Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom narednih 8 mjeseci.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće u obuci o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Treća u seriji obuka će biti održana u subotu, 05. februara 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do ponedjeljka, 31. januara 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u utorak, 2. februara odabranim kandidatima.

DFC tim

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom narednih 8 mjeseci.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće u obuci o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Druga u seriji obuka će biti održana u subotu, 22. januara 2022. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do utorka, 18. januara 2022. godine u 16 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u četvrtak 20. januara odabranim kandidatima.

DFC tim

Jačanje medijske pismenosti je ključno za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ali i za demokratski razvoj našeg društva, zaključeno je na DFC radionici Istraži-ukaži. Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos svih segmenata društva u sprječavanju pojave i širenja dezinformacija.

Uzimajući u obzir činjenicu da u kreiranju političkog, društvenog i kulturnog ambijenta Crne Gore snažan uticaj imaju mediji,  DFC je u subotu, 18. decembra organizovao prvu od šesnaest planiranih radionica sa namjerom da se osnaži kritičko razmišljanje kod mladih ljudi.

Radionica je pokazala da su mladi upoznati sa činjenicom da je Crna Gora postala plodno tlo za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija.

Radionica se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i načini na koje nas je savremeno doba uvelo u novu realnost u kojoj mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative, time direktno ugrožavajući stabilnost i progres kako crnogorskog društva, tako i društava širom svijeta.

Učesnici radionice su kroz konkretne primjere imali priliku da vide da su neki od pokretača dezinformacija nerijetko politički i materijalni interesi, što im je dalo jasniji uvid u pozadinu takvih operacija i kampanja.

Govorili smo i o ulozi i značaju medija u demokratskim društvima, ali i njihovoj transformaciji u posljednje dvije decenije.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama i načinima kako se one koriste za kreiranje i uticanje na stavove i javno mnjenje. Bilo je govora o botovima i trolovima, načinima kako prepoznati bot mreže, provjeriti vjerodostojnost i porijeklo fotografija i još mnogo toga.

Nakon teorijskog dijela, učesnici su tokom praktičnog dijela mogli da nauče o koracima kako efektivnije i brže da pretraže informacije i provjere tačnost različitog sadržaja.

Radionica je bila interaktivna, a mladi su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima. Ohrabruje i činjenica da su svi prisutni pokazali zavidan nivo svijesti o problemu i želju da kroz sticanje znanja postanu otporniji na svakodnevne manipulacije informacijama.

Sagledavajući dinamiku razvoja fenomena koji su u fokusu našeg rada, DFC je prepoznao  potrebu za edukacijom mladih naraštaja o uticaju društvenih mreža na kreiranje i širenje govora mržnje u internet okruženju. Istovremeno, svjesni smo činjenice da značaj medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada još uvijek nije dovoljno prepoznat, s posebnim akcentom na polarizovano crnogorsko društvo. Digitalizacija i nove forme medija, sve brži protok informacija i njihova količina zahtijevaju medijski pismenog građanina, kompetentnog da razumije i  prati  različite vrste poruka i narativa. Bez obzira da li se radi o štampanim, elektronskim ili digitalnim medijima, neophodno je da najšira populacija mladih razumije kako mediji funkcionišu da bi kritički procjenjivali njihov sadržaj.

Značaj medijske pismenosti ponajprije se ogleda u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani donositi samostalne odluke o demokratskom izbornom procesu.

Digitalni forenzički centar je tokom trogodišnjeg djelovanja postao relevantan činilac u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti istražujući najznačajnije društveno-političke teme na unutrašnjem planu, kao i aktuelne političke događaje u regionu i svijetu. Aktivnim praćenjem i analiziranjem brojnih objava, DFC je ukazivao na štetne narative u medijima i na društvenim mrežama.

Prepoznavajući značaja medijske pismenosti za ostvarivanje aktivnije uloge svakog pojedinca u kontekstu društvene zajednice kojoj pripada, DFC organizuje seriju obuka tokom narednih 8 mjeseci.

Značaj medijske pismenosti se ogleda i u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Medijska pismenost treba da omogući prvenstveno mladim ljudima shvatanje političkog diskursa i aktivno učestvovanje u njemu. Time će i kao medijski pismeni, dobro obaviješteni građani biti u mogućnosti da donose samostalne odluke o demokratskom procesima.

DFC poziva sve zainteresovane mlade ljude (18-30 godina starosti) da se prijave za učešće u obuci o medijskoj pismenosti pod nazivom Istraži-ukaži.

Prva u seriji obuka će biti održana u subotu, 18. decembra 2021. godine.

Za obuku se možete prijaviti putem LINKA do nedjelje, 12. decembra 2021. godine u 12 časova.

Zbog poštovanja epidemioloških mjera, broj mjesta je ograničen.

Program i logističke napomene će biti dostavljene u ponedjeljak 13. decembra odabranim kandidatima.

DFC tim

U 36. broju DFC magazina predstavljamo najznačajnije poruke sa konferencije DFC 365 2021 koja je organizovana 16. septembra u Podgorici. Osim poruka sa konferencije, u Magazinu integralno prenosimo i govor američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke. Naredni broj donosi i sumiranu verziju DFC-ove nedavno objavljenje studije Ruski uticaj na Balkanu: Slučaj Crne Gore, kao i zakonske akte i propise i implikacije koji kruže oko najavljenog popisa stanovništva u Crnoj Gori.

Nakon 36 izdanja i brojnih aktuelnih tema koje smo obradili u DFC magazinu, odlučili smo da iz žurnalističke pređemo u jednu novu formu studioznijeg sagledavanja i proučavanja pojava/fenomena koji trasiraju crnogorsku društveno-političku zbilju. Na taj iskorak smo se odlučili shvatajući da nas u jednom važnom segmentu, sveobuhvatnom istraživačkom i analitičkom radu sputavaju novinski prostor i rokovi da bismo krupne političke i strateške teme istražili, obradili i pripremili za plasiranje stručnoj i medijskoj javnosti. Čitamo se u nekoj novoj formi!

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Digitalni forenzički centar organizuje godišnju konferenciju pod nazivom DFC 365 2021.
Konferencija DFC 365 predstavlja odličnu priliku da se osvrnemo na dostignuća, sumiramo rezultate rada DFC-a i njegov učinak u borbi protiv dezinformisanja i negativnog stranog uticaja u Crnoj Gori u protekloj godini
Na konferenciji će i ekskluzivno biti predstavljena najnovija DFC studija o ruskom uticaju i mekoj moći u Crnoj Gori, koja je rezultat višemjesečnog istraživanja. Analizirani su ciljevi, metode, saradnici i efekti ruske meke moći u Crnoj Gori, kao i načini na koji se oni projektuju šire na region. Kroz konkretne primjere je prikazano kako rusko prisustvo šteti ne samo strateškom kursu Crne Gore, već i evroatlantskim integracijama regiona Zapadnog Balkana.
Konferencija će se održati 16. septembra 2021. godine u hotelu Hilton u Podgorici. Konferencija počinje u 10.00h i trajaće do 12.00h.

Novi broj DFC magazina donosimo u svjetu najnovijih dešavanja koja su obilježila crnogorsku društveno-političku scenu, posebno uzdrmanu ustoličenjem mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Pročitate kako predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera tumači sveukupna dešavanja oko protesta i ustoličenja na Cetinju, kao i njegov osvrt na trogodišnji rad Digitalnog forenzičkog centra. Uz to, u 35. broju možete naći i pregled dešavanja u Avganistanu usljed povlačenja američkih i NATO trupa i saznati kako su talibani iskoristili prednosti digitalnog svijeta kako bi učvrstili svoju vlast u toj zemlji.

Preuzmite PDF izdanje klikom na link ili na fotografiju ispod.

Hvala na čitanju!

Digitalni forenzički centar odgovorno tvrdi da nijedan molotovljev koktel nije bačen na policiju prije saopštenja kabineta Krivokapića, i objave tog saopštenja na portalu Vijesti u 06:16h. Na osnovu informacija od naših ljudi koji su se nalazili na više lokacija na Cetinju, tog jutra smo saopštili da na osnovu činjenica kojim raspolažemo nije došlo do bacanja molotovljevog koktela na pripadnike policije. Pri tom stavu i sada ostajemo. Uvidom u snimak koji je objavljen večeras na portalu Vijesti u 20:44h, a koji je dostavljen i DFC-u isti smo analizirali i ustanovili sljedeće:

  1. Navodni molotovljev koktel koji je bio povod za otpočinjanje policijske akcije tog jutra nikada nije bačen i njega nema na snimku koji su Vijesti obajvile.
  2. Analizom snimka vidi se da je sukob policije i demonstranata uveliko u toku, te da bacanje molotovljevog koktela sa snimka nikako ne može biti dovedeno u vezu sa sopštenjem iz kabineta premijera objavljenom na portalu Vijesti, a na koje je DFC i reagovao. Snimak je nastao kada su nemiri na Cetinju uveliko uzeli maha i bili gotov pri kraju, odnosno u periodu između 9:15 i 9:30 časova.
  3. Vrijeme kada je nastao snimak utvrđeno je na osnovu digitalnog zapisa sa sigurnosnih kamera, upordnim snimcima sa različitih kamera, ali i dodatnom forenzikom objavljenog snimka.
  4. Prve suzavce policija je prema protestanima ispalila na Dvorskom trgu kada u ostalim ulicama Cetinja nije bilo sukoba sa demonstrantima.
  5. Pomenuti video nastao je u Dečanskoj ulici, koja je jedna od sporednih ulica na Cetinju i u kojoj su se sukobi policije i demonstanata vodili nešto kasnije što se vidi i na snimku koji su objavile Vijesti.
  6. TV Vijesti su tokom intervjua sa podpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem takođe obajvile fotografiju koju im je potpredsjendik Vlade dostavio, a koja navodno dokazuje da je molotovljev koktel bio povod za reakciju policije. Pomenuta fotografija je nastala u 9 sati i 14 minut, odnosno 3 sata nakon saopštenja kabineta premijera, te se i u ovom slučaju radi o dezinformisanju i spinovanju javnosti.
  7. Pored naših ljudi na terenu, pomenuti koktel iz kabineta Premijera nisu vidjeli ni čuli pripadnici policije koji su bili na trgu a sa kojima smo razgovarili, kao ni građani koji su se nalazili na trgu, ali ni ostali novinaari, uključujuči i novinarku TV Vijesti koja izjavila da takođe nije čula niti vidjela navodni molotovljev koktel.

Na samom kraju želimo istaći da nikakva posebna digitalna forenzika nije potrebna da bi ustanovilo sve ovo što smo naveli, te da se radi o klasičnom primjeru dezinformisanja javnosti koji je izazvao veliku paniku kod građana širom Crne Gore a pogotovu u Prijestonici. Takođa evidentno je i koordinisano dezinformisanje od strane Vlade i Vijesti. Pozivamo TV i portal Vijesti da istinitu informišu javnost, kao što je tog jutra veoma profesionalno izvještavala i njihova novinarka Danijela Lasica, te da se ne služe ovakvim stvarima jer ćemo uvijek iznositi samo provjerene činjenice kao šro smo i do sada radili.

Digitalni forenzički centar razgovarao je sa novinarkom Tamarom Skrozza o stanju u medijima u Srbiji i njihovom tendencioznom i obmanjivom izvještavanju kako o prilikama u Crnoj Gori tako i onima u regionu. Skrozza je tim povodom rekla za DFC magazin da, usljed zarobljenih institucija u Srbiji, mediji danas rade šta hoće, odnosno kako im je naređeno.

Skrozza je u intervjuu takođe kazala da je medijska scena u Srbiji, koju karakterišu tabloidizacija i senzacionalizam, jako loša za novinare izložene napadima. Sa pravosuđem, koje je pod jakim političkim uticajem, s jedne strane, i polarizovanim i napetim društvom, s druge, niko ne može da vam garantuje bezbednost i mir, istakla je Skrozza. Ona nije optimista da će Srbija uskoro izaći iz medijskog mraka.

DFC: Institut za medije Crne Gore je nedavno, povodom usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Skupštini Crne Gore, objavio Vaš tekst pod nazivom „Rezolucija i medijski ponor“. Tom prilikom ste izvještavanje medija iz Srbije okarakterisali nekritičkim, jednostranim, te da su primjenjivane već poznate metode diskvalifikacije političkih neistomišljenika. Na koji način se crnogorski i regionalni mediji, ali i obični građani, mogu zaštiti od takvih sadržaja i trendova u izvještavanju koji dolaze iz Srbije?

T. SKROZZA: Da je medijska situacija u Srbiji regularna, odgovor bi bio jednostavan: crnogorski, baš kao i srpski mediji i građani, mogli bi da zaštitu potraže pred Regulatornim telom za elektronske medije (REM) ili u Ministarstvu kulture i informisanja. Međutim, kako su ove institucije potpuno zarobljene i sad već tradicionalno u službi vladajućih struktura, zaštite zapravo nema – mediji u suštini rade šta hoće, odnosno šta im je zapoveđeno. Ako mu se obrati neko direktno pogođen takvim ponašanjem, Savet za štampu može da diskutuje o tome i eventualno donese odluku da je prekršen Kodeks novnara Srbije. Ipak, Savet kao samoregulatorno telo nema nadležnost za bilo kakvo sankcionisanje.

Običan građanin najčešće slabo medijski pismen

DFC: Brojna istraživanja su potvrdila da srpski tabloidi (naročito prorežimski) često plasiraju lažne vijesti i dezinformacije, svijesno obmanjujući javnost. Istovremeno, ti mediji imaju brojnu čitalačku publiku kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori. Možete li nam pojasniti o čemu se tu radi, zašto je ljudima privlačno „žutilo“ u novinarstvu, ili bolje rečeno – zar „običnom građaninu“ nije stalo do istine?

T. SKROZZA: Običan građanin u Crnoj Gori i Srbiji najčešće je slabo medijski pismen, i inače nerado čita bilo šta, ophrvan je svakodnevnim problemima i nema ni vremena, ni strpljenja, a ni znanja da odredi šta je istina, šta laž, šta je manipulacija, a šta javni interes. Takvi građani – a sklona sam da verujem kako su ih zapravo odgajili i stvorili pripadnici političkih elita – u stanju su da kao istinu prihvate bilo šta što im se servira razumljiivim jezikom, uz sočne naslove, atraktivne fotografije i po pristupačnoj ceni. Oni su zapravo idealno biračko telo, kojim se može lako manipulisati u cilju ostvarenja dnevnopolitičkih, ali i širih nacionalnih ili državnih ambicija. 

DFC: Učestvovali ste u stvaranju serijala „Junaci doba zlog“ koji je imao značajan odjek u Srbiji i regionu. U jednoj od emisija istakli ste da ste i sami bili na meti tabloida. Na koji način se, po Vašem mišljenju, pojedinac može zaštititi od medijske hajke, ako je to uopšte moguće? Šta predstavlja najveći izazov u toj situaciji?

T. SKROZZA: Ja sam stradala daleko manje od nekih mojih kolega i koleginica, no ipak mislim da ne grešim kada kažem da zaštite u ovim okolnostima nema. Reakcija međunarodnih organizacija može da pomogne, ali u situaciji kada je pravosuđe pod jakim političkim uticajem, društvo polarizovano i napeto, niko ne može da vam garantuje bezbednost i mir. Privatne tužbe protiv tabloida najčešće bivaju završene zanemarljivim novčanim kaznama, a vaše ime i lik ostaju zauvek uprljani. Ko vam garantuje da vas na ulici neće napasti osoba koja veruje tabloidima? Da se neće rugati vašem detetu? Ko garantuje da, kada vas više ne bude, vaši unuci i praunuci neće poverovati onome što budu pronašli na interenetu? U tom smislu, najveći izazov je zaštiti porodicu od stresa i straha, baš kao i sačuvati sopstveni mentalni balans i fizičko zdravlje. Što je praktično nemoguće.

Tabloidizacija počela nakon političkih promjena 2000. godine

DFC: Bili ste jedan od stručnih saradnika prilikom izrade „Kodeksa novinara Srbije“, koji je izdat 2008. godine. Koliko je novinarska profesija u Srbiji degradirana dominacijom tabloidnog izvještavanja ili se to desilo i mnogo ranije? Šta su korijeni takvih pojava?

T. SKROZZA: Tablodizacija srpske medijske scene počela je nakon političkih promena 2000. godine, što je direktno uticalo na sve političke događaje od tada do danas – uključujući čak i atentat na Zorana Đinđića. Koren te pojave jeste želja političkih elita da medije (zlo)upotrebe za neke sopstvene interese, njihovo neshvatanje prave uloge i odgovornosti medija i suštinska nebriga za sudbinu našeg društva. Tablodizacija, dakle, nije rezultat rada aktuelne vlasti: vlast je ovakve tabloide nasledila od prethodnih državnih lidera. Ipak, Aleksandar Vučić je taj proces doveo do krajnosti, do faze u kojoj nisu tabloidizirani samo mediji, već i čitav sistem, društvo, život – do faze u kojoj se spinuje i zloupotrebljava bukvalno sve, u kojoj nema nikakvih pravila, nema milosti, i gde niko nije unapred pošteđen.

DFC: Možemo li reći da se Srbija, uz časne i hrabre izuzetke, i pojedince i medije, trenutno nalazi u nekoj vrsti medijskog sumraka, u kome vladaju senzacionalizam, agresivnost, govor mržnje…? Da li su ti trendovi nova i neizbježna medijska realnost ili ste optimista da je moguće osnažiti nezavisne medije i kritičku svijest javnosti?

T. SKROZZA: Srbija se u takvom stanju nalazi već nekoliko godina, na šta dugo upozoravaju pojedini novinari, mediji i medijski eksperti. To je, dakle, daleko od nove medijske realnosti. Mi godinama jedva dišemo pod političkim, ekonomskim, pravnim i bezbednosnim pritiscima, ali nas niko ne čuje. Naprotiv. Predstavnici međunarodne zajednice čak nam povremeno prebacuju da stalno kukamo, da treba da razgovaramo s vlastima, da se potrudimo, da proizvodimo dobre vesti. To je jedna prilično bizarna situacija u kojoj je novinarima preostalo samo da daju sve od sebe da ostanu živi i zdravi, da pošteno rade svoj posao i nadaju se nekakvom čudu. Nema mesta za bilo kakav optimizam.

Jačanje medijske pismenosti je ključno za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ali i za demokratski razvoj našeg društva, zaključeno je na DFC radionici Vještine 21. vijeka Medijska pismenost i kritičko promišljanje. Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa i medijske zajednice u sprečavanju pojave i širenja dezinformacija.

Uzimajući u obzir činjenicu da u kreiranju političkog, društvenog i kulturnog ambijenta Crne Gore snažan uticaj imaju mediji,  DFC je 7. i 10. avgusta organizovao dvije radionice sa namjerom da se osnaži kritičko razmišljanje i tim povodom okupio preko 100 mladih ljudi.

Radionica je pokazala da su mladi upoznati sa činjenicom da je Crna Gora postala plodno tlo za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija.

Radionica se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i načini na koje nas je savremeno doba uvelo u novu realnost u kojoj mediji kreiraju i plasiraju informacije i narative, time direktno ugrožavajući stabilnost i progres kako crnogorskog društva, tako i društava širom svijeta.

Učesnici radionice su kroz konkretne primjere imali priliku da vide da su neki od pokretača dezinformacija nerijetko politički i materijalni interesi, što im je dalo jasniji uvid u pozadinu takvih operacija i kampanja.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejsbuku, Instagramu i Tviteru) i načinima kako se one koriste za kreiranje i uticanje na stavove i javno mnjenje. Bilo je govora o botovima i trolovima, načinima kako prepoznati bot mreže, provjeriti vjerodostojnost i porijeklo fotografija i još mnogo toga.

Nakon teorijskog dijela, učesnici su tokom praktičnog dijela mogli da nauče o koracima kako efektivnije i brže da pretraže informacije i provjere tačnost različitog sadržaja.

Radionica je bila interaktivna, a mladi su konstantno razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima. Osim velikog broja učesnika, ohrabruje i činjenica da su svi prisutni pokazali zavidan nivo svijesti o problemu i želju da kroz sticanje znanja postanu otporniji na svakodnevne manipulacije informacijama.