne vijesti su gotovo uvijek objavljivali isti mediji. Koji je najbolji model za borbu protiv takvih organizovanih akcija – sankcije utemeljene u zakonima, udruženo djelovanje fakt-čekera ili nešto treće?

Lordan PRELOG: Potrebno je paralelno raditi na nekoliko frontova, edukacija je samo dio priče. Na primjer, dobra je vijest da se u borbi protiv onlajn dezinformacija sve više koristi umjetna inteligencija (AI) koja postaje prilično efikasna u prepoznavanju sumnjivih mrežnih sadržaja. Veliki doprinos borbi protiv dezinformacija daju i factcheker-i , no sama provjera i ocjenjivanje istinitosti neke vijesti nije rješenje problema.

Osobno nisam pristaša neke strašne zakonske regulative jer onda država propisuje neki okvir što često vodi u (samo)cenzuru. Međutim, zakonska regulativa mora postojati, pogotovo u slučajevima sustavnog iznošenja dezinformacija od strane istih aktera, koji to očito rade s namjerom i promišljenom agendom. Ako nekoga dobro lupite po džepu, drugi puta će razmisliti da li će objaviti neprovjerenu ili izmišljenu informaciju.

U borbi protiv lažnih vijesti ne postoji jednostavno rješenje, potrebno je raditi na edukaciji i razvijanju kritičkog razmišljanja građana. Povjerenje u medije i institucije države može se vratiti profesionalnim i etičnim obavljanjem novinarskog zanata, te naravno razvojem medijske pismenosti svih slojeva društva, počevši od onih najmlađih.

DFC: Imate dugododišnje novinarsko iskustvo. Da li Vam se u praksi desilo da objavite dezinformaciju ili lažnu vijest i koliko je rad u novinarstvu bio okidač za osnivanje Muzeja?

Lordan PRELOG: Radio sam u Jutarnjem listu od 2001. do 2008, bila su to drugačija vremena. Nije da mi je tadašnji posao bio neki okidač, no za to vrijeme sam na vlastitoj koži spoznao važnost etičnosti u novinarstvu, kao i temeljnih postulata profesije. Kao mladi novinar nekada sam znao mrvicu nadopuniti izjave svjedoka ili slično, kako bi tekst bi zanimljiviji i dobio više mesa. Nikada krucijalne informacije, no u nekoliko sam navrata znao sugovornicima u usta umetnuti neke svoje riječi ili konstatacije. Vrlo brzo sam shvatio da se to ne radi. Inače, mislim da je većina kolega ponekad nenamjerno objavila pogrešnu informaciju, bilo zbog brzine ili zbog previda. No, u većini slučaja bez neke namjere. Danas vidimo da to više nije slučaj već da se dezinformacije plasiraju u medijski prostor s ciljem da se nekome naudi ili nanese materijalna šteta.

Očevici smo da se posljednjih mjeseci na crnogorskoj javnoj sceni odigrava svojevrsni politički rijaliti. Međutim, ova nova realnost nije svojstvena samo Crnoj Gori, situacija je slična i u regionu, Evropi i SAD. 

Stoga se u novom broju DFC magazina možete čitati o verbalim ratovima botova na Tviteru, dezinformacijama, izvještavanju medija, teorijama zavjere i ostalim fenomenima iz našeg domena rada koji su oblikovali ili barem pokušali oblikovati društveno-političku situaciju i mnjenje u Crnoj Gori i šire.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama oduvijek se prate sa velikom pažnjom na globalnom nivou. Međutim, pozornost koju su privukli ovogodišnji izbori (3. novembra 2020) dodatno je pojačana zbog specifičnih uslova u kojim se održavaju. Ovo je godina u kojoj je pokrenut Trampov impičment, što je zaoštrilo kampanju mnogo prije njenog zvaničnog početka. Takođe, duboke rasne podjele u zemlji rasplamsali su protesti pod nazivom The Black Lives Matter (Životi crnaca su važni), a u isto vrijeme svijetom je zavladao COVID-19, značajno ga mijenjajući.

Usljed pandemije izazvane korona virusom reducirani su predizborni skupovi, pa su se kampanje i za mnoge druge izbore u ovoj godini (npr. u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini) uglavnom vodile putem elektroniskih medija i društvenih mreža. Ta vrsta komunikacije sa biračkim tijelom pokazala se pogodnim tlom za širenje lažnih vijesti, dezinformacija i teorija zavjere. Zahvaljujući, između ostalog, i predsjedniku Trampu, upravo su određene teorije zavjere doživjele svjetsku promociju. QAnon, koji je u međuvremenu postao svjetski poznat i široko podržan pokret, je najbolji primjer toga, o čemu je nedavno pisao DFC.

Utisak je da su ruske operacije hakovanja i upotreba društvenih mreža za manipulisanje javnim diskursom u Sjedinjenim Državama prije četiri godine uhvatili američki sistem nespremnim. Međutim, danas su lažne vijesti, možda baš zahvaljujući Trampu, postale mejnstrim. Narativ o ruskom miješanju ponovo je jedna od glavnih tema i tokom predsjedničke kampanje 2020. godine. Uz to, bombardovanje javnosti obiljem informacija, kao i atmosfera ispunjena govorom mržnje, ekstremizmom i dezinformacijama oslabili su američke demokratske i kritičke kapacitete, čineći ljude podložnijim uticaju lažnih vijesti.

Iako građani uviđaju opasnost od širenja lažnih vijesti, istraživanje The Pew Research Centra iz juna 2019. pokazalo je da 70% Amerikanaca smatra da su lažne vijesti uzdrmale povjerenje u vladine institucije, te da kvantitet koji se svakodnevno plasira čini ljude nemoćnim da ih prepoznaju i da se bave njihovom istinitošću.

Tramp, teorije zavjere i dezinformacije

Tokom predizborne kamapnje, QAnon teorija zavjere da je administracija Baraka Obame lažirala ubistvo Osame bin Ladena dobila je vjetar u leđa. Predsjednik Donald Trump je tu objavu ritvitovao na svom profilu. Zagovornici teorije su njegov postupak shvatili kao potvrdu zvaničniih američkih institucija. Vijest su ubrzo demantovali članovi SEAL tima koji je učestvovao u akcijii hvatanja i ubistva Osame bin Ladena. Tramp je svoj postupak branio tvrdeći da je samo podijelio nečije mišljenje. On je poznat po (in)direktnom podržavanju QAnon pokreta, iako ih je FBI okarakterisao kao bezbjedonosnu prijetnju.

Sporni tvit koji je Trump retvitovao

Tokom prve predsjedničke debate, Tramp i njegove pristalice su na društvenim mrežama optuživali Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera za korupciju, pozivajući se na neprovjerene dokaze, poput mejlova koje je obajvio Njujork post, a koje je redakciji dostavio Trampov advokat Rudi Đulijani. Iako obmanjujuća, Trampova izjava je urodila plodom, jer su njegovi komentari usmjerili pažnju na Bajdenovog sina i njegov rad. To potvrđuje analiza Njujork tajmsa o pretragama na Guglu i objavama na Fejsbuku tokom i nakon debate. Pretraživanje Hantera Bajdena na Guglu (prema podacima Gugl trends-a) se više nego utrostručilo tokom debate u poređenju sa prethodnim događajima. Isto se dogodilo i na Fejsbuku. Sličnom i vidno uspješnom Tampovom potezu svjedočili smo i 2016. godine, kada je kreiran narativ o korupciji tadašnje Trampove protivnice Hilari Klinton.

Upravljanje pandemijom jedna od ključnih tema kampanje

Ključna pitanja predsjedničkih izbora 2020. godine ticala su se Trampovog upravljanja državom tokom pandemije COVID-19, kao i zatvaranja američke ekonomije. I na tu temu počeli su po društvenim mrežama da kruže mimovi o Trampovom protivniku Bajdenu, koji su sugerisali da će on, u slučaju pobjede, zaključati našu naciju dok ne budemo spremni za vakcinu. Mim je na Fejsbuku označen kao lažna vijest, međutim, to nije zaustavilo njegovo širenje.  

Prema anketama i analizi medija, država Pensilvanija je označena kao jedna od presudnih za odluku ko će biti budući predjsednik SAD-a. U trenutku kada  su ankete dale prednost Bajdenu u toj državi, Tramp je tamo započeo agresivu kampajnu, iznoseći lažne i obmanjujuće informacije o glasačkim listićima i glasanju. Tvrdio je da on u toj državi može da izgubi isključivo putem izborne krađe i prevare. Republikanci su isti narativ imali u predizbornoj kampanji i na dan izbora 2016. godine. Tada je sadašni potpredsjenik Majk Pens govorio da se na dan izbora u Indijani dešava izborna prevara.  

Obim lažnih vijesti koje se građanima plasiraju najbolje pokazuje analiza organizacije FactCheck koja je pratila sve govore predsednika Trampa na skupovima tokom predizborne kampanje od 12. do 16. oktobra 2020. Analiza je pokazala da je u ukupno šest govora, od kojih je svaki trajao u prosjeku jedan sat i 20 minuta, Tramp iznio 46 lažnih ili obmanjujućih tvrdnji. Ta organizacija je pratila i demokratskog kandidata. U istom periodu Bajden je održao četiri predizborna skupa na kojima je u prosjeku govorio manje od 30 minuta. On je tom prilikom iznio 9 lažnih, obmanjujućih ili preuveličanih tvrdnji.

Fejsbuk i Tviter u borbi protiv dezinformacija tokom kampanje

Uzavrela situacija u Americi primorala je gigante poput Fejsbuka i Tvitera da nametnu ograničenja tokom trajanja kampanje i glasanja. Uvedeni su mehanizmi za sprečavanje širenja dezinformacija, uključujući jasnije označavanje lažnih objava. U borbi protiv inostranog miješanja i jedni i drugi su osnažili zaštitu porfila, posebno izbornih kandidata, ali i svih drugih državnih zvaničnika. Uložen je i novac u projekte koji podržavaju razvoj medijske pismenosti sa ciljem da pomognu ljudima da bolje razumiju informacije na mreži. Takođe, obje mreže su aktivne u uklanjanju objava čiji je cilj da odvrate građane od glasanja i smanje izlaznost na izborima. Zbog poznatih dešavanja koja su pratila predsjedničke izbore 2016. godine, društvene mreže su pod dodatnom prismotrom državnih institucija, a po završetku izbora izvršni direktori te dvije platforme će biti saslušani pred Kongresom.

Digitalni forenzički centar sa zadovoljstvom objavljuje našu godišnju publikaciju koja predstavlja pregled druge godine rada DFC-a.

Pročitajte više o dezinformacijama, lažnim vijestima i teorijama zavjere koje smo otkrili u proteklih 12 mjeseci, a uglavnom se odnose na događaje koji su obilježili prethodni period, poput zakona o slobodi vjeroispovijesti, pandemije korona virusa i izbora u Crnoj Gori 2020. godine.

Hvala vam na povjerenju u prethodnoj godini! Čitamo se i u narednom periodu.

Publikaciju možete preuzeti ovdje ili klikom na fotografiju ispod.

Planirana petodnevna vojna vježba na Sinjajevini, koja je trebala da se održi od 19. do 23. oktobra, propraćena je u srbijanskim tabloidima senzacionalističkim i tendencioznim sadržajima.

Vojska Crne Gore je, shodno njenim aktivnostima, 14. oktobra najavila da će na crnogorskoj planini Sinjajevini održati vojnu vježbu u periodu od 19. do 23. oktobra. Istovremeno su se u dijelu javnosti povele polemike o potencijalnom ugrožavanju životne sredine, koju bi moglo izazvati gađanje iz minobacača 82mm i 120mm. U saopštenju koje je ranije objavilo Ministarstvo odbrane navodeno je da su svi mediji i zainteresovane nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine pozvani da prisustvuju vježbi 22. oktobra.

Ubrzo po objavljivanju vijesti o održavanju vojne vježbe brojni eko-aktivisti, predstavnici nevladinih organizacija, a prije svih članovi Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu započeli su mirni protest koji je uključio i kampovanje na lokalitetu održavanja vježbi. Jedan dio aktivista, predstavnika zelenih organizacija i mještana izašao je na planinu već 16. oktobra i u trenutku pisanja teksta još su tamo. I blokada puta bila je vid nezadovoljstva zbog najave održavanja vježbe.

S druge strane, ministar odbrane Predrag Bošković istakao je da su sve relevantne studije u Crnoj Gori i regionu potvrdile da taj tip vojnih vježbi sa takvim naoružanjem i takvom municijom ne može da uruši ili oteža bilo kakvu ekološku situacju na tom lokalitetu. Ipak, nakon pritiska javnosti i medija, iz Ministarstva odbrane su 21. oktobra saopštili da se vježba odgađa do daljnjeg.

Lavina senzacionalističkih i patetičnih naslova na portalima

Vijest o održavanju vježbe našla se na udarnim stranama srbijanskih portala, koji su se utrkivali u objavama i senzacionalističkim naslovima. Iako su u tekstovima uglavnom prenošene činjenice i izjave aktivista ili zvaničnika Crne Gore, klikbejt naslovi su sugerisali stanje ratne napetosti na Sinjajevini: DIGLA SE KUKA I MOTIKA! Rat za Sinjajevinu se nastavlja, vojske Crne Gore i NATO ne mogu da zauzmu planinu (VIDEO) (Srbija Danas), (VIDEO) ŽESTOK RAT ZA SINJAJEVINU, NARODNE STRAŽE SPREČILE VOJSKU CRNE GORE I NATO DA ZAUZMU PLANINU! Bitka nije završena, može li narod izdržati?! (Informer), GUSLAMA PROTIV TOPOVA! Crnogorci na minus 3 stepena čekaju vojsku na Sinjajevini! (VIDEO) (Informer).

Da bi aktivirali najširi krug javnosti o dešavanjima na Sinjajevini, srbijanski portali su pribjegli i patetici, s namjerom da probude kod čitalaca emocije. Tako je na portalu Alo osvanuo tekst o tati Rašu koji sa suzama u očima čestita rođendan kćerki uz poruku da je spreman da za svoju planinu pogine. I naslov u Večernjim novostima: DEČAK BRANI SVOJU PLANINU: Mališan na Sinjajevini u pripravnosti čeka NATO vojnike (FOTO) koncipiran je na istoj matrici – produbljivanja emocija. Obje vijesti je prvobitno objavila Fejsbuk stranica Sačuvajmo Sinjajevinu/Сачувајмо Сињајевину.

U nastojanju da predstave slike nereda i haosa, srbijanski mediji nisu propustili priliku da NATO savez, a time i Crnu Goru kao njenu članicu, predstave kao rušilačku organizaciju. Dramatičnost situacije i vidno podizanje tenzija postignuto je klikbejt naslovima: POČEO PREVRAT U NATO PAKTU! Crnogorci podigli ustanak protiv zapadne alijanse: Nosi taj radar na svoju kolibu, pa gledaj u šefa Stoltenberga! (Alo) ili Đe NATO instalira baze, fukarlukom zemlja zaudara: Crnogorci isukali ubojito oružje /video/ (Sputnjik Srbija). Za razliku od ostalih medija, taj tekst sa Sputnjika je sakupio ukupno 826 interakcija na Fejsbuku.

Nakon što je vježba odložena, uslijedili su naslovi: NARODNE STRAŽE ODBRANILE SINJAJEVINU, Vojska Crne Gore ODUSTALA OD VEŽBE! (Informer) i CRNOGORSKA VOJSKA POTUČENA DO NOGU! Velika pobeda nad NATO snagama na Sinjajevini! (Alo). Međutim, ministar Bošković je 19. oktobra, gostujući u Dnevniku RTCG poručio da je vježba Vojske Crne Gore bila najvaljena početkom godine i da stoji u planu i programu Ministarstva odbrane, te da Vojska Crne Gore planira u januaru i februaru naredne godine da organizuje vježbu na Sinjajevini sa zemljama članicama NATO.

Crnogorski mediji i mim stranice – prozivke i uvrede

U trku za najupečatljiviji sadržaj uključio se i crnogorski portal Aktuelno naslovom: Šenlučenje “albanskog četnika” i svetosavske hipi komune: “Nad Sinjajevinom živa vatra seva, da vidimo kog ‘ekologa’ nema”. Iskazano nezadovoljstvo ekoloških aktivista, stočara i nevladinih organizacija vojnom vježbom, autor je okarakterisao protestom koji bukvalno preko noći postaje paravojna, suberzivna akcija u koju su umješane političke, parapolitičke, obajveštajne i propagandne strukture domaćih političkih snaga, ali i iz susjednih država. Kada je podršku aktivistima pružio i lider pokreta URA Dritan Abazović, autor je promijenio kurs. Tako je pod uticajem ekološki osvješćenog “albanskog četnika” hipi-komuna litijaša na Sinjajevini svoju parolu “Ne damo svetinje” prilagodila novonastaloj situaciji i prekrojila je u “Ne damo Sinjajevinu”.

Činjenica je da srbijanski portali prednjače u kampanji predstavljanja Sinjajevine kao bojnog polja u Crnoj Gori. Međutim, i crnogorske mim stranice na Fejsbuku vode kampanju NATO saveza i Crne Gore kao njene članice. Iako sadržajima na mim stranicama ne bi trebalo pridavati značaj (jer se deklarišu kao stranice za šalu i zabavu), često su paravan za otvoreno vođenje kampanja ili zagovaranje određenih ideja.   

Stoltenberg: Zaštiti prirodu, ali omogućiti i vojsci da vježba

Odgovarajući na pitanje da li park prirode može biti i poligon za vojne vježbe, generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, kazao je da ne komentariše specifične lokacije za vježbe u Crnoj Gori, ali da mora biti pomirena potreba za zaštitom prirode, kao i potreba vojske za vježbanjem. To je važno za sve saveznike i sve zemlje, kako bi ih njihova vojska štitila, rekao je on.