U 33. broju DFC magazina čitajte intervju sa dr Zlatkom Vujovićem, predsjednikom Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI). Sa Vujovićem smo razgovarali o narušenim diplomatskim odnosima između Crne Gore i Srbije, krizi u parlamentarnoj većini, kao i o daljoj perspektivi Crne Gore. U novom broju Magazina analizali smo otvorene napade iz Srbije koji stižu na adresu Crne Gore, a koji su naročito pojačani usvajanjem Rezolucije o Srebrenici 17. juna. Osvrnuli smo se i na glave poruke ovogodišnjeg NATO samita koji je održan u Briselu 14. juna, kao i na DFC Istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da građani Crne Gore imaju djelimično povjerenje u medije.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć prijedlog budžeta za 2021. godinu čime je okončano privremeno finansiranje koje je na snazi od formiranja ove Vlade. Ma koliko značajan, dokument je ostao u sjenci dvije za Crnu Goru važne stvari, usvajanje Rezolucije o Srebrenici i razrješenje ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja srebreničkog genocida.

Skupština Crne Gore sinoć je usvojila Predlog Rezolucije o Srebrenici. Za je glasalo 55 poslanika, 19 protiv, a sedam je bilo uzdržano. Predstavnik Bošnjačke stranke i predlagač Rezolucije Ervin Ibrahimović poručio je da je svrha ove Rezolucije pomirenje svih naroda u Crnoj Gori i svih naroda u regionu, i usvjanje ovog dokumenta je pokazalo da pokazalo da je Crna Gora demokratski centar u regionu. Ovu odluku parlamenta pozdravile su i Majke Srberenice.

Međutim, usvajanje Predloga Rezolucije o Srebrenici pokrenulo je novi talas dezinformacija i narativa velikog broja medija iz Srbije, ali i prosrpskih medija u Crnoj Gori. Ti mediji pokrenuli su kampanju kojom pokušavaju Rezoluciju o Srebrenici da predstave kao akt koji sprski narod predstavlja genocidnim. Na udaru su bili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, poslanici koji su glasali za rezoluciju, ali i premijer Zdravko Krivokapić.

Osim medija iste dezinformacije i narative plasirali su i političari iz Srbije i Crne Gore. Tu su se prije svega istakli član glavnog odbora Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović i Vojislav Šešelj predsjednik Sprske radikalne stranke. Oni su tražili da se predsjedniku Crne Gore, kao i premijeru i članovima Vlade zabrani ulazak u Srbiju. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarisao je sinoćna dešavanja u parlamentu. On smatra da su odluke donešene u Skupštini Crne Gore protiv interesa Srbije, te da će u narednim danima odlučiti kako će na njih reagovati.

Predstavnici Demokratskog fronta, koji su glasali protiv Rezolucije smatraju takođe da je usvajanjem ovog dokumenta sprski narod proglašen genocidnim.

Međutim činjenice jasno ukazuju da to nije istina. Tekst rezolucije jasno kaže:osuđuju se svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“

Digitalni forenzički centar razgovarao je sa Tamarom Srzentić, ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija o negativnim ocjenama koje je Crne Gora dobila u Indeksu slobode medija Reportera bez granica, objavljenom u aprilu, kao i o sveprisutnom problemu govora mržnje na internetu.

Ministarka Srzentić je istakla da je njeno ministarstvo započelo Kontinurani dijalog tokom kojeg sa predstavnicima medija vodi razgovore o svim temama koje opterećuju sektor radi pronalaženja sistemskih rješenja. Osim toga, ministarka je istakla da su započeli i sa pripremom Medijske strategije koja treba da sublimira buduće djelovanje Ministarstva, da da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, kao i da unaprijedi medijsku slobodu u najširem smislu.

DFC: Prema Indeksu slobode medija Reportera bez  granica (RSF), objavljenom u aprilu, Crna Gora se nalazi na 104. mjestu i najgore je rangirana zemlja regiona, iako je napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2020. Šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo negativnoj ocjeni?

T. SRZENTIĆ: U Vladi smo sa posebnom pažnjom pročitali i analizirali nalaze Izvještaja Svjetskog indeksa slobode medija za 2020. godinu Reportera bez granica, koji je ukazao na izazove i probleme u prethodnoj godini u sektoru medija. Moram da istaknem da smo sve te izazove prepoznali na početku rada nove Vlade, a posebno nakon razgovora koje vodimo sa medijima. Podsjetiću da smo započeli Kontinuirani dijalog, prvi takvog tipa, tokom kojeg sa predstavnicima medija vodimo razgovore o svim temama koje opterećuju sektor kako bismo udruženim snagama pronašli sistemska rješenja.

Strože sankcionisanje napada na novinare

Vjerujem da su sve učestaliji napadi na novinare i nerješavanje starih slučajeva napada na novinare, pored ostalog, ključni razlozi za negativnu ocjenu u Izvještaju Reportera bez granica. Tome je, između ostalog, doprinijela i izražena polarizacija društva u svim segmentima. Prepoznajući to kao jedan od ključnih problema za slobodu govora i položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori, na nivou Vlade otvorili smo temu izmjena Krivičnog zakonika kako bi se napadi na novinare značajno strože sankcionisali, te kako bi takva norma odvratila sve buduće počinitelje napada i drugih zločina prema novinarima.

Sa druge strane, jednako je značajno da se unaprijedi i sankciona politika kada su u pitanju prethodni slučajevi napada na predstavnike medija. Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije posebno su se posvetili tim pitanjima. Vjerujem da uz angažman nove Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu, možemo očekivati rezultate i napredak u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva.

Sloboda govora i medijske slobode predstavljaju stožer svakog demokratskog društva. Moramo da sprovodimo reforme i radimo na unapređenju svijesti javnosti o važnosti i ulozi medija za svako društvo. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija se sistemski posvetilo rješavanju tih pitanja i intenzivno radi na rješavanju izazova i nagomilanih problema iz prethodnog perioda.

Važnost donošenja Medijske strategije

DFC: U Izvještaju se navodi i da vlasti nastavljaju sa maltretiranjem medija i profesionalnih novinara, kao i da napadi ostaju nekažnjeni. Šta će Vaše ministarstvo uraditi po pitanju poboljšanja medijskih sloboda u Crnoj Gori?

T. SRZENTIĆ: Vlada radi na stvaranju ambijenta u kojem svi mediji, novinarke i novinari u Crnoj Gori treba da se osjećaju slobodno da izvještavaju o bilo kojoj temi, bez političkih pritisaka i na nepristrasan način. Vjerujem da će, pored prethodno rečenog, biti veoma važno donošenje Medijske strategije i reforma medijskog zakonodavstva. Već smo otpočeli aktivnosti na izradi Medijske strategije, prve takvog tipa u Crnoj Gori, koju ćemo raditi sa predstavnicima medijske zajednice. Cijenimo da je jedan takav dokument, pored normativnog okvira koji je neophodno unaprijediti i zaokružiti, više nego neophodan, jer smo prepoznali da ne postoji dokument koji na adekvatan način tretira razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori. Strategija treba da sublimira naše buduće djelovanje, da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, te unapređenje medijskih sloboda u najširem smislu.

DFC: RSF takođe ističe da je aktuelna vlada, nakon avgustovskih izbora, najavila izmjene medijskih zakona iz 2019. godine, posebno u dijelu odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkriju svoje izvore. Da li se već radi na tim i drugim izmjenama i kada možemo očekivati snažnije mehanizme jačanja slobode i zaštite novinara uopšte?

T. SRZENTIĆ: Paralelno sa svim aktivnostima radimo i na medijskim zakonodavnim reformama koje se odnose na donošenje novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i izmjene Zakona o medijima i Zakona o RTCG, kako bismo uskladili sva tri zakona. Svakako, jedna od intencija Vlade jeste da kroz zakonodavnu reformu, u skladu sa očekivanjima medijske zajednice u Crnoj Gori, ali i naših međunarodnih partnera, u potpunosti zaštiti novinare i njihove izvore, u skladu sa najboljim praksama i standardima koji važe u razvijenim zemljama.

Zaokruživanje normativnog okvira do kraja godine

Zaokruživanje kompletnog normativnog okvira za oblast medija očekuje se do kraja tekuće godine, dok je donošenje Medijske strategije planirano do kraja septembra 2021. Na taj način, obezbijedićemo sveobuhvatne reforme koje će zaštiti kako novinarke i novinare, tako i same medije i omogućiti im da u potpunosti slobodno obavljaju svoje radne zadatke.

DFC: Da li smatrate da se problem govora mržnje uopšteno, a posebno na internetu, može rješavati zakonskom regulativom ili nekim drugim akcijama, na primjer kampanjama? Planira li Vaše ministarstvo određene korake u tom pravcu i koje?

T. SRZENTIĆ: Svjesna sam da govor mržnje, često pod krinkom slobode govora, na društvenim mrežama i uopšte internetu poprima oblike koji ugrožavaju pojedince, ali i društvo u cjelini. Ekspanzija društvenih mreža je značajno doprinijela širenju govora mržnje i dezinformacija koje se prelivaju u medijski prostor. U online prostoru sa jedne strane imamo potpunu slobodu govora, a sa druge strane rastući govor mržnje sa neodgovarajućom sankcionom politikom. Svjesni smo da to pitanje opterećuje naše društvo, pa ćemo u okviru Medijske strategije definisati pravce i korake u rješavanju te problematike, te definisati konkretne mjere i aktivnosti nadležnih resora. Takođe, cijenim da je, u cilju profesionalnog i etičkog informisanja, Crnoj Gori i njenom društvu nesporno potrebna objektivna samoregulacija, koja će na bazi dobrovoljno usaglašenog kodeksa primjenjivati etičke standarde u radu medija. Prepoznali smo i važnost promovisanja medijske pismenosti i u tom segmentu ova Vlada mora da da poseban doprinos sa ciljem podizanja svijesti građana o kritičkom i bezbjednom korišćenju medijskih sadržaja. Takođe, veoma je važno da javna uprava bude
što transparentnija i tome sam posebno posvećena, jer je upravo transparentan rad najbolji mehanizam da smanjimo prostor za kreiranje dezinformacija koje se tiču našeg rada.

Mediji moraju kontinuirano ulagati u vlastite kapacitete

DFC: Digitalni forenzički centar, između ostalog, organizuje obuku novinara kako bismo ih upoznali sa fenomenima dezinformacija, kao i metodama provjere putem „otvorenih izvora“. Generalni sekretar RSF Kristof Deloar  je rekao da je novinarstvo najbolja vakcina protiv dezinformacija. Kako planirate podići nivo profesionalnog novinarstva gdje su tačne i pouzdane informacije cilj i sredstvo razvoja zdravog društva?

T. SRZENTIĆ: Vjerujem da ćemo sva ta pitanja u narednom periodu prepoznati i definisati kroz izradu Medijske strategije. Ovo je posebno važno sa aspekta primjene Etičkog kodeksa novinara Crne Gore od strane samog medijskog sektora. Sami mediji moraju da budu svjesni da treba da kontinuirano ulažu u svoje kapacitete, posebno kad su u pitanju edukacija i usavršavanje mlađih novinara i novinarki. Neophodno je, takođe, da štite svoje novinare od miješanja bilo koje strane u njihov rad i od bilo koje vrste pritisaka, da im obezbijede dobre i sigurne uslove za rad, da kontinuirano ulažu u njihovu edukaciju. Veoma je važna i uloga nevladinih organizacija koje daju značajan doprinos na planu profesionalizacije medija, na čemu sam posebno zahvalna.

U 32. broju DFC magazina čitajte intervju sa ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija Tamarom Srzentić. Sa ministarkom smo razgovarali o stanju u medijima u Crnoj Gori, reformama koje ministarstvo priprema, kao i govoru mrženje koji je sve češća pojava na društvenim mrežama i internetu. U novom broju magazina osvrnuli smo se i na 15 godina nezavisnosti Crne Gore, kao i na zakulisne radnje koje prate potpisivanje Temeljnog ugovora između CG i SPC. U ovom broju magazina možete pročitati i tekst o početku testiranja 5G mreže u našoj zemlji kao i izvještaj sa Obuke za mlade digitalne Šerloke.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

U organizaciji Digitalnog forenzičkog centra početkom juna održana je radionica za Mlade digitalne Šerloke, na kojoj je dvadesetak studenata raznih crnogorskih fakulteta imalo priliku da se detaljnije upoznaju o sve rasprostranjenijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza takvih kampanja, koji je način djelovanja kampanja viđenih širom Evrope i svijeta, kao i o drugim temama povezanim sa tom oblašću. Postavljeni ciljevi projekta bili su povećanje medijske pismenosti i jačanje kritičkog ramišljanja kod mladih osoba.

U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i način kako nas je savremeno doba uvelo u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative koji dirketno ugrožavaju stabilnost i progres ne samo crnogorskog, već i društava širom svijeta. U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja, smatraju u Digitalnom forenzičkom centru. To je i bio motiv organizovanja pomenute radionice, održane u prostorijama Atlantskog saveza 3. juna 2021. godine.

Mladi su upoznati i sa činjenicom da je Crna Gora postala idealno područje za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija. I pandemija izazvana virusom COVID-19, koja traje više od godinu dana, je uticala na povećanje broja dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere.

Detalj sa radionice, praktične vježbe

Nakon teorijskog dijela, učesnicima treninga prezentirane su i praktične vježbe, što je trebalo da doprinese boljem razumjevanju pretrage za informacijama, provjere tačnosti medijskog ili drugog sadržaja putem open source alatki, učenja o geolokaciji i, konačno, kako da sami kreiraju informaciju. Tokom niza vježbi na kojima su polaznici primjenjivali stečeno znanje, ukazano im je i kako se kreira dobra lažna vijest, uključivanjem informacija koje nisu lako provjerljive, kako bi bili svjesniji na koji način one djeluju.

Konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu. To je pomoglo učesnicima radionice da bolje razumiju medijsku scenu u Crnoj Gori.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejsbuku i Tviteru naročito) gdje se mladi najčešće susreću sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između njih.

Radionica je bila interaktivna, a studenti su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima.

Zaključci i preporuke:

  • Prednosti digitalizacije: povezanost, produktivnost, brz i lak pristup informacijama. Mane digitalizacije: brzina širenja informacija na uštrb kvaliteta i tačnosti, nedosljednost u izvještavanju, manipulisanje medijima
  • Tipovi manipulacije informacijama koje su obrađene: lažne vijesti, dezinformacije, klikbejt i teorije zavjere
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 80% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Niz uspješno odrađenih vježbi tokom praktičnog dijela pokazao je da polaznici posjeduju zavidnu sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu
  • Interaktivan način vođenja radionice, uz timski rad je ono što je, prema rječima prisutnih, zaista podiglo radionicu na viši nivo
  • Jačanje medijske i digitalne pismenosti je ključno za suzbijanje negativnih posledica dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori
  • Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa, medijske zajednice i NVO sektora u sprejčavanju pojave i širenja dezinformacija. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim osobama

U novom broju DFC magazina predstavljamo skraćenu verziju autorske analize pokušaja asimilovanja Crne Gore u srpski svet. Osim toga, donosimo i članak o raspravama u crnogorskoj javnosti i sveukupnim dešavanjima uoči potpisivanja Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. U 31. broju Magazina možete pročitati i razgovor sa istraživačkim novinarom Milivojem Pantovićem o metodama kineskog uticaja u Crnoj Gori i Srbiji, kao i komentar Srećka Latala, urednika Balkan Insajta za BiH, o spornom non-pejperu kojim se predlaže značajna reorganizacija Zapadnog Balkana.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Lažne vijesti  i dezinformacije vezane za novodno uklanjanje književnih radova poznatih književnika poput Desanke Maksimović, Meše Selimović, Alekse Šantić, čak I Petara II Petrovića Njegoša, iz školskog programa u Crnoj Gori nije ništa novo. Ova vrsta dezinformacija se plasirao ka dio narativa da se crnogorsko društvo sa očiglednom namjerom udaljava od svojih tradicionalnih vrijednosti.

Ovu dezinformaciju je nedavno poznati srpski nacionalista Matija Bećković ponovo plasirao. Bećković tvrdi da se jedna vrsta etničkog čišćenja vrši u Crnoj Gori. Bećković Tekst je izvorno objavio Sputnik, a osim Novosti prenijeli su ga i portali RTRS, Borba, Barskiportal.

Međutim ovo je u potpunosti netačno. Sva djela navedenih pisaca su zastupljena u školskom porgramu crnogorskog obrazvnog sistema, i to se vrlo lako može porvjeriti na sajtu Ministarstva obrazovanja.

Na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore tokom ljetnjeg semestra otpočela je realizacija modula Medijska pismenost u okviru projekta Pripremanje budućih nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana iz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava. Tim povodom, u ovom broju DFC magazina, razgovaramo sa autorkama modula doc. dr Dušankom Popović, profesoricom na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, kao i Studijskom programu predškolsko obrazovanje i vaspitanje i doc. dr Marijanom Cerović, profesoricom na Studijskom programu za engleski jezik i književnost.  

Budući da je centralna aktivnost u okviru projekta izbor jednog od devet ključnih koncepata demokratske kulture koje ističe Savjet Evrope i izrada modula za tu temu, doc. dr Marijana Cerović je navela da su medijsku pismenost odabrale upravo jer razumiju njen značaj u savremenom društvu i jer su upoznate sa sitacijom u crnogorskim obrazovnim institucijama.  

Uz to, doc. dr Dušanka Popović kaže da pravo čovjeka na slobodu izražavanja, izbora i prihvatanja informacija koje plasiraju mediji obavezuje obrazovni sistem da osposobi mlade ljude, posebno podložne medijskom uticaju, da kritički razmišljalu i bezbjedno konzumiraju informacije koje im se kontinuirno serviraju u savremenom društvenom okruženju.

Digitalizacija zahtjeva medijski pismenog nastavnika

DFC: Digitalni forenzički centar od osnivanja u svojim istupima i objavama naglašava značaj medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti. Stoga smatramo da je kreiranje modula „Medijska pismenost“ za studente Filološkog fakulteta krupan iskorak za crnogorsko društvo. Šta je bila vaša motivacija da krenete u taj projekat?

Dušanka POPOVIĆ: Značaj medijske pismenosti za ostvarivanje aktivne uloge svakog pojedinca, kako u kontekstu manje društvene zajednice kojoj pripada, tako i društva u cjelini, kroz razumijevanje, izbor i prihvatanje informacija različite sadržine, forme i namjere koje mediji plasiraju, čini se, još uvijek nije dovoljno prepoznat. Digitalizacija i nove forme medija, sve brži protok informacija i njihova količina zahtijevaju medijski pismenog nastavnika, kompetentnog da svoje učenike razumije, prati i priprema za kontinuiran i intenzivan susret s medijima različitih vrsta i višeznačnih poruka koje oni šalju.

DFC: Upoznati smo da će modul biti realizovan u okviru projekta „Pripremanje budućih nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana iz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava“. Možete li nam reći čime ste se rukovodile i šta je bio vaš primarni cilj kada ste postavljale smjernice za modul?

Marijana CEROVIĆ: Centralna aktivnost u okviru projekta koji ste pomenuli, čiji je nocilac Evropski Vergelend centar a jedan od partnera u realizaciji Filološki fakultet, jeste izbor jednog od devet ključnih koncepata demokratske kulture (istaknutih od strane Savjeta Evrope) i izrada modula na odabranu temu. Razumijevajući značaj medijske pismenosti u savremenom društvu i poznajući situaciju u našim obrazovnim institucijama kada je ova problematika u pitanju, tu aktivnost prepoznale smo kao priliku da promovišemo medijsku pismenost i ponudimo je, kao slobodan izbor, našim studentima. U realizaciji učestvuju studenti sa tri studijska programa, ali ovaj modul isto tako može biti ponuđen studentima svih fakulteta koji pripremaju buduće nastavnike.

Podstaći studente da promišljaju o odgovornostima

DFC: Šta očekujete od projekta, kako je on zamišljen i kako, do sada, ocjenjujete interesovanje studenata za pohađanje modula?

Dušanka POPOVIĆ: Ljudsko pravo na slobodu saopštavanja, izbora i prihvatanja informacija koje plasiraju mediji obavezuje obrazovni sistem na osposobljavanje mladih ljudi, kao populacije posebno izložene i podložne medijskom uticaju, za njihovo kritičko i bezbjedno konzumiranje. Polazeći od Referentnog okvira kompetencija za demokratsku kulturu Savjeta Evrope, opredijelile smo se da, prije svega, studente podsjetimo na ključne koncepte medijske pismenosti i posebnost medijskog teksta kao konstrukta, na načine konstrukcije i dekonstrukcije medijskih poruka i pojam cenzure sa stanovišta urednika i čitaoca. Takođe, da ih usmjerimo na prepoznavanje stereotipa i predrasuda koji prate oblikovanje medijskih poruka shodno njihovom cilju, te da ih podstaknemo da promišljaju o odgovornostima koje, kao njihovi korisnici i kreatori, preuzimaju. Važan dio ovog modula jeste metodički pristup medijskim sadržajima u osnovnim i srednjim školama, tj. kako se pripremiti za poučavanje u oblasti medijske pismenosti i kako to realizovati u učionici. Taj dio obuhvata i realizaciju prakse u školama tj. časova posvećenih medijskoj pismenosti.  

S obzirom na to da se modul samo testira i da je njegovo pohađanje zasnovano na dobrovoljnoj osnovi – studenti su na samom početku kada im je modul ponuđen, a i kasnije kroz rad, pokazali izuzetno interesovanje – svojim angažovanjem u diskusijama, kritičkim promišljanjem i iznošenjem ličnih stavova o ključnim tačkama medijske pismenosti. Takođe, pokazali su posebnu zainteresovanost za istraživanje problematike kojom se bavimo, te kreativnost u pripremanju prezentacija, postera i sličnih materijala koji prate rad na časovima. Jedna od važnih smjernica za implementacinju modula jeste da se tokom realizacije primjenjuju metode aktivne i interaktivne nastave, čime se demonstrira kreiranje demokratskog okruženja za učenje. Jedan od ciljeva projekta kao cjeline jeste pomoći budućim nastavnicima da u malim školskim  zajednicama kreiraju demokratsku sredinu, a medijska pismenost je njen neodvojiv dio. Očekujemo da se prepozna značaj ovog modula za kompetentnost budućih nastavnika, te da bude dostupan svim studentima.

Nastavnici treba da postignu visok nivo medijske kompetentnosti

DFC: Da li smatrate da medijska pismenost treba da se nađe kao obavezan predmet i u srednjim školama? Koliko je ona značajna za razvoj kritičke svijesti kod mladih ljudi?

Dušanka POPOVIĆ: Iako elementi medijske pismenosti već odavno postoje u predmetnim programima nekih predmeta (npr. u Predmetnom programu za crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, pa i kao zaseban izborni predmet u gimnaziji), to nije dovoljno za razvoj ove pismenosti u cjelini. Smatramo, zato, da bi uvođenje medijske pismenosti kao posebnog i obaveznog predmeta značajno doprinijelo unapređenju razumijevanja medija, načina njihovog funkcionisanja i prihvatanja poruka koje emituju, pa time i razvoju kritičke svijesti u odnosu na društvena zbivanja u okruženju u kojem učenici borave. Osim toga, srednjoškolci bi dolazili na studije spremniji da ovu oblast dodatno proučavaju, proširuju i unapređuju. Smatramo, takođe, da svi nastavnici treba da postignu visok nivo medijske kompetentnosti koju je u procesu nužno unapređivati, što znači da prepoznaju kulturološku i moralnu dimenziju medija, da poznaju prava, medijsku politiku i njeno socijalno djelovanje i posjeduju kognitivnu medijsku sposobnost što se odnosi na znanje, razumijevanje i analizu sadržaja u medijima. Predmet bi, tada, mogao da se pretoči u međupredmetnu temu zastupljenu u sadržajima svih predmeta koji se u školi izučavaju i da ostvari status koji je lijepo opisan u jednom priručniku za ovu oblast iz regiona: Medijska pismenost nije novi predmet, već novi pristup učenju svih predmeta

DFC: Koliko usvajanje znanja o medijskoj pismenosti može doprinijeti razvoju društva u cjelini i koja bi, po vama, bila prva lekcija iz oblasti medijske pismenosti koju biste dali i stručnoj i laičkoj javnosti?

Marijana CEROVIĆ: Medijska pismenost je jedan od načina da se gradi i sačuva humanije i pravednije društvo, što neosporno čini osnov za njegov dalji napredak. Ako obrazovanje mladih zasnujemo na ideji da obrazovanje za demokratiju treba da se stiče još u školi, pri čemu svi, osim prava, treba da poznaju i svoje obaveze, pomoći ćemo im da budu aktivni i proaktivni članovi društvenih zajednica kojima pripadaju. To je ozbiljan i veoma zahtjevan posao, a na nama je, kao društvu i državi – da odaberemo. Prva lekcija iz medijske pismenosti bila bi da se svi zajedno zapitamo: Da li mi kontrolišemo medije ili mediji kontrolišu nas? I šta sve moramo znati da bi odgovorili na ovo pitanje…

Novo izdanje DFC magazina donosi analizu postupaka nove vlasti prema obavještajno-bezbjednosnom sektoru Crne Gore, koji su u značajnom dijelu crnogorske, ali i međunarodne javnosti doživljeni kao podrivanje ranije postignutih rezultata na tom polju, urušavanje saradnje i sijanje nepovjerenja u odnosima sa partnerskim zemljama NATO. U 30. broju čitajte o stanju u Crnoj Gori godinu dana nakon borbe sa COVID-19 – u najkraćem, visok bilans umrlih od korona virusa, kasna nabavka vakcina i ekonomija na kiseoniku. U rubrici Razgovor sa povodom naše sagovornice su doc. dr Dušanka Popović i doc. dr Marijana Cerović, autorke modula Medijska pismenost na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, koje su nam prenijele snažnu poruku: Medijska pismenost je način da se gradi humanije i pravednije društvo!

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Od samog početka procesa imunizacij u crnogorskoj javnosti se pojavljuje veliki broj informacija o vakcinama, njihovim mogućim nuspojavama, ali i navodnim posljedicama. Takođe talsas deinformacija koji prati vakcine u velikoj mjeri utiče na odaziv stanovništva na vkacinaciju. Poseban porblem nastaje kada dezinformacije dolaze od ljudi koji su na neki način uključeni u proces imunizacije.

Sergej Boljević, šef katedre za patologiju na Sečanovskom univerzitetu u Moskvi i član pregovaračkog tima za nabavku ruske vakcine, dao je 3. aprila intervju za dnevne novine Dan, koji su prenijeli brojni domaći regionalni mediji.

Boljević se u intervjuu bavio upoređivanjem sigurnosti i nus pojava vakcina, tvrdeći da ruska vakcina Sputnik V ima najblaža neželjena dejstva. U intevjuu Boljević je žestoko kritikovao ostale vakcine, a posbeno se osvrnuo na vakcine koje proizvode Fajzer i Moderna.

Evropska agencija za ljekove je saopštila da nema konkretnih dokaza koji povezuju vakcinu AstraZeneka za ugrušcima. EMA je 18. marta saopštila da smatra da blagodati vakcine AstraZeneca u sprečavanju COVID-19, sa povezanim rizikom od hospitalizacije i smrti, premašuju rizike od neželjenih fekata. U njihovom izvještaju od 24. marta se jasno navodi da trenutno nema dovoljno dokaza da se utvrdi konačna uzročno-posljedična veza sa vakcinom. Boljević u intervjuu, takođe, tvrdi da su u odnosu na sve vakcine, nuspojave kod Sputnika najblaže. Međutim, ne može se naći relevantno istraživanje koje upoređuje neželjene efekte svih vakcina koje se trenutno administriraju u svijetu, ili posebno Sputnika u odnosu na druge vakcine.