Intenzivna anticrnogorska kampanja na srpskim portalima usmjerena je posljednjih dana ka urušavanju imidža Crne Gore kao poželjne turističke destinacije. Srpski i prosrpski orjentisani mediji ne propuštaju priliku da naglase slabosti turističke ponude na crnogorskom primorju, favorizujući druge destinacije.

Zanemarujući suštinu odluke kojom je crnogorska Vlada zauzela isti stav prema svim zemljama koje imaju više od 25 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika, zvanična Srbija, kao i pomenuti mediji, oštro su reagovali. Inače, pomenuta odluka, osim zdravstvenih, nije motivisana niti političkim niti bilo kojim ideološkim razlozima, jer osim Hrvatske, Slovenije, Austrije, Nemačke, Mađarske, Albanije, Poljske, Češke i Grčke, granice su zatvorene za sve zemlje koje imaju više od 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U međuvremenu, Vlada je saopštila da je odluka donijeta na osnovu preporuka EU i Instituta za javno zdravlje, ali da je moguće da će Crna Gora otvoriti granice sa još nekim državama iz regiona u zavisnosti od situacije kada naredba stupi na snagu.

Tvrdnje da je riječ o politički motivisanoj odluci

Zvanični Beograd, reagujući na odluku Crne Gore da ne uvrsti Srbiju u grupu zemalja sa kojima će Crna Gora otvoriti granice 1. juna, tvrdi da se radi isključivo o političkoj odluci. Premijerka Ana Brnabić je izjavila da Srbija neće zatvarati svoje granice za crnogorske građane kao što je to uradila Podgorica za građane Srbije, ističući da srpski građani ne bi trebalo da idu tamo gdje su nepoželjni. Istog dana je Direktorat za civilno vazduhoplovstvo Srbije zabranio slijetanje aviona Montenegro Airlinesa na beogradski aerodrom. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je kazao da crnogorska vlada namjerno nije stavila Srbiju na listu država čiji građani mogu slobodno da uđu na prostor Crne Gore.  Prema njegovim riječima, crnogorska vlast je zapravo rekla ne trebaju nam turisti iz Srbije.

Prema podacima sa zvaničnog portala Covid19.rs, u toj zemlji je od početka epidemije potvrđeno ukupno 11.227 slučajeva zaraze korona virusom, a izliječeno 6.067 osoba (podaci u trenutku pisanja teksta). To znači da trenutno postoje 5.160 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, odnosno 72 oboljela na svakih 100.000 stanovnika, što je znatno više od kvote koju je postavila crnogorska vlada .

Negativni narativi

Paralelno sa porukama najviših srpskih zvaničnika da Srbi ne treba da dolaze u Crnu Goru, stižu i one iz srpskih tabloida:

CRNOGORSKI UGOSTITELJI UTUČENI: Što nam dođe domaćih gostiju preko vikenda to nam je!, Crnogorci kukaju, pukla im sezona! Plaže prazne, gostiju ni na vidiku,  Da li je Crna Gora bez Srba ovog leta OSUĐENA NA PROPAST? Evo koliko tačno Srba letuje tamo i koliko troše, RUSI NE DOLAZE, SVI OTKAZUJU, NEMA RADNE SNAGE: Prognoze za sezonu u Crnoj Gori su loše!, AJKULA u Crnoj Gori! Neman od TRI METRA uočena u blizini omiljenih plaža srpskih turista, SRBI, NE IDITE U CRNU GORU NA MORE! Evo šta vam se može desiti. To su samo neki od naslova kojima mediji poput portala Espreso, Alo, Telegraf, Srbija danas, Informer šire negativne narative o Crnoj Gori.

Pored tih, svakodnevno se plasira i niz lažnih vijesti. Jedna od njih da je u Podgorici i na Cetinju privedeno 17 navijača Budućnosti kod kojih su nađene naljepnice Srbe na vrbe!  i Srbi, van iz Montenegra, kao i arsenal hladnog oružja, koju je inicijalno objavio Informer. Isti portal tvrdi da su se oni spremali da tokom sezone u Budvi, Kotoru i Tivtu linčuju turiste iz Srbije, razbijaju im kola, skidaju registracije i lijepe im prijeteće naljepnice.

Lažne vijesti i izmišljene statistike

Pored medija iz Srbije, lažne vijesti objavljivali su i crnogorski portali. Tako IN4S piše o novom istraživanju u oblasti hotelijerstva, navodeći da svega 4% građana Srbije želi ići u Crnu Goru, za razliku od Grčke koju bira njih 80%?! Nakon te objave, tekst su preuzeli brojni tabolodi iz Srbije.

Neki od naslova u srpskim tabloidima u posljednjih 5 godina

Podsjetimo se, ovogodišnja pojačana kampanja usmjerena protiv turističke privrede Crne Gore nije nova pojava. Ona je nastavak negativne propagande svih prethodnih godina kada je naša država predstavljana kao skupa i nesigurna destinacija, sa prljavim plažama i agresivnim mještanima koji ne vole Srbe. Narativi o unaprijed propaloj sezoni ponavljaju se iz godine u godinu. Na sreću, oni do sada nisu štetili našem turizmu, šta više. Nadamo se da će tako biti i ove godine, uz rezervu da će pandemija sigurno ostaviti traga i ne samo na turističku privredu Crne Gore, nego i drugih turističkih destinacija u okruženju i šire.

Na Sputnjiku je upravo objavljena informacija, koju su prenijeli mnogi mediji u Crnoj Gori i Srbiji, u kojoj se tvrdi da su sudije odbile da sude episkopu Joanikiju, te da su se pismeno o tome izjasnili.

Potvrda da se radi o klasičnj lažnoj vijesti te o zlonamjernom plasiranju iste sa ciljem izazivanja haosa u Crnoj Gori stigla nam je od nadležnih organa sudske vlasti.

Nakon lažne vijesti o sudijama, ubrzo je uslijedila još jedna. Ovog puta srpski mediji objavili su informaciju da su na protestu građana u Beranama bačene eksplozivne naprave.

Potvrda da je ta vijest lažna stigla je od saradnika DFC-a sa lica mjesta.

Fotografija sa povrijeđenom bebom noćas je obišla društvene mreže.

U opisu objava na društvenim mrežama moglo se pročitati da su povrede na djetotovom licu izazvali policajci u Nikšiću, što dodatno svjedoči o njihovoj navodnoj brutalnosti. Pored stranica na Fejsbuku, nju su objavili i političari Nebojša Medojević i Marko Milačić na njihovim profilima, uz zahtjev da se fotografija podijeli kako bi što veći broj građana vidio na šta je režim spreman. Međutim, radi se u manipulaciji – fotografija nije nastala u Nikšiću, niti je policija fizički nasrnula na dijete, već je ona preuzeta sa interneta, što je moguće utvrditi jednostavnom pretragom. Nakon što je postalo jasno da je riječ o lažnoj vijesti Medojević i Milačić su povukli spornu objavu. 

U Crnoj Gori su, kao i u gotovo čitavom svijetu, na snazi mjere sprječavanja širenja korona virusa. Iako su svi građani u obavezi da poštuju izrečene mjere zbog velikih posljedica koje mogu uslijediti, u određenim medijima u Crnoj Gori ali i u Srbiji svakodnevno je prisutan narativ da su crkva i vjerujući narod među glavnim metama i žrtvama „represije režima“.

Zabrana liturgija i pričešća

Takve objave su krenule nakon uvođenja mjera o zabrani svih vrsta okupljanja, samim tim i vjerskih. Iako su ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori (Islamska zajednica u Crnoj Gori i Katolička crkva u Crnoj Gori) prihvatile uvedene mjere i privremeno obustavile vjerske obrede u svim objektima, ne može se reći da je isti slučaj i sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. Zastupljeno je mišljenje da donijete mjere ukazuju na neljudsku diskriminaciju „samo i isključivo pravoslavaca te da je u toku hajka na crkvu i progon njenih vjernika. Kao najveći problem predstavlja se nemogućnost održavanja liturgije uz prisustvo vjernika i pričešćivanja, iako se, kako iz SPC tvrde, „pričešćem niko nikada nije zarazio”, а „sve se radi da se crkva omrzne zbog svoje „kužne“ pričesne kašike.”

Zabrana međugradskog saobraćaja

Hapšenje sveštenika Siniše Smiljića, državljanina BiH sa privremenim boravkom u Ulcinju, zbog kršenja mjera zabrane međugradskog saobraćaja uslijed pandemije korona virusa, takođe je predstavljeno kao odraz represije režima. Iako je riječ o dobro poznatoj mjeri koja je na snazi već duže vrijeme i čije je nepoštovanje uvijek sankcionisano, portal Pravda je ovu vijest prenio uz naslov: SKANDAL! MILOGORCI HAPSE SVEŠTENIKE: Priveden paroh iz Ulcinja, jer je navodno prekršio meru zabrane kretanja što ukazuje na subjektivno izvještavanje čiji je cilj da se narativ o navodnoj represiji režima stavi u prvi plan.

Privođenje mitropolita Amfilohija i sveštenstva

Mitropolit Amfilohije, protojerej Velibor Džomić i nekoliko građana privedeni su na praznik Cvijeti nakon službe održane na Zlatici zbog kršenja privremenih mjera o zabrani okupljanja. Ovo je pokrenulo lavinu članaka na portalima u Crnoj Gori poput IN4S i Borbe ali i na brojnim portalima u Srbiji (primjeri: Informer, Kurir) i na određenim portalima u Republici Srpskoj.

Gotovo svako izvještavanje o ovom događaju bilo je propraćeno narativima o hajki na crkvu, namjeri predsjednika Đukanovića da mitropolita pošalje u zatvor, udaru na pravoslavlje i vjernike, zloupotrebi postojeće pandemije da bi se država skriveno obračunala sa crkvom, fašizmu i atmosferi golog otoka a čak postoji i teorija da su službenici policije dobili naređenje da zaraze mitropolita Amfilohija prilikom hapšenja.

Vaskrs i kulminacija narativa o represiji

Čitav narativ o represiji režima u doba korone kulminirao je tokom vaskršnjih praznika. Poznato da se vjerski praznici u ovoj situaciji obilježavaju bez prisustva vjernika širom svijeta. Tako je Papa Franjo poslao svoju uskršnju poruku „Urbi et Orbi“ iz prazne bazilike Svetog Petra u Vatikanu, pravoslavni svještenici za Vaskrs su služili liturgiju u praznoj Crkvi Svetog groba u Jerusalimu,  a patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril je pozvao građane da Vaskrs provedu kod kuće.

I iz Mitropolije crnogorsko-primorske su pred Vaskrs saopštili da će se vaskršnja liturgija održati bez prisustva vjernika i da će mjere biti ispoštovane ali je dio vjernika ipak pokušao da uđu u hramove i crkve. Prilikom izvještavanja o tim događajima, navedeno je da je policija „okupirala hramove“ i „stražari pod punom ratnom opremom pred hramom Hristovog Vaskrsenja u Podgorici kao u vrijeme krstaških ratova“.

Uz narative se nerijetko plasiraju i dezinformacije. Tako je na portalu IN4S objavljen članak da je određeni broj policajaca ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici odbio da hapsi vjernike. Iz Uprave Policije su demantovali ove navode na svom Tviter nalogu i saopštili da policija nije hapsila vjernike i sveštenike ispred hrama, pa samim tim dio službenika nije mogao da odbije nepostojeći zadatak, kao i da je ova lažna vijest bezuspješni pokušaj uznemirenja javnosti.

Nakon što je Digitalni forenzički centar objavio analizu o novoj mreži bot naloga u Srbiji, koji su objavili skoro svi domaći, ali i regionalni pa čak kineski, američki i mediji iz Centralne Evrope, od juče su sajtovi DFC-a, Atlantskog saveza Crne Gore i 2BS foruma bili na stalnoj meti hakera.

Podsjećamo, analizom objava na Tviteru, od 09. marta do 09. aprila  pronašli smo 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koji u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga. Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem, istodobno kritikujući EU, zbog navodnog izostanka pomoći.

Simptomatično je što se prvi hakerski napad na naša tri sajta desio nedugo nakon što je Sputnjik objavio našu analizu uz naslov: “NATO se iz Podgorice brine što je Beogradu Peking bliži od Briselu”.  Uz prenošenje samo dijela analize, Sputnjik zaključuje da naše istraživanje ima veze s Alijansom ne komentarišući dodatno činjenice koje smo otkrili.

DFC se uspješno odbranio od napada

Tako navode da “DFC  rezignirano pita — da li je to Beogradu „Peking bliži od Brisela”. Istina je – međutim da se nijesmo pitali da li je Srbiji bliža Kina od EU. U našem tekstu je objavljen međunaslov – Peking bliži od Brisela. Dakle, nijesmo se pitali, već objavili međunaslov uz činjenice. Za predsjednika Srbije pomoć iz Kine i Rusije je bila bratska, dok je otvoreno kritikovao EU ocjenjujući kako evropska solidarnost ne postoji.  Ipak iz Brisela je pomoć stigla. U prvom paketu Zapadni Balkan je dobio 340  miliona eura, od čega Srbija najviše – 15 miliona hitne pomoći za zdravstveni sektor i 78,4 miliona eura za prevazilaženje ekonomske krize koja će uslijediti zbog korona virusa.

Suština naše analize, iako to Sputnjik spinujući želi da sugeriše, nije u ocjenama da li Srbija mijenja spoljno-politički kurs, već u novoj mreži bot profila koju smo otkrili u toj zemlji, što je jasno naznačeno i u naslovu i u samom tekstu. To što su botovi u više od 21 hiljadi tvitova svjesno plasirali sadržaj veličajući kinesku pomoć, predsjednika Vučića i istovremeno krikovali EU zbog navodnog izostanka pomoći, nije naša ocjena ili vrednosni sud već puka činjenica. Kao i kritikovanje koje je Vučić uputio Briselu, istovremeno hvaleći Kinu i Rusiju.

Nakon što je Sputnjik objavio svoju verziju naše analize, taj tekst je prenio portal Iskra, a kasnije i sajt Informera. Tekst tog tabloida je naslovljen: OVI VIŠE NEMAJU MERE! NATO IZ PODGORICE NE KRIJE BES ZBOG SRBIJE! Smeta im što je Beograd dobio pomoć iz Kine i Rusije, ali i zahvalnost naše zemlje Moskvi i Pekingu! Kasnije je taj tekst prenio portal Intermagazin.

Analiza DFC-a objavljena i na naslovnim stranama regionalih medija

Informer se pominje kao jedan od medija u našoj analizi koje su, uz Kurir i TV Pink, botovi najviše citirali, a od ranije su poznati kao, najblaže rečeno, vjerni podržavaoci Aleksandra Vučića. Od izbijanja epidemije korona virusa imali su dvije faze. Prvo su, krajem februara, pokušali da umanje ozbiljnost epidemije korona virusa prenoseći riječi doktora Nestorovića uz naslov:  Korona virus je smešan, ne treba nositi maske, da bi već 12. marta promijenili priču, pa su se umjesto čuvenog “šopinga u Milanu” odlučili za naslovnicu: Srbija na udaru opasnog virusa – Rat protiv korone.

S druge strane našu analizu u izvornom obliku prenijeli su brojni domaći, regionalni mediji, pa čak i kineski mediji, a nakon toga je naš predstavnik gostovao i u programu regionalne N1 Televizije.

Napadi na naše sajtove, sa adresa koje smo utvrdili, neće nas pokolebati u našoj misiji razotkrivanja dezinformacija i lažnih vijesti u borbi za demokratiju. To nam samo pokazuje da smo na pravom putu.

Kolega Milan Jovanović gostovao je na Televiziji N1 Srbija i govorio o hakerskom napadu na DFC koji je uslijedio nakon analize o novoj bot mreži u Srbiji povezane sa predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem. Šta karakteriše bot profile, kada su pojačane takve kampanje na društvenim mrežama, kao i kada se ponovo mogu očekivati slične akcije u našoj zemlji i regionu pogledajte u videu ispod.


Nakon što je Digitalni forenzički centar objavio analizu o novoj mreži bot naloga u Srbiji, koji su objavili svi domaći, regionalni ali kineski i američki mediji, danas su na kratko bili oboreni sajtovi DFC-aAtlantskog saveza Crne Gore i “To be secure” foruma.

Podsjećamo, analizom objava na Tviteru, od 09. marta do 09. aprila  pronašli smo 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koji u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga. Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem, istodobno kritikujući EU, zbog navodnog izostanka pomoći.

Simptomatično je što se hakerski napad na naša tri sajta desio nedugo nakon što je Sputnjik objavio našu analizu uz naslov: “NATO, se iz Podgorice brine što je Beogradu Peking bliži od Briselu”.

Napominjemo, da smo zabilježili jake, ali bezuspješne napade na našu IT infrastrukuru. Sajtovi su brzom reakcijom našeg tima ponovo aktivni, a detaljnom analizom ćemo utvrditi i porijeklo, odnosno izvor napada.

Ovih dana se često i putem društvenih mreža dijele različite dezinformacije i teorije zavjere, koje čine neprocjenjivu štetu pojedincui zajednici.

U kratkom videu pogledajte šta možete pronaći u novom broju DFC magazina, koji možete preuzeti na našem sajtu.

Koje su glavne dezinformacije o COVID-19 koje je DFC detektovao? Da li 5G mreža ima uticaja na pandemiju? Koliko je bilo objava o koroni na društvenim mrežama u zemljama bivše Jugoslavije? Koje sile najviše plasiraju dezinformacije o korona virusu, o tome je govorio naš Borislav Višnjić u emisiji “Korona, ostani doma”, na TVCG.

Iako u Crnoj Gori nema potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, nadležne institucije su naredile obustavu rada disko i noćnih klubova, ugostiteljskih objekata, osim onih koji dostavljaju hranu i omogućavaju preuzimanje hrane i obroka, zatvaranje dječijih igraonica, fitnes centara, tržnih centara, teretana, kladionica, na najmanje 15 dana.

Crnogorske zdravstvene institucije su do sada testirale 88 osoba i svi nalazi su bili negativni na prisustvo korona virusa, dok su 783 osobe pod medicinskim nadzorom, saopštili su predstavnici epidemioloških službi Crne Gore.

Paralelno sa pandemijom virusa korona, mediji, društvene mreže i pojedinci preplavljeni su dezinformacijama o ovoj pojavi i pogrešnim savjetima kako se od nje zaštititi. Tog globalnog trenda nijesu pošteđena ni društva na Zapadnom Balkanu.

Podaci do kojih smo došli ukazuju da je samo u periodu od 10. do 16. marta objavljeno 59.000 članaka i objava u onlajn prostoru Crne Gore i Srbije, koji su direktno povezani sa korona virusom.

Da je širenje lažnih vijesti gotovo jednako opasno kao i širenje virusa, upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija koja je krajem februara saopštila da je korona virus infodemija –  termin koji podrazumeva širenje teorija zavere i informacija, koje nemaju utemeljenje u struci.

Pratite podatke i saopštenja sa relevantih adresa

Svjetska zdravstvena organizacija – SZO nudi svakodnevne novosti o pandemiji, upute i podatke o širenju bolesti. Njihova lajv mapa koja prikazuje potvrđene slučajeve na karti svijeta je korisna za razumijevanje razmjera ovog virusa na globalnom nivou.

Institut za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstvo zdravlja Crne Gore – Na sajtu IJZ i MZ možete pronaći sve o COVID-19, savjete, preporuke, podatke iz sata u sat vezano za Crnu Goru ali i više. Veoma su ažurni na zvaničnim Tviter nalozima, stoga preporučujemo da pratite njihove objave, ali i da postavljate pitanja ukoliko ih imate.

Evropski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti – na njihovom sajtu možete takođe pronaći relevantne informacije o virusu, ali i mjere koje EU preduzima po ovom pitanju.

Provjerene adrese

Pratiti podatke, saopštenja i analize koji dolaze sa fact-checking adresa. Od sajtova i organizacija koji provjeravaju istinitost informacija o COVID-19 na svjetskom i regionalnom nivou, preporučujemo:

Kako da sami provjerite informacije

FirstDraft Resources for Reporters – na njihovom blogu možete naći korisne informacije i savjete, ahrivu već razotkrivenih dezinformacija na ovu temu. Na ovom linku, možete pronaći 5 načina za duplu provjeru informacija koje nam se serviraju.

Open-source alatkeOvdje možete pronaći niz korisnih i kategorizovanih alatki, koje mogu poslužiti za provjeru informacija ukoliko nijeste sigurni u njihovu istinitost.

SZO vs COVID-19 mitovi – na zvaničnom sajtu Svjetske zdravstvene organizacije možete pronaći koje su mitove o novom virusu njihovi eksperti razotkrili na svjetskom nivou i uporediti ih sa vašim saznanjima.

Ne objavljujte ako nijeste sigurni

Ukoliko nijeste sigurni u istinitost određene informacije, nemojte je dijeliti na društvenim mrežama.  Širenje lažnih vijesti jednako je opasno kao i situacija u kojoj se nalazimo. Stoga, iskoristite gorenavedene izvore i linkove kako biste provjerili vjerodostojnost informacije, a ukoliko i dalje imate nedoumica podijelite ih sa DFC timom. Možete nas kontaktirati putem Fejsbuka, Tvitera ili mejlom na [email protected].