DFC je kontinuirano proteklih godina upozoravao na alarmantan nivo stranog malignog uticaja Rusije, i kroz brojne analize jasno ukazao na rusko miješanje u Crnoj Gori koje se primarno identifikuje kroz djelovanje Srbije i Srpske pravoslavne crkve, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore Azra Karastanović.

Otvarajući 4. godišnju DFC konferenciju ona je istakla da u vrijeme nastanka DFC-a, rijetki su bili oni koji su razumijeli o čemu govorimo i zašto je osnivanja centra koji se bori protiv stranog malignog uticaja i dezinformacija neophodan u društvu poput crnogorskog, dodajući da danas, nažalost, svjedočimo pogubnim posljedicama koje ove i ovakve aktivnosti imaju na društvo, institucije sistema i demokratski napredak države Crne Gore.

Karastanović je kazala da ukoliko želimo da eliminišemo strani maligni uticaj u ovom regionu, podrška i pomoć zapadnih i NATO partnera je ključna, danas čini se više nego ikad.

“Nažalost, ukoliko se Zapad ne bude bavio pitanjima koja podrivaju stabilnost i evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana, druga strane neće propustiti priliku da to učini”, dodala je ona.

Izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore je istakla da u uslovima poljuljanog povjerenja u demokratske procese i institucije, borba za očuvanje pro-evropskih i pro-zapadnih vrijednosti mora biti bezvremenska i pravovremena.

“Ta borba u Crnoj Gori se vodi sada”, zaključila je Karastanović.

Važnost organizacija poput Digitalnog forenzičkog centra

Podijeljeno crnogorsko društvo je velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evro-atlantske budućnosti, koja je široko rasprostranjena želja kod velikog broja građana Crne Gore, kao i prilika da poremete one koji rade na stvaranju demokratske i inkluzivne Crne Gore, kazao je šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj Ambasadi u Podgorici Erik Pagner.

On je na otvaranju godišnje konferencije Digitalnog Forenzičkog centra u istakao zašto je toliko važno da imamo organizacije poput DFC-a koje prate i ukazuju na dezinformacije, i rade na obrazovanju javnosti.

Govoreći iz ličnog iskustva, kao neko ko je živi i radio u Moskvi, kazao je da oni koje čudi podrška Rusa Putinovom ratu, treba da znaju da su njemu prethodile godine i godine širenja anti-ukrajinskih dezinfromacija. Zbog toga obrazovanje zaslužuje dodatno isticanje, kazao je Pugner, jer svi mi znamo da samo ukazivanje na dezinformacije i netačno izvještavanje ne poništava štetu.

Takođe, on je pozvao da spojimo medijsku pismenost sa idejom da je istina društvena vrijednost, bez obzira da li se ta istina udobno uklapa u naš pogled na svijet.

Dezinformacije i erozija demokratije

Na današnjoj konferenciji organizovana su dva panela. Prvi panel je bio posvećen borbi protiv malignog stranog uticaja.

Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) govoreći na panelu je rekao je ima puno sličnosti između Ukrajine i Crne Gore, ali i razlika.

Ukrajina i Crna Gora su veoma slične sa svojim problemima, kada govorimo o periodu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, problemi identitetskog karaktera, nepostojanje jedinstvene crkve u tom trenutku, podjele, veliki uticaj jednog susjeda Rusije u slučaju Ukrajine, Srbije u slučaju Crne Gore kao i veliki broj pro-ruskih medija u Ukrajini, kako onih medija kojima je sjedište bilo u Ukrajini tako i veliki uticaj ruskih medija kroz kablovske operatere, društvene mreže, elektronske publikacije, kazao je Vujović. On je istakao da u slučaju Crne Gore postoji ogroman broj penetracije srpskih medija i ogroman uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori. Vujović je naglasio da postoji jasna agenda prema kojoj ti mediji rade.

On je dodao da Rusija nema izvorne resurse u Crnoj Gori već da koristi jaku razgranatu infrastrukturu Srbije, koju čine razne parapolitičke organizacije, ostaci paravojnih formacija, Srpska pravoslavna crkva (SPC) sa svojim sistemom raznih paravjerskih organizacija i obavještajne strukture Srbije.
U opasnoj kombinaciji, gdje ima i paravjerskih i vjerskih i obavještajnih struktura i kriminalnih struktura Crna Gora rizikuje da trajno izgubi prozapadnu većinu, naglasio je Vujović.

Ana Rudan, menadžerka programa u Centru za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) posebno je naglasila do koje mjere je vlast u Srbiji na svakom koraku uhvatila i drži pod svojom kontrolom sve segmente društva. Kada je riječ o medijima Rudan je objasnila da postoje dva različita načina na koja vlast kontroliše medije, prvo po osnovu vlasništva, kroz sopstveno vlasništvo ili kroz klijentelističku mrežu, a zatim i kroz finansiranje.

Druga strana priče su mediji sa nacionalnom pokrivenošću koji su mašine za širenje propagande, a pored toga postoje i neki manji mediji koji su ili suviše elitistički ili se u njih dovoljno ne ulaže, kazala je ona.

Rudan je naglasila da u Srbiji nije toliko problem u tabloidima, jer su dezinformacije, lažne vijesti, dekontekstualizacija, manipulacija sadržaja u Srbiji vezane za mejnstrim, odnosno da tabloidi nijesu usamljeni u širenju takvog sadržaja.  Njeno mišljenja je da je atmosfera u Srbiji antizapadno orjentisana, da je u ovom trenutku Rusija prepoznata kao neko ko se suprotstavlja Zapadu, a da se mediji previše ne aktiviraju oko propagiranja Kine

Jindrih Privatski, analitičar u European Values centru za bezbjednosnu politiku iz Praga je kazao da su radeći brojne izvještaje prepoznali 45 aktivnih sajtova koji šire dezinformacije, a glavni je Sputnjik sa kojeg ostali mediji preuzimaju narative i dalje ih šire. Od 2020. godine kovid je bio dominantna tema, mediji su širili dezinformacije o vakcinama, da nisu efikasne i djelotvorne i da kovid nije stvaran. Međutim, u aprilu prošle godine otkriveno je da su ruski akteri, obavještajci odgovorni za eksploziju  češkog skladišta municije koja se dogodila 2014. godine. Bilo je potreno samo nekoliko sati nakon što je ovo otkriveno da mediji skrenu temu sa kovida, koji je bio apsolutno dominantan i da počnu da ispituju rusku uključenost u ovaj slučaj. Iako obično treba nekoliko nedelja da mediji koji šire dezinformacije promjene temu u ovom slučaju  trebalo je samo par sati, istakao je Privatski. Rusi su već znali za to i vjerovatno pripremali kampanju i koordinirali sa najvećim medijima.

Kuda idu crnogorski mediji

Na drugom panelu posvećenom crnogorskim medijima istaknuto je da su mediji u zemlji suočavaju sa velikim porblemima u svim sferama medijskog djelovanja.

Na panelu su učestvovali Sonja Drobac, dirketorica TV E, Nikola Marković generalni direktor RTV Nikšić, Boris Raonić generalni direktor RTCG i Boris Darmanović, glavni i odgovorni urednik CDM.

Sonja Drobac je u svom izlaganju istakla da su crnogorski mediji, poličari i građani zaboravili na važnost i značaj medijske  slobode i  ono što danas živimo jeste visoka polarizovanost, politička pristrasnost i značajno prisustvo medija iz regiona.

Paradoksalno je da se dešava u društvu u kojem je buknuo podignut nekontrolisano prvi opštenarodni ustanak  u Evropi, koji se ticao zastite građanskih sloboda, dodala je ona.

Drobac je kazala da su rješenje za probleme sa kojima se suočavaju sami mediji, kao i da to rješenje mora krenuti iz medija. Sloboda medija mora da bude vraćena kao suštinska vrijednost, jer iz te slobode bujaju i druge građanske slobode, zaključila je ona.

Nikola Marković je kazao da su mediji isti kao i društvo. Imamo problem da naše političke elite u kontinuitetu ne razumiju značaj i suštinu medija i ne ne kreiraju ambijent i zakonske uslove da mediji budu profesionalni, dodao je on.  Marković je istakao da bez obzira ko je na vlasti, u principu svi imaju shvatanje medija da oni ne treba da budu savjest društava već PR određenih političkih ili interesnih grupacija. Markovć je naglasio da je crnogorska medijska scena zagađena, kazavši da danas dobijamo retrogradne procese na medijskoj sceni, pošto su prošle politčke elite mimo svih zakona dozvolili da neki mediji uđu u Crnu Goru ne ispunajvajući elementarne uslove. Marković je zaključio da je država dužna da stvori zakonodavni okvir u kome domaći mediji mogu da rade i da se izbore sa nelojalnom konkurencijom.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je kazao da Javni servis će vrlo brzo krenuti u praćenje tehnoloskih trendova i razvoja. Mi ćemo kao Javni servis ponuditi pomoć za OTT platforme, kako bi došli do što većeg broja korisnika sa sadržajima iz Crne Gore, istakao je on.  Po pitanju nacionalne samoregulacije, Raonić je kazao da je Javni servis uvijek spreman da uzme učešće. Ono što je podjednako bitno jeste i pitanje nacionane medijske strategije, odnosno izrada novog dokumenta koji će obuhvati sva pitanja sa panela, zaključuje Raonić.

Raonić je istako da je mnogo je važno da imamo sređen legislativni okvir, kazavši da su tri vlade su kretale u taj proces, a nijedna nije završila posao.

On je kazao da imamo ozbiljan društveni problem, koji ne mogu riješiti samo mediji. Moramo vidjeti kako da oporezujemo Netflix, kako da natjeramo Dizni da investira u Cg kulturu i kako da pratimo tehnološki razvoj, zaključio je Raonić.

Direktor portala CDM Boris Darmanović je kazao da je nesrećno je što mi moramo da upadnemo u ozbiljnu krizu, medijsku, političku, društvenu da bi mi  razgovarali o tim temama.

Darmanović je istakao da apsolutno ne misli da se problem lažnih vijesti rješava zabranom i kažnjavanjem medija, dodajući da to može biti kratkoročno, ali nikako dugoročno rješenje. Prema njegovom mišljenju, suština je da razvijamo medijsku pismenost, da obučavamo kvalitetne novinare i da njegujemo kritičku svijest u javnosti. Smatra da su najveći problemi u medijima nedotatak kadra, neobučenost i finansijski problemi na jako malom tržištvu i to vodi podložnosti stranim uticajima, jer za vrlo malo novca neko može da utiče na uređivačku politiku nekog medija.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 10. septembra 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 07. septembra u 16 časova.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 08. septembra odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom 2022. godine.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

Spoljnopolitičko pozicioniranje Kine karakteriše se vrlo jasnom ambicijom, da postane globalna sila broj jedan kazala je Milica Pejanović-Đurišić otvarajući konferenciju Digitalnog forenzičkog centra.

“U osnovi takvog pozicioniranja je ideja o Kini kao ekonomski naprednom, kulturno i tehnološki visoko razvijenom i međunarodno-poštovanom društvu”, rekla je Pejanović Đurišić. Ona je dodala da Kina svoj uticaj širi preko projekata inicijative Pojas i put.

“Suštinski, u pitanju su pokušaji preoblikovanja aktuelnog svjetskog poretka, zasnovanog na konceptu liberalne demokratije, u pravcu prilagođenom kineskim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima”, kazala je Pejanović Đurišić.

Pejanović Đurišić je navela da je rat u Ukrajini testirao jačinu i ograničenja kinesko-ruskog partnerstva. Kako je kazala, osim ekonomskog, Kina nastoji jačati svoje prisustvo u Evropi kroz političku i kulturološku saradnju sa balkanskim zemljama. “To se posebno učinkovitim pokazalo upravo na Zapadnom Balkanu”, ocijenila je Pejanović Đurišić.

Otpravnik poslova u američkoj Ambasadi, Kris Karber je takođe govorio na konferenciji. On je istakao da je Kina jedina država sa namjerom da promijeni međunarodni poredak i poveća ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć da to uradi.

Karber je kazao da je Kina prisutna u regionu i Crnoj Gori kroz značajne infrastrukturne projekte. “Kineske kompanije su direktno ili indirektno uključene u neke najvažnije infrastrukturne projekte u Crnoj Gori”, rekao je Karber. On je kazao da se Crna Gora pokazuje kao posvećeni NATO saveznik.

“I kako Crna Gora traži strane investicije, moramo imati na umu da otvorena klima za investicije, ekonomska ranjivost na eksterne šokove, znatan dug prema Kini, donose značajne rizike”, rekao je Karber.

Nalaze studije su predstavili analitičari DFC Milan Jovanović i Marko Banović. Banović je istakao da postoje tri politička cilja Kine, a to su suverenitet i teritorijalni integritet, ekonomski razvoj i međunarodni status i imidž. On je dodao da je Kina prepoznatao po ekonomskom uticaju, ali da ne treba zanemariti druge institute meke moći kao što su diplomatija, mediji i kulturne i obrazovne institucije.

Banović je kazao da su odnosi Kine i SAD opterećeni pitanjima Tajvana, podjele teritoriju u Južnom kineskom moru, ljudiskim pravima, a da je pandmeija korona virusa dodatno zakomplikovala odnos dvije zemlje. Kada je u pitanju odnos Kine sa EU, on je kazao da je Kina je od strateškog partnera EU pretvorena u sistemskog rivala koji pokušava da preuzme primat u Evropi.

Prema njegovim riječima, Balkansko poluostrvo je od velike važnosti za Kinu i ostvarivanje njenih strateških ciljeva i Kina drži fokus na države Zapadnog Balkana.

Banović je istakao saradnju Srbije i Kine u svim oblastima, kazavši da Kina u Srbiji ima političku i medijsku podršku, što joj u određenoj mjeri nedostaje u drugim zemljama regiona.

On je kazao da U Srbiji je u posljednjoj deceniji identifikovan najmanje 61 projekat u različitim fazama završetka od strane ili u saradnji sa kineskim akterima, čija je vrijednost najmanje 18,7 milijardi eura.

Uz Srbiju, Bosna i Hercegovina je država u kojoj je Kina napravila najznačajniji ekonomski, ali i politički upliv na Zapadnom Balkanu, istakao je Banović, dodajući da politička i ekonomska povezanost Republike Srpske Kine je logična, obzirom na to da se političke prilike u Srbiji direktno prelivaju na taj entitet.

Milan Jovanović je istakao kako se u crnogorskoj javnosti Kina uglavnom doživljava kao moćna, ali dobronamjerna svjetska sila. Za potrebe studije DFC je sproveo monitoring crnogorskih medija koji je pokazao da je 53 odsto članaka bilo neutralno, da su mediji uglavnom preuzimali tekstove o Kini i da se najviše pisalo o koronavirusu, geopolitici, ekonomiji i auto-putu.

On je istakao da je involviranost Kine u projekte u Crnoj Gori započela još 2010. godine. „Mnogi dokumenti vezani za planiranje i izgradnju auto-puta zaštićeni su oznakom tajnosti, a javnost ni nakon više godina nema kompletnu sliku o tom projektu“, kazao je Jovanović.

On je rekao da je Centar za globalni razvoj radio analizu svih kineskih projekata i mapirao osam najugroženijih zemalja kineskim prisustvom. „Crnoj Gori društvo prave zemlje poput Laosa, Mongolije, Tadžikistana, Kirgistana i Pakistana“, rekao je Jovanović.

Kako je kazao, u prethodnih sedam-osam godina se povećao udio učešća kapitala iz država sa autoritarnim, hibridnim režimima. „Postoji očigledan pad kada su u pitanju investicije iz demokratskih i zapadnih zemalja“, rekao je Jovanović.

„Možemo vidjeti da kontinuirana upotreba kineskih fondova može desiti da Crna Gora prestane biti privlačna za renomirane strane investitore“, rekao je Jovanović.

Jovanović je istakao da bi, kada je Crna Gora u pitanju, izostanak angažovanja mogao dovesti do jačanja antizapadnog narativa. On je dodao da smatraju da bi pojačano prisustvo Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu bila poruka svim trećim stranama koji pokušavaju da odvrate od svog puta Crnu Goru i druge zemlje regiona

Jovanović je rekao da je potrebno pružiti dodatnu podršku novinarima i medijima, a da vlade, kao i svi drugi državni organi Crne Gore, treba sa više senzibiliteta da procjenjuju upliv stranog kapitala.

Studiju Mapiranje uticaja Kine: Studija slučaja možete preuzeti na LINKU.

Portal Borba je u najavi  Sankt-Petersburškog međunarodnog ekonomskog foruma iznijela dezinformaciju. Uz tendenciozni naslov, Borba je za promociju Foruma iskoristila podatke o učesnicima foruma iz 2021. godine.

Na ovogodišnjem Forumu broj zemalja učesnika će biti značajno manji zbog uvedenih sankcija Rusiji. To potvrđuju informacije iz Ruske gazete i Rojtersa.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 11. juna 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 08. juna 2022. godine u 16 časova.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 09. juna odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom 2022. godine.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 28. maja 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 25. maja 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 26. maja odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom 2022. godine.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

Više od polovine građana ocjenjuje da crnogorski mediji imaju političke afilijacije pokazalo je DFC istraživanje javnog mnjenja, koje možete preuzeti OVDJE.

Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti u 2022. godini predstavlja longitudinalnu studiju praćenja zastupljenosti stavova građana Crne Gore o upotrebi medija i kritičkom sagledavanju dostupnog medijskog sadržaja, koje je rađeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana (1022). Istraživanje je realizovao Digitalni forenzički centar od 30. marta do 15. aprila 2022. godine.

Prema dobijenim odgovorima, više od tri četvrtine građana navode televiziju kao medij koji svakodnevno koriste. Međutim, taj procenat (76.5%) je znatno niži u odnosu na podatke iz 2021. godine (87.8%) i naročito 2020. godine kada je televiziju svakodnevno gledalo 91.6%.

Kada su u pitanju ostali mediji, skoro dvije trećine ispitanika koristi društvene mreže (64.7%). Portale prati skoro 60% ispitanika, dok manji broj sluša radio (46.7%) i čita dnevnu štampu (28.6%).

Grafikon 1 – Upotreba medija

Analizirajući dobijene odgovore o stepenu povjerenja u medije, najveću srednju ocjenu dobili su radio (3.35) i televizija (3.23), dok su najnižu ocjenju povjerenja građani dali društvenim mrežama (2.84).  Upoređujući podatke iz prethodne dvije godine, bilježimo blagi rast prosječne ocjene povjerenja u televizije.

Grafikon 2 – Povjerenje u medije
Grafikon 2 – Povjerenje u medije

Građani u najvećoj mjeri vjeruju Televiziji Vijesti (32.2%), Dnevnim novinama Vijesti (40.8%), te portalu Vijesti (27.8%). Od ostalih televizijskih kuća, 26.4% građana, odnosno svaki četvrti, primarno najviše vjeruje RTCG, dok 16.6% ispitanika svoje povjerenje daje Prva TV, a 13.1% navodi televiziju Nova M. Slijede TV 777, TV Adria, Gradska TV i Al Jazeera TV sa procentima ispod 5%.

Grafikon 3 – Povjerenje u TV, štampu i društvene mreže

Kada su u pitanju portali, nakon Vijestigrađani najviše vjeruju portalu CDM (14.9%), a slijede RTCG, Portal Analitika i IN4S.

Grafikon 4: Povjerenje u portale

Tek trećina ispitanika (32.8%) smatra da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa, dok svaki četvrti ispitanik (25.3%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.

Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje
Grafikon 5: Objektivno i profesionalno medijsko izvještavanje

Iako 41.5% građana navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova, istraživanje pokazuje da uticaj medija na lične stavove građana raste u odnosu na prethodne dvije godine mjerenja.

Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova
Grafikon 6: Uticaj medija na formiranje stavova

Nešto više od polovine crnogorskih građana (52%) smatra da crnogorski mediji imaju političke afilijacije. Čak 48% ispitanika smatra da mediji rade u interesu političkih struktura. Svega 7.5% ispitanika ocjenjuje da mediji rade u interesu građana.

Trećina ispitanika izjasnila se da mediji koriste činjenice pomiješanje sa glasinama u svom izvještavanju, dok nešto manji procenat smatra da mediji ne provjeravaju temeljno informacije koje objavljuju. Značajan je i procenat ispitanika koji vjeruju da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju u odnosu na druge medije (38.4%).

Grafikon 9: Mediji, činjenice i provjera informacija

Istraživanje je ukazalo da je više od tri četvrtine građana barem jednom uočilo lažne vijesti u crnogorskim medijima, što govori da je u odnosu na 2021. godinu porastao broj građana koji svakodnevno ili često primjećuju lažne vijesti. Većina ispitanika navela je da se to dogodilo na internetu (65.3%), dok su lažne vijesti najmanje zastupljene na televiziji, radiju i štampanim medijima.

Grafikon 10: Da li ste ikada primjetli lažne vijesti?

Gotovo svaki treći ispitanik ocjenjuje da je problem lažnih vijesti i dezinformacija problem prilično izražen (29.4%), a 7.9% ispitanika smatra da je ovaj problem u potpunosti izražen.

Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti
Grafikon 11: Percepcija problema dezinformacija i lažnih vijesti

Trećina ispitanika je navela da najvjerovatnije ne bi uradili ništa ukoliko bi primijetili lažnu vijest na društvenim mrežama, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju. Taj udio ispitanika je nešto niži u odnosu na podatke iz 2021. godine kada je isti stav imalo 36.6% ispitanika. Kao način reagovanja na lažne vijesti, oko trećine ispitanika je navelo da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama i članovima porodice.

Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije
Grafikon 12: Reakcije na lažne vijesti i dezinformacije

Iako se u odnosu na prethodne dvije godine smanjio procenat građana koji smatraju da je potrebno da država kontinuirano nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti, taj broj je i dalje prilično visok (43.7%).

S druge strane, raste broj ispitanika koji smatraju da država ne treba da kontroliše medijski sadržaj na internetu, dok svaki peti ispitanik nema stav. Građani koji ocjenjuju da je kontrola medijskog sadržaja neophodna u nekim slučajevima naglašavaju da ne bi podržali nikakvu formu cenzure.

Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu
Grafikon 13: Državna kontrola medijskog sadržaja na internetu

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 07. maja 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 4. maja 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 5. aprila odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom 2022. godine.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 16. aprila 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 13. aprila 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 14. aprila odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom narednih 8 mjeseci.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće na otvorenu obuku o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Sedma u seriji obuka će biti održana u subotu, 02. april 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do srijede 30. marta 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak, 31. marta odabranim kandidatima.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom narednih 8 mjeseci.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.