Na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore tokom ljetnjeg semestra otpočela je realizacija modula Medijska pismenost u okviru projekta Pripremanje budućih nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana iz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava. Tim povodom, u ovom broju DFC magazina, razgovaramo sa autorkama modula doc. dr Dušankom Popović, profesoricom na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, kao i Studijskom programu predškolsko obrazovanje i vaspitanje i doc. dr Marijanom Cerović, profesoricom na Studijskom programu za engleski jezik i književnost.  

Budući da je centralna aktivnost u okviru projekta izbor jednog od devet ključnih koncepata demokratske kulture koje ističe Savjet Evrope i izrada modula za tu temu, doc. dr Marijana Cerović je navela da su medijsku pismenost odabrale upravo jer razumiju njen značaj u savremenom društvu i jer su upoznate sa sitacijom u crnogorskim obrazovnim institucijama.  

Uz to, doc. dr Dušanka Popović kaže da pravo čovjeka na slobodu izražavanja, izbora i prihvatanja informacija koje plasiraju mediji obavezuje obrazovni sistem da osposobi mlade ljude, posebno podložne medijskom uticaju, da kritički razmišljalu i bezbjedno konzumiraju informacije koje im se kontinuirno serviraju u savremenom društvenom okruženju.

Digitalizacija zahtjeva medijski pismenog nastavnika

DFC: Digitalni forenzički centar od osnivanja u svojim istupima i objavama naglašava značaj medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti. Stoga smatramo da je kreiranje modula „Medijska pismenost“ za studente Filološkog fakulteta krupan iskorak za crnogorsko društvo. Šta je bila vaša motivacija da krenete u taj projekat?

Dušanka POPOVIĆ: Značaj medijske pismenosti za ostvarivanje aktivne uloge svakog pojedinca, kako u kontekstu manje društvene zajednice kojoj pripada, tako i društva u cjelini, kroz razumijevanje, izbor i prihvatanje informacija različite sadržine, forme i namjere koje mediji plasiraju, čini se, još uvijek nije dovoljno prepoznat. Digitalizacija i nove forme medija, sve brži protok informacija i njihova količina zahtijevaju medijski pismenog nastavnika, kompetentnog da svoje učenike razumije, prati i priprema za kontinuiran i intenzivan susret s medijima različitih vrsta i višeznačnih poruka koje oni šalju.

DFC: Upoznati smo da će modul biti realizovan u okviru projekta „Pripremanje budućih nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana iz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava“. Možete li nam reći čime ste se rukovodile i šta je bio vaš primarni cilj kada ste postavljale smjernice za modul?

Marijana CEROVIĆ: Centralna aktivnost u okviru projekta koji ste pomenuli, čiji je nocilac Evropski Vergelend centar a jedan od partnera u realizaciji Filološki fakultet, jeste izbor jednog od devet ključnih koncepata demokratske kulture (istaknutih od strane Savjeta Evrope) i izrada modula na odabranu temu. Razumijevajući značaj medijske pismenosti u savremenom društvu i poznajući situaciju u našim obrazovnim institucijama kada je ova problematika u pitanju, tu aktivnost prepoznale smo kao priliku da promovišemo medijsku pismenost i ponudimo je, kao slobodan izbor, našim studentima. U realizaciji učestvuju studenti sa tri studijska programa, ali ovaj modul isto tako može biti ponuđen studentima svih fakulteta koji pripremaju buduće nastavnike.

Podstaći studente da promišljaju o odgovornostima

DFC: Šta očekujete od projekta, kako je on zamišljen i kako, do sada, ocjenjujete interesovanje studenata za pohađanje modula?

Dušanka POPOVIĆ: Ljudsko pravo na slobodu saopštavanja, izbora i prihvatanja informacija koje plasiraju mediji obavezuje obrazovni sistem na osposobljavanje mladih ljudi, kao populacije posebno izložene i podložne medijskom uticaju, za njihovo kritičko i bezbjedno konzumiranje. Polazeći od Referentnog okvira kompetencija za demokratsku kulturu Savjeta Evrope, opredijelile smo se da, prije svega, studente podsjetimo na ključne koncepte medijske pismenosti i posebnost medijskog teksta kao konstrukta, na načine konstrukcije i dekonstrukcije medijskih poruka i pojam cenzure sa stanovišta urednika i čitaoca. Takođe, da ih usmjerimo na prepoznavanje stereotipa i predrasuda koji prate oblikovanje medijskih poruka shodno njihovom cilju, te da ih podstaknemo da promišljaju o odgovornostima koje, kao njihovi korisnici i kreatori, preuzimaju. Važan dio ovog modula jeste metodički pristup medijskim sadržajima u osnovnim i srednjim školama, tj. kako se pripremiti za poučavanje u oblasti medijske pismenosti i kako to realizovati u učionici. Taj dio obuhvata i realizaciju prakse u školama tj. časova posvećenih medijskoj pismenosti.  

S obzirom na to da se modul samo testira i da je njegovo pohađanje zasnovano na dobrovoljnoj osnovi – studenti su na samom početku kada im je modul ponuđen, a i kasnije kroz rad, pokazali izuzetno interesovanje – svojim angažovanjem u diskusijama, kritičkim promišljanjem i iznošenjem ličnih stavova o ključnim tačkama medijske pismenosti. Takođe, pokazali su posebnu zainteresovanost za istraživanje problematike kojom se bavimo, te kreativnost u pripremanju prezentacija, postera i sličnih materijala koji prate rad na časovima. Jedna od važnih smjernica za implementacinju modula jeste da se tokom realizacije primjenjuju metode aktivne i interaktivne nastave, čime se demonstrira kreiranje demokratskog okruženja za učenje. Jedan od ciljeva projekta kao cjeline jeste pomoći budućim nastavnicima da u malim školskim  zajednicama kreiraju demokratsku sredinu, a medijska pismenost je njen neodvojiv dio. Očekujemo da se prepozna značaj ovog modula za kompetentnost budućih nastavnika, te da bude dostupan svim studentima.

Nastavnici treba da postignu visok nivo medijske kompetentnosti

DFC: Da li smatrate da medijska pismenost treba da se nađe kao obavezan predmet i u srednjim školama? Koliko je ona značajna za razvoj kritičke svijesti kod mladih ljudi?

Dušanka POPOVIĆ: Iako elementi medijske pismenosti već odavno postoje u predmetnim programima nekih predmeta (npr. u Predmetnom programu za crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, pa i kao zaseban izborni predmet u gimnaziji), to nije dovoljno za razvoj ove pismenosti u cjelini. Smatramo, zato, da bi uvođenje medijske pismenosti kao posebnog i obaveznog predmeta značajno doprinijelo unapređenju razumijevanja medija, načina njihovog funkcionisanja i prihvatanja poruka koje emituju, pa time i razvoju kritičke svijesti u odnosu na društvena zbivanja u okruženju u kojem učenici borave. Osim toga, srednjoškolci bi dolazili na studije spremniji da ovu oblast dodatno proučavaju, proširuju i unapređuju. Smatramo, takođe, da svi nastavnici treba da postignu visok nivo medijske kompetentnosti koju je u procesu nužno unapređivati, što znači da prepoznaju kulturološku i moralnu dimenziju medija, da poznaju prava, medijsku politiku i njeno socijalno djelovanje i posjeduju kognitivnu medijsku sposobnost što se odnosi na znanje, razumijevanje i analizu sadržaja u medijima. Predmet bi, tada, mogao da se pretoči u međupredmetnu temu zastupljenu u sadržajima svih predmeta koji se u školi izučavaju i da ostvari status koji je lijepo opisan u jednom priručniku za ovu oblast iz regiona: Medijska pismenost nije novi predmet, već novi pristup učenju svih predmeta

DFC: Koliko usvajanje znanja o medijskoj pismenosti može doprinijeti razvoju društva u cjelini i koja bi, po vama, bila prva lekcija iz oblasti medijske pismenosti koju biste dali i stručnoj i laičkoj javnosti?

Marijana CEROVIĆ: Medijska pismenost je jedan od načina da se gradi i sačuva humanije i pravednije društvo, što neosporno čini osnov za njegov dalji napredak. Ako obrazovanje mladih zasnujemo na ideji da obrazovanje za demokratiju treba da se stiče još u školi, pri čemu svi, osim prava, treba da poznaju i svoje obaveze, pomoći ćemo im da budu aktivni i proaktivni članovi društvenih zajednica kojima pripadaju. To je ozbiljan i veoma zahtjevan posao, a na nama je, kao društvu i državi – da odaberemo. Prva lekcija iz medijske pismenosti bila bi da se svi zajedno zapitamo: Da li mi kontrolišemo medije ili mediji kontrolišu nas? I šta sve moramo znati da bi odgovorili na ovo pitanje…

Novo izdanje DFC magazina donosi analizu postupaka nove vlasti prema obavještajno-bezbjednosnom sektoru Crne Gore, koji su u značajnom dijelu crnogorske, ali i međunarodne javnosti doživljeni kao podrivanje ranije postignutih rezultata na tom polju, urušavanje saradnje i sijanje nepovjerenja u odnosima sa partnerskim zemljama NATO. U 30. broju čitajte o stanju u Crnoj Gori godinu dana nakon borbe sa COVID-19 – u najkraćem, visok bilans umrlih od korona virusa, kasna nabavka vakcina i ekonomija na kiseoniku. U rubrici Razgovor sa povodom naše sagovornice su doc. dr Dušanka Popović i doc. dr Marijana Cerović, autorke modula Medijska pismenost na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, koje su nam prenijele snažnu poruku: Medijska pismenost je način da se gradi humanije i pravednije društvo!

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Novo izdanje DFC magazina donosi prikaz dešavanja u Nikšiću u susret lokalnim izborima koji će se održati u nedjelju, 14. marta. Čitajte o lažnim istraživanjima koja su kružila internetom u susret izborima, kao i o kampanji u mediji iz Srbije, te aktivnostima crnogorskih i srpskih političkih aktera i aktivista. Pored toga, DFC je uradio istraživanje o popularnosti pet Tviter naloga crnogorskih političara u periodu od 15. decembra 2020. godine do 15. januara 2021. godine, koje je pokazalo koliku podršku ti nalozi dobijaju iz Crne Gore, a koliku van nje. U rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio prof. dr Miloš Vukčević, advokat i vandredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, koji je za ovaj broj DFC magazina govorio o pravu na privatnost, zloupotrebi ličnih podataka i krađi identiteta na internetu, te na koji način Krivični zakonik i zakonodavstvo Crne Gore tretiraju te pojave.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Došao je još jedan petak, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

DFC je u srijedu veče otkrio na Tviteru najmanje 50 Tviter naloga koji su lažno predstavljajući se narušili ugled više osoba iz svijeta javnog i političkog života u Crnoj Gori. Radi se o koordinisanom i sinhronizovanom djelovanju ovih naloga, koji su veoma kratkom roku izmijenili svoja imena i profilne fotografije u imena javnih ličnosti i funckionera. Osim lažnog predstavljanja, ti profili su dijelili i neprimjeren sadržaj. Takođe, pojedini korisnici Tvitera nisu prepoznali da se ne radi o zvaničnim nalozima tih javnih ličnosti, pa su se stoga i upustili u konverzaciju sa njima. Shodno vremenskom rasponu i brojnosti naloga, te njihovoj međusobnoj interakciji, jasno je da se ne radi o spontanoj, već organizovanoj i sinhronizovanoj akciji. DFC je promptno reagovao i obavijestio javnost i nadležne državne organe o ovim dešavanjima. Zamjenik podgoričkog osnovnog državnog tužioca (ODT) Vukas Radonjić potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je u Tužilaštvo stigla prijava povodom lažnih Tviter naloga i da će biti sproveden izviđaj kako bi se utvrdilo da li je počinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Takođe, lažno predstavljanje krši pravila ove Tviter zajednice. Tviter nalozi koji se predstavljaju obmanjujuće kao druga osoba, brend ili organizacija mogu biti trajno suspendovani prema Tviterovoj politici lažnog predstavljanja.

Ove sedmice objavljeno je istraživanje BIRN Srbija koje je otkrilo ozbiljne rupe u kontroli sadržaja od strane Fejsbuka i Tvitera na Balkanu. Ključni nalazi BIRN-a pokazali su da gotovo polovina objava na bosanskom, srpskom, crnogorskom ili makedonskom jeziku na Fejsbuku i Tviteru predstavljaju govor mržnje, a svaka druga objava prijavljena kao govor mržnje na nekom od ovih jezika i dalje ostaje na mreži. Kada je riječ o objavama u kojima se prijeti nasiljem, sadržaj je uklonjen u 60% slučajeva, a 50% u slučajevima ciljanog uznemiravanja. Stručnjaci kažu da bi najveći problem mogao biti nedostatak transparentnosti u načinu na koji kompanije za društvene medije procenjuju žalbe.

Srpski istoričar Aleksandar Raković u Jutarnjem program Televizije Hepi javno je saopštio da Crnogorci imaju mentalitetsku falinku, da su svi poltroni i da su Srbi ti koji treba da nam urade fabričko podešavanje za novi svet koji Srbija kreira na prostoru naše države. Ova izjave je bila u sklopu emisije Bitka za Nikšić.  Kako se lokalni izbori u Nikšiću približavaju srpski mediji se sve više bave Crnom Gorom. Nakon što je na TV Happy otpočeo serijal Bitka za Nikšić, Novosti, su uvele rubriku Izbori u CG. U prethodnih sedam dana u medijima iz Srbije bilo je 4.73K objava o Crnoj Gori, što je za 82% više nego u prvoj sedmici februara. Dva dana nakon pokretanja rubike Izbori u CG na portalu Novosti, istoimena rubrika se pojavljuje i na tabloidu Alo, koji je je od Saveta za štampu Srbije deklarisan kao apsolutni rekorder u kršenju novinarske etike i standarda. Važno je napomenuti da je ove sedmice objavljeno istraživanje Savjet za strateške politike (CFSP) koje pokazuje da je na naslovnim stranama srpskih dnevnika gotovo svaki šesti naslov objavljen tokom 2020. godine bio je lažna vijest.

DFC je kasno sinoć na Tviteru otkrio najmanje 50 Tviter naloga koji su, predstavljajući se lažno, narušili ugled više osoba iz svijeta javnog i političkog života u Crnoj Gori.

Radi se o koordinisanom i sinhronizovanom djelovanju ovih naloga, koji su u veoma kratkom roku izmijenili svoja imena i profilne fotografije u imena javnih ličnosti i funkcionera, među kojima su se našli i: Dritan Abazović, Momo Koprivica, Branko Radulović, Marko Milačić, Milo Đukanović, Milivoje Katnić, Petar Komnenić, Draginja Vuksanović Stanković i mnogi drugi. Osim lažnog predstavljanja, ti profili su dijelili i neprimjeren sadržaj. Takođe, pojedini korisnici Tvitera nisu prepoznali da se ne radi o zvaničnim nalozima tih javnih ličnosti, pa su se stoga i upustili u konverzaciju sa njima.

Shodno vremenskom rasponu i brojnosti naloga, te njihovoj međusobnoj interakciji, jasno je da se ne radi o spontanoj, već organizovanoj i sinhronizovanoj akciji. U ovom momentu radi istrage ne možemo iznijeti više detalja ko stoji iza profila i koordinacije i sa kojim ciljem.

Što se tiče Tviter pravila, ona su jasna: lažno predstavljanje krši pravila ove platforme.  Tviter nalozi koji se predstavljaju obmanjujuće kao druga osoba, brend ili organizacija mogu biti trajno suspendovani prema Tviterovoj politici lažnog predstavljanja.

S druge strane, postoje izuzeci, kada nalozi neće biti uklonjeni, odnosno kada ne krše pravila. Ona su:

Korisnik dijeli nečije ime, ali nema drugih sličnosti (što u ovo  primjeru nije bio slučaj. Koristili su su i imena i fotografije javnih ličnosti, te iznosili stavove i ulazili u komunikaciju sa drugim osobama).

Profil jasno navodi da nije povezan sa bilo kojom osobom ili brendom i to na način što:

  • U nazivu naloga (napomena: ovo je odvojeno od korisničkog imena iliti @handle) treba jasno ukazati na to da korisnik nije povezan sa osobom/brendom za koji se predstavlja. Nepovezanost se može naznačiti uključivanjem, na primjer, riječi poput (ali ne ograničavajući se na) parodija, lažni nalog ili obožavalac.
  • U biografiji treba jasno ukazati na to da korisnik nije povezan sa osobom/brendom za koji se predstavlja. Nepovezanost se može naznačiti uključivanjem, na primjer, riječi poput (ali ne ograničavajući se na) parodija, lažni nalog ili obožavalac.

Jedan od najpoznatijih naloga ove vrste je i Parody Boris Johnson sa 145.000 pratioca, koji koristi ime i identičnu fotografiju kao i premijer Velike Britanije, ali je vidno i jasno naznačeno da se radi o šaljivom nalogu, kako to zahtijevaju pravila.

Bilo da se radi o zabavi, kako to dio javnosti shvata, ili o nečem drugom,  postoje razlozi zbog kojih društvene mreže jako ozbiljno shvataju lažno predstavljanje i stoga imaju rigorozne mjere o tom jako delikatnom pitanju.

U svakom slučaju, ono što može biti zabavno jednima, drugima može predstavljati veliki problem, povredu časti i ugleda, te dovesti do neprijatnih situacija.

Došao je još jedan petak, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

Ove sedmice izašlo je novo izdanje DFC magazina. Ovaj broj magazina donosi prikaz teorija zavjere oko vakcinacije koje su širili mediji iz regiona, a koje nastoje da kompromituju kredibilitet i povjerenje građana kako u rad zdravstvenih institucija tako i u proces imunizacije. U rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio dr Vuk Vuković, docent iz oblasti medijske produkcije na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG. Dr Vuković je sa nama razgovarao na temu društvenih mreža, i istakao je da jedino kontinuirana edukacija može dovesti do revolucionarnog zaokreta. Takođe, u 28. broju magazina govorimo i o alternativnim društvenim mrežama poput Parlea i Gaba, koje su postale utočište za ekstremiste i pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Magazin možete preuzeti na našoj veb stranici ili klikom na link.

Lažni ili anonimni profili na društvenim mrežama sa kojih se šire neprimjereni sadržaji učestala su pojava u posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori. Naš kolega Milan Jovanović za RTCG je kazao da je internet doprinio demokratizaciji informacija ali je sa sobom donio i manje lijepe pojave poput onlajn uznemiravanja, i to, u posljednje vrijeme, najčešće preko lažnih ili anonimnih profila na društvenim mrežama. Integralni prilog o opasnostima koje prijete od neautentičnog koordinisanog ponašanja na internetu možete pogledati ovdje.

Ove sedmice Nikšić je bio u centru pažnje u našoj zemlji. U ponedjeljak crnogorska policija je uhapsila Stevana Simijanovića zbog posjedovanja lažnog diplomatskog pasoša. Simijanović se predstavljao kao američki diplomata pri misIji OEBS-a u Beču, a mediji su prenijeli da je posjedovao i crnogorsku ličnu kartu, kao i vozačke dozvole iz Srbije i Amerike. Takođe, Pobjeda je pisala da se Simijanović sastajao sa predstavnicima GP URA, što su iz te političke organizacije  i potvrdili. Smijanović je takođe bio član Internacionalne policijske organizacije , a nakon njegovog hapšenja on je isključen iz te nevladine organizacije. Takođe, interesantno je da je jedan od saputnika lažnog diplomate Stevana Simijanovića u hotelu Ambasador u Podgorici od 24. decembra do 9. februara bila Marija Havrilov, visokopozicionirana članica srpskog ekstremnog nacionalističkog pokreta – Sabor Zavetnici.  Simijanović se povezuje i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Na njegovom Linkedin profilu, prije nego što je izbrisan, pisalo je da je Simijanović  ipođakon u toj vjerskoj organizaciji.

Nikšić je bio u centru pažnje i zbog neprimjerenih grafita koji su ove sedmice osvanuli na Hadži-Ismailovoj džamiji u Nikšiću. Poruke mržnje upućene pripadnicima islamske vjeroispovijesti ispisane su na zidovima nikšićke džamije. Iako je ovakavo ponašanje naišlo na osudu svih političkih aketra u zemlji, jasno je da će ovakva dešavanja samo podići tenzije uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ove sedmice Centar za demokratiju i ljudska prava je objavio istraživanje o medijima i medijskim slobodama koje pokazuje da svaki drugi građanin Crne Gore nema povjerenje u medije. Istraživanje je pokazalo da je televizija još uvijek najdominantniji medij, a najposjećenija društvena mreža je Fejsbuk. Takođe prema istraživanju građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada su u pitanju zaštita novinara i medijske slobode. Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić istakao je da je televizija još uvijek najdominantniji medij i da svakodnevno preko 70 odsto građana gleda televiziju.

Želimo ti ugodan vikend.

Uvijek preispituj,

DFC tim

Novo izdanje DFC magazina donosi prikaz teorija zavjere oko vakcinacije koje su širili mediji iz regiona, a koje nastoje da kompromituju kredibilitet i povjerenje građana kako u rad zdravstvenih institucija tako i u proces imunizacije. U ovom broju magazina u rubrici Razgovor sa povodom naš sagovornik je bio dr Vuk Vuković, docent iz oblast medijske produkcije na Fakultetu dramskih umjestnosti UCG. Dr Vuković je sa nama razgovarao na temu društvenih mreža, koji je istakao da jedino kontinuirana edukacija može dovesti do revolucionarnog zaokreta. Takođe, u 28. broju magazina govorimo i o alternativnim društvenim mrežeama poput Parlea i Gaba, koje su postale utočište za ekstremiste i pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Još jedan petak je tu, a sa njim i novo izadnje naše sedmične rubrike Petkom popodne. Kao i obično, ovonedjeljni pregled započinjemo temama iz Crne Gore.

Jedna od gorućih tema je bilo privođenje državljana Srbije i jednog Pljevljaka na graničnom prelazu Ranče kod kojih je pronađeno 26.500 eura, računari i zastave Srbije. Portali iz Srbije su o ovome pisali da je do hapšenja došlo isključivo zbog zastava Srbije koje su se, navodno, slučajno tu zadesile, pritom izostavivši pravi razlog privođenja. Na taj način izostavljeni su ključni detalji priče i širi se narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.

Osim toga, traženje krivca, odnosno identifikovanje autora sporne karikature ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić se i ove sedmice našlo u žiži javnosti, pa su društvene mreže odlučile da preuzmu ulogu detektiva. Osumnjičena su dva lica, od kojih nijedno nije osoba koja se traži. Dok je to javnosti saopšteno, već je bilo kasno – šteta učinjena. DFC je ovim povodom reagovao, ali ipak aktivni sudionici internet zajednice Crne Gore poput medija, mim stranica, aktivista i ključnih donosioca odluka moraju nam pomoći u smirivanju tenzija i podizanju svijesti o važnosti kritičkog rasuđivanja i posmatranja. U suprotnom, samo je pitanje vremena kada će svako od nas biti meta. 

Aplikacija Telegram nastavlja da dominira među pristalicama desnice i pokazala se kao odličan teren za organizovanje i iniciranje koordinisanih akcija na drugim društvenim mrežama. Jedan od primjera je grupa The Books of Knjige koji su se našli na udaru desničarske Telegram grupe Nju Ejdž Četnici jer su u svojoj radio emisiji od 22. januara govorili o mim stranicama iz Crne Gore, identitetima admina i onima koji ih navodno plaćaju. Članovi te grupe su dobili link Fejsbuk stranice TBOK sa zadatakom da koordinisano djeluju i spamuju komentarima.

Selimo se u Evropu gdje je Evropska komisija zatražila od Gugla, Fejsbuka, Tvitera i Majkrosofta da još šest mjeseci podnose mjesečne izvještaje o suzbijanju lažnih vijesti, naročito kada je riječ o COVID-19. Kompanije, zajedno sa Tik Tokom i oglašivačima, su potpisale pravilnik EU o sprječavanju širenja dezinformacija na svojim platformama i morale su da podnose izvještaje o svojim naporima tokom inicijalnog perioda od šest mjeseci. Evropska komisija saopštila je da će izvještaji morati da se podnose još šest mjeseci zbog relevantnosti koja postoji tokom pandemije virusa korona.

Na kraju, podsjećamo da pogledate finalnu, petu epizodu DFC podkasta Pod lupom, u kojoj razgovaramo sa Milivojem Pantovićem, nezavisnim istraživačkim novinarom iz Beograda na temu kineske propagande za vrijeme pandemije COVID-19. Milivoje Pantović je specijalizovan za oblasti unutrašnje i spoljne politike i kulture. Bio je novinar i urednik u srpskim novinskim agencijama Tanjug i Beta, TV stanicama B92 i BK, kao i listu Politika, a sarađuje i sa više medija iz inostranstva.

Objavljivanje skaradne karikature aktuelne ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, koja se širi društveni mrežama, izazvalo je gnjev javnosti s razlogom.

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici formiralo je predmet protiv NN lica zbog krivičnog djela kojom se izlažu poruzi i ministarka i država Crna Gora.

Diskreditacija, seksizam, brutalan udar na dostojanstvo, mizoginija su samo neke od kvalifikacija sa kojima su brojne nevladine organizacije i javne i političke ličnosti iz zemlje i regiona osudile montažu ili karikaturu.

Kako policija još nije uspjela identifikovati autora spornog djela, društvene mreže su odlučile da preuzmu ulogu detektiva. Vođeni emocijama, korisnici društvenih mreža su jedva dočekali Ime. Osumnjičena su dva lica, od kojih nijedno nije osoba koja se traži. Dok je to javnosti saopšteno, već je bilo kasno – šteta učinjena.  

Mim stranica Bestebe je, bez ijednog dokaza, objavio ime poznatog karikaturiste Luke Lagatora. Nije trebalo dugo da se ta objava prenese, a masa užari. Međutim, nismo očekivali da i poslanik u Skupštini Crne Gore objavi tu dezinformaciju i tako doprinese njenom širenju, načinivši štetu uglednom crnogorskom umjetniku sa Cetinja. Marko Milačić, poslanik u Skupštini i predsjednik Prave Crne Gore, je svega osam minuta nakon pomenute mim stranice ispisao na svom Fejsbuk profile sljedeće: Autoru ogavne slike ministarke Vesne Bratić Luki Lagatoru ovo nije prvi put: Kada je Miodrag Lekić bio predsjednički kandidat naslikao ga je maltene kao mrtvaca. Besramno!

I prije nego li je L. Lagator uspio da demantuje takve navode, uslijedile su brojne prijetnje, pozivi na linč i napadi putem društvenih mreža. Zbog neprimjerenih komentara, nećemo ih citirati, ali vjerujemo da je svako od vas naišao na barem jednu nedoličnu objavu o pomenutoj temi. U manjini su bili predstavnici glasa razuma koji su kritikovali upiranje prstom bez dokaza, pa su stoga bili nemoćni da utiču na dalji razvoj događaja.

Luka Lagatorje saopštio da je bio užasnut i zaprepašćen kad je saznao da je poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić na svojoj Fejsbuk stranici objavio lažnu tvrdnju da je on autor skaradne i ogavne slike, koju sa prezirom osuđuje, a na kojoj je prikazana ministarka Bratić. On je najavio i tužbu protiv svih koji su ga lažno optužili.

Još jedna proizvoljna tvrdnja

Tri dana kasnije ponavlja se gotovo identična situacija, na meti je Nikšićanin Nebojša Kasalica, sa malo više dokaza. Na društvenim mrežama pojavila se fotografija navodnih skrinšotova privatne Vajber komunikacije između Kasalice (koji je navodno admin jedne od popularih mim stranica) i druge nepoznate osobe u kojoj se tvrdi da se zna ko je autor sporne ilustracije, odnosno karikature.

Kasalica je negirao da ima bilo kakve veze sa karikaturom, a nakon što je dao izjavu u Centru bezbjednosti Nikšić i nakon vještačenja njegovog laptopa i telefona, oslobođen je svih optužbi. I on sprema tužbu protiv lica koja su širila laži o njemu, napisao na Fejsbuku.

Vajber prepiska koju je još uvijek nepoznati autor namjerno podmetnuo s ciljem crtanja mete, bila je nažalost dovoljni dokaz da krene atak, koji većina nije dovodila u pitanje.

Ispostavilo se naknadno da je već u startu bilo jednostavno utvrditi istinitost. Fotografija Kasalice koja se koristila u montaži nije ona koju on već četiri godine drži na svom Vajber profilu, pa se autor iste pokazao nevještim.

Podnošenjem tužbe i prijave oba slučaja će dobiti pravni epilog, ali time neće biti rješen duboko ukorjenjeni problem vjerovanja u sve što se plasira na internetu.

Digitalni forenzički centar već duže pokušava da izgrađuje razumjevanje ljudi podizanjem svijesti o savremenim internet fenomenima, ukazujući na sve izraženiji problem govora mržnje, upiranja prstom bez dokaza, širenja dezinformacija i ostalih negativnih tvorevina modernog digitalnog doba.

Aktivni sudionici internet zajednice Crne Gore poput medija, mim stranica, koje su postale važan faktor, aktivista i ključnih donosioca odluka moraju nam pomoći u smirivanju tenzija i podizanju svijesti o važnosti kritičkog rasuđivanja i posmatranja. U suprotnom, samo je pitanje vremena kada će svako od nas biti meta. A ovakvim tempom, ispostavlja se da hoće, i to vrlo brzo. O implikacijama tih dešavanja na dalju fragmentaciju crnogorskog društva je suvišno govoriti.

Podkast Pod lupom predstavlja kratku video formu razgovora sa stručnim ljudima, sa ciljem podizanja svijesti o dezinformacijama, medijskoj pismenosti i tehnologijama.

U finalnoj petoj epizodi našeg pilot podkast projekta razgovaramo sa Milivojem Pantovićem, nezavisnim istraživačkim novinarom iz Beograda na temu kineske propagande za vrijeme pandemije COVID-19.

Milivoje je specijalizovan za oblasti unutrašnje i spoljne politike i kulture. Bio je novinar i urednik u srpskim novinskim agencijama Tanjug i Beta, TV stanicama B92 i BK i listu Politika, a sarađuje i sa više medija iz inostranstva.