Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Iz redakcije Informera, dobitnika Zlatnog pinokia za 2019. godinu za najviše objavljenog lažnog sadržaja, upravo je stigla dezinformacija da je premijer Duško Marković ubrzo nakon završenog sastanaka sa mitropolitom Amfilohijem dobio šamar. Kako navode u tekstu pod nazivom PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ DOBIO ŠAMAR ZBOG SASTANKA S AMFILOHIJEM! fizički nasrtaj na premijera izvršio je Zoran Lazović, pomoćnik direktora Uprave policije Crne Gore.

Premijer Marković je nakon razgovora sa mitropolitom Amfilohijem nastupio pred poslanicima kako bi ih informisao ishodu i između ostalog demantovao je ovakva pisanja, nazivajući ih pokušajima manipulacija.

Ta pisanja Informera, preuzeli su brojni lokalni i domaći mediji, poput portala Novosti, IN4S, , Borba, Time i drugi.

Iako ovakve objave nisu istinite i predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti, te se njima želi izazvati haos, nesigurnost kod građana, polarizacija društva i slično, jedan broj građana ih svakako percipira kao istinite, što se može zaključiti na osnovnu komentara na samim portalima i društvenim mrežama.

Ovim putem želimo da apelujemo na sve građane Crne Gore da ne nasijedaju na ovakve i slične objave koje predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti, a koje se u Crnoj Gori šire prvenstveno putem portala IN4S i Borba, u Srbiji preko portala Informer, Srbijadanas, Nacionalist, Novosti, Kurir, Alo i drugih, te putem profila i stranica na društvenim mrežama koji šire iste ili slične narative. Očekujemo da je ovo samo početak širenja ovakvih narativa i jedne osmišljene dezinformacione kampanje, te stoga ne treba vjerovati informacijama koje stižu od gore navedenih medija.

Sastanak lidera održan je u trenutku kada turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavljuje da neće podržati plan Alijanse za Baltik i tenzija usljed turske ofanzive u Siriji. I dok francuski predsjednik Emanuel Makron tvrdi da je NATO moždano mrtav, američki predsjednik Donald Tramp kritikuje Makrona zbog te izjave, ali i ostale članice da ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Paralelno sa samitom, održana je konferencija na visokom nivou NATO Engages, koja jena jednom mjestu okupila predsjednike, premijere i druge ključne donosioce odluka, predstavnike univerziteta i think tankova, s ciljem obilježavanja 70 godina postojanja Saveza, ali i razgovora o budućnosti istog.

Fokus je bio na budućnosti NATO saveza, analizi kako se alijansa bavi trenutnom geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama u prirodi, prijetnjama i novim mogućnostima. Diskusije su  obuhvatile: hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber sigurnost, razvoj novih tehnologija, stanje na gepolitičkoj sceni i druge.

Alijansa je agilna, aktivna i daje rezultate

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg rekao je na jednom od panela da Alijansa svakog dana dokazuje da je agilna, aktivna i daje rezultate. NATO radi mnogo više sada nego što je radio prethodnih godina. Komentarišući Makronovu izjavu, istakao je da je NATO najuspješniji savez u istoriji jer smo bili u stanju da se mijenjamo iznova i iznova kako se svijet mijenjao.

Ben Valas, britanski sekretar odbrane, kazao je da se NATO tokom istorije udvostručio u broju članica, stvarajući prijatelje od starih neprijatelja. Poručio jeda zemlje članice moraju stajati ujedinjene jer se njihovi neprijatelji nadaju podjeli među njima. Tradicionalno ratovanje se promijenilo. Naši neprijatelji sada vrebaju iz sjenke, kazao je, navodeći da je hibridno ratovanje nova realnost.

O prijetnjama savremenog doba

Na događaju je bilo riječi i o prijetnjama savremenog doba, odnosno dezinformacijama. Panel pod nazivom Bitka za vaš um: Društvena otpornost i era (dez)informacija, otvorili su Katarina Klingova iz GLOBSEC-a i Jakub Kalinski iz DFRLab-a, sa ciljem ilustrovanja prirode dezinformacija.

Karl Miler iz Centra za analizu društvenih mreža i Rand Valcman iz RAND korporacije (američki think tank)  su govorili o tome kako se lažne vijesti i dezinformacije koriste kao sredstvo politike. Cilj je, kako navode, isticanje narativa koji dijele društvo i potkopavaju povjerenje u javne institucije.

Posebna pažnja posvećena je vještackoj inteligenciji, kao i implikacijama koje ona može imati na budućnost ratovanja. Eminentni stručnjaci govorili su o promjenama na bojnom polju, kao posljedicama naglog razvoja tehnologije.

Učesnici panela su zaključil da hibridne i sajber prijetnje postaju sve češće, složenije, destruktivnije i prisilne. Ključna poruka je da je potrebna jos konkretnija multilateralna saradnja i podrška između država članica.

Londonska deklaracija

Drugog dana rada samita na najvišem nivou, lideri su usvojili Deklaraciju koja sadrži devet tačaka. Temeljni principi Alijanse i dalje ostaju solidarnost, jedinstvo i kohezija. Iz ugla Digitalnog forenzičkog centa najvažnija je tačka šest, posvećena, između ostalog, hibridnim prijetnjama.

Nastavićemo da povećavamo otpornost naših društava, kao i naše kritične infrastrukture i našu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadležnosti, posvećeni su obezbjeđivanju bezbjednosti naših komunikacija, uključujući 5G, prepoznajući potrebu da se oslanjaju na sigurne i otporne sisteme. Svemir smo proglasili operativnim domenom za NATO, prepoznajući njegov značaj za očuvanje i rješavanje bezbjednosnih izazova, poštujući međunarodno pravo. Jačamo našu sposobnost da se pripremimo, odvratimo i branimo od hibridnih taktika koje žele da naruše našu bezbjednost i društvo. Svjesni smo da rastući uticaj Kine predstavlja izazov sa kojim se zajedno moramo suočiti kao savez. U Deklaraciji se naglašava da ostaju otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom.

Tačka 3. Londonske deklaracije

Mi se kao savez suočavamo s izrazitim prijetnjama i izazovima koji proizilaze iz svih strateških pravaca. Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj sigurnosti; terorizam u svim oblicima i manifestacijama ostaje trajna prijetnja svima nama. Državni i nedržavni akteri dovode u pitanje međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Nestabilnost izvan naših granica takođe doprinosi neregularnim migracijama. Suočavamo se sa sajber i hibridnim prijetnjama, stoji u tački 3. Londonske deklaracije.

Imajući u vidu komentare zvaničnika, ali i globalni razvoj situacije, čini se da samit lidera i konferencija na najvišem nivou nikada nisu bili od većeg značaja

Da li ste znali da je 90% podataka koji danas postoje nastalo tokom posljednje dvije godine? A da li znate kako možemo koristiti podatke za pokretanje društvenih promjena, pričanje priča ili poslovni razvoj? Uopšteno, šta je nauka o podacima i koju ulogu oni igraju u našem svakodnevnom životu ili poslovanju? Koje su ključne digitalne vještine koje moramo znati da bismo se zaštitili na internetu? Na ta i druga pitanja odgovore su dali brojni eminentni stručnjaci, učesnici ovogodišnjeg DataFesta.

Tema trećeg DataFesta održanog sredinom novembrau Tbilisiju (Gruzija) posvećena je ulozi podataka u svakonevnom životu i poslovanju pojedinaca i zajednica. Organizator ForSet, Tbilisi Startup Bureau i MaxinAI je u saradnji sa međunaordnim partnerima okupio brojne novinare, NVO aktiviste, marketinške i stručnjake iz oblasti poslovanja, vladine zvaničnike, analitičare, divelopere i dizajnere podataka koji rade sa podacima ili žele da istražuju podatke i najnovije trendove.

Agendom je obuhvaćeno 12 tema: vizualizacija podataka, nauka o podacima i vještačka inteligencija, podaci i finansijske tehnlogoije (FinTech), podaci za biznis i marketing, startap kompanije koje rade sa podacima, itd. DFC timu su posebno značajna bila najnovija saznanja o bezbjednosti podataka i sajber bezbjednosti, te o trendovima u istraživanju putem otvorenih izvora.

Podizati svijest o sveprisutnosti dezinformacija

Ana Pelegata iz Laboratorije za digitalnu forenziku (DFRLab) je, predstavljajući njihove planove i projekte, naglasila značaj podizanja svijesti o sveprisutnosti dezinformacija i preporučila korisne alatke za istraživanje otvorenih izvora u borbi protiv tog fenomena. Istakla je da postoji mnogo mogućnosti, ali i ranjivosti u povezanom svijetu u kojem živimo, kao i da postoje i oni koji bi iskoristili te slabosti u sopstvenu korist.

Jedna od najinteresantnijih prezentacija bila je: Sve što je fejk: Umjetnost dubokog učenja koju je održao Ejal Grus, istraživač mašinskog učenja iz Izraela. On je izložio i demonstrirao najsavremenije primjene generativnih algoritama dubokog učenja u obradi slika i modeliranju jezika, kao i moć dipfejka, teme koja sve više dobija na popularnosti širom svijeta.

Organizator je putem praktičnih radionica omogućio učesnicima da dobiju bolji uvid u najvažnije teme i steknu korisne praktične vještine.

Mikalaj Kvantiliani iz Bjelorusije i njegova radionica o sajber bezjednosti je doprinijela boljem razumijevanju trendova i prijetnji na internetu u cilju veće zaštite sopstvenih podataka. Eto Buziašvili i Lukas Andriukaitis iz Laboratorije za digitalnu forenziku su informisali učesnike o koordinisanom neautentičnom ponašanju i botovima na društvenim mrežama i kako ih istražiti, ali i o načinima na koje autoritarni režimi žele da sakriju činjenice od javnosti. Andriukaitis je demonstrirao kako koristiti podatke da bi identifikovali, izložili i objasnili dezinformacije i maliciozne narative na internetu.

Pretvaranje podataka u interaktivne priče

Na panelu je zaključeno da je Fejsbuk globalno prepoznat kao dominantna platforma koju biraju oni koji žele da manipulišu činjenicama, zajedno sa Instagramom i Tviterom.

Radionica Mareka Milera bavila se novinarstvom zasnovanim na podacima, sa osvrtom na značajnu ulogu koju numerički podaci imaju u stvaranju i distribuciji informacija u digitalnom dobu. Pretvaranje podataka u interaktivne priče korišćenjem alatki otvorenih izvora kao što je Google MyMaps ili Flourish je bilo korisno saznanje, jer je ukazalo na jednostavnost procesa. Prezentacija naučnice Čeuk Ting Hoa iz Londona učesnicima je ponudila uvid kakva tehnologija stoji iza četbota i kako se pravi.

Pored događaja na glavnoj sceni i velikog broja radionica tokom tri dana, domaćini su učesnicima omogućili da isprobaju nešto sasvim neočekivano. Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava u okviru OEBS je zajedno sa diveloperima iz kompanije Benetech kreirala igru Starlight Stadium, čija je tema istraživanje ljudskih prava u stvarnom životu.

8 digitalnih vještina

Digitalne vještine koje je potrebno poznavati i kojih moramo biti svjesni su:

  • Digitalni identitet – mogućnost da se izgradi onlajn identitet i reputacija i da se njima upravlja
  • Digitalna upotreba – mogućnost da se koriste digitalni uređaji i mediji, uključujući i vještinu kontrole kako bi se uspostavio zdrav balans između života na internetu i izvan njega
  • Digitalna sigurnost – mogućnost da se upravlja rizicima na internetu (sajber nasilje, radikalizacija, itd) kao i problematičnim sadržajem (nasilje), kako bi se isti izbjegli i ograničili
  • Digitalna bezbjednost – mogućnost da se detektuju sajber prijetnje (hakovanje, prevare, virusi), razumiju najbolje prakse i da se koriste odgovarajuće bezbjednosne alatke za zaštitu podataka
  • Digitalna emocionalna inteligencija – sposobnost da se razvije empatija i izgrade dobri odnosi sa drugima na internetu
  • Digitalna komunikacija –  mogućnost da se komunicira i sarađuje sa drugima upotrebom digitalnih tehnologija i medija
  • Digitalna pismenost – mogućnost da se sadržaj pronalazi, analizira, koristi, dijeli i kreira
  • Digitalna prava – mogućnost da se razumiju i poštuju lična i zakonska prava uključujući i pravo na privatnost, intelektualnu svojinu, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje

Fejsbuk je ukonio 50 Instagram naloga koji su pokazivali vezu sa Agencijom za istraživanje interneta (IRA) i imali 75.000 objava.

Analiza nedavne dezinformacione kampanje koju je objavila Graphika, vodeća firma za nauku o podacima i analizu mreže, pokazala je kako su Instagram nalozi objavama o američkim društvenim i političkim pitanjima i izborima 2020. ciljali da polarizuju zajednice u sving državama u susret američkim predsjedničkim izborima iduće godine. Fejsbuk, koji se suočava sa pritiskom javnosti da suzbije uticaje vezane za izbore na toj platformi, je prošle nedjelje izdao obavještenje o uklanjanju naloga.

U svom zaključku su iznijeli da ta operacija potiče iz Rusije i da pokazuje neke veze sa Agencijom za istraživanje interneta, ruskom fabrikom trolova koja je prethodno ciljala američku javnost i predsjedničke izbore SAD 2016. godine. Kampanja IRACopyPasta (koja je dobila taj nadimak zbog velike sličnosti sa prethodnim kampanjama IRA) se usmjerila na pitanja koja stvaraju podjele u društvu, poput rase, imigracije i prava Drugog amandmana (posjedovanje oružja).

Pedeset naloga je tvrdilo da predstavljaju različite politički aktivne zajednice SAD i to pripadnike obije strane politike, uključujući afro-američke aktiviste, pristalice policije, LGBT grupe, hrišćanske konzervativce, muslimane, zaštitnike životne sredine i aktiviste koji se bave pitanjima prava na oružje. Neki od njih su pružali podršku senatoru Berni Sandersu, a neki predsjedniku Donaldu Trampu.

Jedan broj naloga, koji zastupa i ljevičarske i desničarske stavove, je napadao Džoa Bajdena, koji se prema trenutnim anketama kotira kao vodeći predsjednički kandidat Demokrata. To podsjeća na sličnu strategiju koju je razvila Agencia za istraživanje interneta (IRA) protiv Hilari Klinton tokom predsjedničke izborne kampanje 2016. Pored toga, neki od naloga su napali i kandidate Kamalu Haris i Elizabet Voren iz Demokrata, koji se sa Bernijem Sandersom takmiče da budu predstavnici Demokrata. Gotovo polovina od ukupno 50 naloga je tvrdila da se nalazi u sving državama, naročito na Floridi.

Međutim, sličnost sa prethodnim kampanjama IRA se ne vidi samo u izboru meta i sadržaju. Neki od 50 Instagram naloga su ponovo koristili sadržaj koji je u originalu plasirala IRA, iako taj ponovno oživljen sadržaj sam po sebi ne predstavlja dovoljnu osnovu da bi se to njima pripisalo. Štaviše, većina naloga je podijelila isti sadržaj u razmaku od samo nekoliko sati, što pokazuje da su, više nego vjerovatno, bili dio iste mreže.

Veliki broj objava su činili mimovi bez ikakvog propratnog teksta i taj pristup je vjerovatno imao cilj da smanji rizik od grešaka u jeziku, što predstavlja jedan od najvažnijih vidljivih pokazatelja da je riječ o neautentičnom sadržaju ruskog porijekla. Isto tako, objave koje su sadžale tekst su uglavnom bile preslikane, copy-paste, objave koje su originalno postavili američki nalozi, pa otuda i naziv IRACopyPasta. Takođe su korišćeni skrinšotovi tvitova pravih Amerikanac.

Većina objava tih Instagram naloga je bila vezana za opšte vijesti, vjerovatno s ciljem da se razvije originalnost i kredibilitet te onlajn osobe. Kada je riječ o dometu, neke objave su imale i na hiljade lajkova, iako su te brojke bile za red veličine manje nego kod pravih Amerikanaca koje su kopirali. Većina naloga je imala manje od 5.000 pratilaca, a jedino je nalog koji se bavio pitanjima životne sredine imao više od 20.000 pratilaca.

Oznake lažna informacija

Fejsbuk kompanija je najavila da će aplikacija dodati oznake lažna informacija preko objava koje su lica zadužena za provjeru činjenica iz Fejsbuka prethodno razotkrila.

Oznake, koje će se uvesti tokom sljedećeg mjeseca, će se pojaviti u objavama Vaša priča i na Instagramovoj početnoj strani. Korisnici će i dalje moći da vide originalnu objavu, ali da bi to učinili moraće da kliknu na vidi objavu

Ta novina se pojavila nekih dvije sedmice nakon što je Komitet za obavještajne službe američkog Senata objavio drugi tom izvještaja o miješanju u izbore 2016, koji je pokazao da je Instagram bio veoma djelotvornija alatka koju je tokom svoje kampanje koristila Agencije za istraživanje interneta.

Takođe, Instagram će upozoriti korisnike koji pokušaju da podijele objavu koja je prethodno razotkrivena. Prije nego što je postave objavu, stići će im obvještenje da su lica za provjeru činjenica ocijenila da ona sadrži lažne informacije, uz link sa više informacija. I dalje će moći da podijele objavu sa svojim pratiocima, ako to žele, ali će se ona pojaviti sa oznakom lažna informacija.

Pored jasnijih oznaka, radimo i na bržim akcijama spriječavanja širenja dezinformacija, naročito s obzirom na to da kvalitetno izvještavanje i provjera činjenica iziskuje vrijeme, pisala je kompanija. U mnogim zemljama, uključujući i SAD, u slučaju da imamo signale koji nam ukazuju da je neki sadržaj lažan, privremeno smanjujemo njegovo dalje širenje dok čekamo da ga nezavisna lica provjere.

Ti koraci su najsnažniji koje je Fajsbuk preduzeo kada je riječ o smanjenju širenja dezinformacija na Instagramu.

Link: https://euvsdisinfo.eu/figure-of-the-week-75000/

Konferencija „DFC 365“ , u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održana je 22. oktobra u hotelu Centreville u Podgorici. Na konferenciji je predstavljeno godinu dana rada Digitalnog forenzičkog centra, odsjeka Atlantskog saveza koji se intenzivno bavi razotkrivanjem dezinformacija i lažnih vijesti. Takođe je bilo riječi i o ključnim problemima i izazovima, s posebnim osvrtom na predstojeće izbore kako u Crnoj Gori tako i na Zapadnom Balkanu.

Učesnicima se na početku obratio dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore i u svom govoru istakao značaj Digitalnog forenzičkog centra u borbi protiv podrivanja demokratskih sistema.

Kentera je izjavio da su se zapadne demokratije opustile nakon Hladnog rata i da je time počinjena velika greška. Prema njegovim riječima, krajnje je vrijeme da krenemo iz odbrane u napad i preuzmemo inicijativu jer slijedi godina izbora koja će biti plodno tlo za maliciozne strane uticaje. Takođe je naveo da je Crna Gora danas spremnija da odgovori na hibridne napade u odnosu na ranije.

„Vjerujem da smo danas spremniji na ove napade nego sto smo bili 2016. i vjerujem da će se neke stvari kretati mnogo bolje. Postoji kvalitetna koordinacija u dijeljenju informacija unutar sistema gdje treba još uvezati nevladin sektor i privredna društva, sve one koji Crnu Goru vide kao dio EU« , naveo je Kentera.“

Osvrnuvši se na nedavne poruke iz Brisela, naglasio je da se region ne smije prepustiti čekanju zarad jačanja EU jer će svi oni koji žele da poklope region to i uraditi.

Na kraju, predsjednik Atlantskog saveza imao je jasnu poruku za sve one koji nastoje da podriju demokratske sisteme:

„Pokušavali ste do sada i bili ste uspješni. Nastavite da pokušavate koliko hoćete i možete dobiti dvije ili pet bitaka ali ne i rat!“

Analitičar DFC-a, Milan Jovanović, je u svojoj prezentaciji predstavio rad DFC-a kao i publikacije sa postignutim rezultatima u prethodnih godinu dana.

Prema njegovim riječima, glavna meta dezinformisanja nije bila u toj mjeri Evropska unija već upravo NATO i Vojska. Jovanović je izjavio da su postojale kampanje protiv crnogorske Vojske koje su rezultirale pričom da smo ulaskom u NATO izgubili suverenost. „Otvoreno kažem da sve to dolazi iz Rusije i da ima veze sa njihovom političkom agendom“, zaključio je Jovanović.

Šef analitike DFC-a, Ljubo Filipović, naglasio je da je povjerenje važnije od istine u ovom poslu i da upravo na ovom polju ljudi plasiraju dezinformacije. Prema njegovim riječima, ne treba se baviti kontrapropagandom već staviti činjenice na provjeru.  

„I treba da krenemo od sebe, da prvo provjerimo sebe da ne bismo sjutra bili laka meta drugoj strani“, zaključio je Filipović.

Ministar odbrane, Predrag Bošković, pohvalio je saradnju između Atlantskog saveza Crne Gore i Ministarstva odbrane Crne Gore i kazao da je Crna Gora danas spremnija da se bori protiv ovakvih fenomena u odnosu na period neposredno pred ulazak u NATO. Crna Gora je tada, možda i prva u Evropi, iskusila direktno miješanje putem različitih metoda sa ciljem uništavanja njenih institucija. Bošković je izjavio da ćemo imati kvalitetnije odgovore u saradnji sa SAD-om, pogotovo na sajber napade.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da Rusija i SAD imaju sasvim različite pristupe Crnoj Gori. Prema njenim riječima, Rusija nastoji da zbuni javnost i uspori progres Crne Gore dok SAD pružaju podršku u izgradnji demokratskih institucija. Rajzing Rajnke je pohvalila ulogu DFC-a u borbi protiv prikazivanja i plasiranja lažnog sadržaja.

Predsjednik udruženja građana Zašto ne, Darko Brkan, naveo je da je regionalna saradnja ključna s obzirom na činjenicu da govorimo isti jezik i da se bez nje teško može ući u suštinu problema kao i da se sakrivanje informacija smatra dezinformacijom. 

Istraživački analitičar Atlantskog saveza SAD u okviru Laboratorije za digitalnu forenziku, Eto Buziašvili,  je naglasila važnost društvenih mreža kada je u pitanju dezinformisanje i njegovo plasiranje. Istakla je da je saradnja sa Tviterom i Fejsbukom ključna jer deaktivacijom profila koji koordinisano šire dezinformacije sužavamo prostor za zloupotrebu društvenih mreža.

U nezapamćenom slučaju, koji neki od istraživača nazivaju prvom svjetskom pljačkom sprovedenom uz pomoć vještačke inteligencije, a o kojoj se izvještavalo, lopovi su koristili softver za imitiranje glasa izvršnog direktora kompanije. Na taj način, prevarili su njegovog podređenog da pošalje stotine hiljada dolara na tajni račun, prema navodima osiguravajuće kuće te kompanije.

Generalni direktor britanske energetske kompanije, misleći da mu se nadređeni obraća preko telefona, pratio je naređenja jednog petka popodne u martu i prebacio više od 240.000 dolara na račun u Mađarsku, rekao je predstavnik francuske gigantske osiguravajuće kuće Euler Hermes, koji je odbio da imenuje kompaniju.

Zahtjev je bio prilično čudan, kako je kasnije direktor naveo u mejlu, ali je glas bio toliko sličan ljudskom, pa nije imao šta nego da učini što mu je rečeno. Iz osiguravajuće kuće, čiji je slučaj prvo objavio časopis Vol Strit Džurnal, dali su nove detalje o krađi Vašington postu u srijedu, uključujući i mejl zaposlenog kojeg je prevario, kako ga u osiguravajućoj kući interno nazivaju lažni Johanes.

Ti softveri za sintezu glasa, koje sada razvijaju mnoge gigantske i start ap kompanije iz Silikonske doline, mogu da oponašaju ritam i intonaciju glasa osobe i iskoriste ga da naprave ubjedljiv govor. Tehnološki giganti, kao što su Gugl i manje kompanije poput start apa za kloniranje ultrarealističnih glasova Lyrebird, su pomogli da se usavrše nastali falsifikati i učinili ove alate dostupnijim široj javnosti za besplatno neograničeno korišćenje.

Nove tehnologije i gubitak povjerenja

Međutim, sintetički audio i video snimci nastali pomoću vještačke inteligencije, poznati i kao dipfejk videi su dodatno pojačali zabrinutost o tome kako nove tehnologije mogu da srozaju javno povjerenje, osnaže kriminalce i učine tradicionalnu komunikaciju – poslovne dogovore, porodične pozive, predsjedničke kampanje – toliko izloženom komjuterizovanoj manipulaciji.

Kriminalci će koristiti sve raspoložive alate koji će im omogućiti da postignu ciljeve na najjeftiniji način, rekao je Endrju Groto, saradnik u Centru za sajber politiku na Stenford univerzitetu i šef odsjeka za politiku sajber bezbjednosti u Bijeloj kući tokom Obamine i Trampove administracije.

Ovo je tehnologija koja bi zvučala krajnje egzotično prije 10 godina, a sad se nalazi u dometu svakog laika koji ima viška kreativnosti, dodao je Groto.

Developeri te tehnologije su ukazali na njenu pozitivnu upotrebu, rekavši da ista može pomoći pri humanizaciji automatizovanih telefonskih sistema i pomoći nijemim ljudima da ponovo govore. Ipak, njen neregulisani rast takođe je izazvao zabrinutost zbog potencijala za prevaru, ciljana hakovanja i sajber kriminal.

Najmanje tri slučaja prevare imitiranjem glasa

Istraživači iz firme za sajber bezbjednost Symantec su rekli da su otkrili najmanje tri slučaja u kojima su firme prevarene imitiranjem glasa direktora. Iz kompanije Symantec su odbili da imenuju kompanije koje su bile žrtve ove prevare, kao i da potvrde da li je Euler Hermes među tim slučajevima. Ipak, naglasili su da su gubici u jednom od slučajeva iznosili milione dolara.

Sistemi funkcionišu tako što procesuiraju glas osobe i razlažu ga na komponente, zvukove i slogove koji se kasnije mogu kombinovati kako bi formirali nove fraze sa sličnim obrascima govora, visinom tona i naglaskom. U osiguravajućoj kući nisu znali koji je softver korišćen, ali može se naći mnoštvo besplatnih sistema na internetu koji zahtijevaju jako malo sofisticiranosti, podataka o govoru ili računarskog umijeća.

Lyrebird, na primjer, reklamira najrealističnije vještačke glasove na svijetu i dozvoljava svakome da napravi vokalnog avatara koji imitira glasove tako što će učitati snimljen makar jedan minut realnog govora.

Adaptiranje na sve brži razvoj tehnologija

Kompanija, koja nije odgovorila na zahtjev za komentar, branila je kreiranje softvera govoreći da će to pomoći da se ljudi prilagode novoj stvarnosti tehnologija koje se sve brže i neizbježno razvijaju, kako bi se društvo brže adaptiralo. U etičkom kodeksu, kompanija je napisala Zamislite da smo odlučili da uopšte ne pustimo u rad ovu tehnologiju. Drugi bi je razvili, a ko zna da li bi njihove namjere bile iskrene kao što su naše.

Saurab Šintre, viši istraživač koji proučava slične neprijateljske napade u istraživačkoj laboratoriji Symantec sa sjedištem u Kaliforniji, kaže da je tehnologija za generisanje zvuka posljednjih godina postigla transformativni napredak zbog proboja u načinu na koji algoritmi obrađuju podatke i izračunavaju rezultate. Količina snimljenih govora potrebnih za osposobljavanje alata za imitiranje glasa da proizvedu upečatljive imitacije se naglo smanjuje, izjavio je on.

Tehnologija nije savršena i neki od lažnih glasova ne bi prevarili slušaoca u mirnom, staloženom okruženju, rekao je Šintre.  Ali u nekim slučajevima lopovi koriste metode da objasne nedostatke, govoreći da su buka u pozadini lažnog audio snimka,  kao i zvukovi koji ukazuju na neki kvar ili odgovori koji kasne rezultat toga što se govornik nalazi u liftu, autu ili žuri da ne zakasni na let.

Stvaranje pritiska – vjekovna taktika obmanjivanja

Pored mogućnosti te tehnologije, lopovi su takođe računali na vjekovne taktike obmanjivanja kako bi povećali svoju efikasnost koristeći vremenski pritisak poput predstojećeg roka ili društvenog pritiska, kao što je želja da se umiri šef, kako podređeni ne bi ništa posumnjao. U nekim slučajevima, kriminalci ciljaju na finansijske čuvare u sektorima za računovodstvo i budžet u kompanijama, znajući da imaju ovlašćenja da odmah pošalju novac.

Kada stvorite stresnu situaciju za žrtve kao što je ova, njihova sposobnost da se na trenutak preispitaju – stani, šta se do đavola dešava? Zašto me zove izvršni direktor? – nestaje, i to lopovima dozvojava da se izvuku, kaže Šintre.

Predstavnici Euler Hermesa kažu da je kompanija, ogranak njemačke energetske kompanije u Britaniji, kontaktirala organe reda, ali još nije imenovala potencijalne osumnjičene. 

Iz osiguravajuće kuće, koja prodaje polise preduzećima koja se bave prevarama i sajber kriminalom, su rekli da pokrivaju kompletna potraživanja kompanije.

Direktora, koji je u ovom slučaju bio žrtva, su pozvali u petak popodne u martu, a glas je zahtijevao da on hitno pošalje novac dobavljaču u Mađarskoj kako bi kompanija izbjegla kaznu zbog kasne uplate. Lažni izvršni direktor se obraćao direktoru imenom i poslao mu finansijske detalje mejlom.

Razotkrivena prevara

Direktor i njegov nadređeni su mnogo puta pričali direktno, rekla je predstavnica Euler Hermesa Antje Volters, koja je izjavila da se poziv nije snimao. Softver je mogao da imitira glas, i ne samo glas, već i tonalitet, intonaciju, njemački akcent, izjavila je ona.

Nakon što su lopovi iznijeli drugi zahtjev direktor je posumnjao i pozvao direktno svog šefa. Zatim su lopovi opet pozvali, razotkrivajući prevaru: Lažni Johanes je zahtijevao da priča sa mnom dok sam ja i dalje bio na vezi sa pravim Johanesom!, direktor je napisao u mejlu osiguravajućoj kući, koji je podijelio sa Postom.

Novac od ukupno 220.000 eura je prebačen preko računa u Mađarskoj i Meksiku prije nego što je preusmjeren na razne strane, rekla je predstavnica Euler Hermesa. Nisu imenovani osumnjičeni, kako kažu iz osiguravajuće kuće, a novac je nestao.

Postoji tenzija u komercijalnom svijetu između želje da se napravi najbolji proizvod i razmatranja loših aplikacija koje bi proizvod mogao da ima, rekla je Šarlot Stenton, direktorica kancelarije Carnegie Endowment for International Peace u Silikonskoj dolini. Istraživači moraju biti oprezniji kad stvaraju tehnologiju moćnu kao što je glasovno-sintetička, jer je očigledno došla do tačke kad može biti zloupotrebljena.

Fejsbuk i Tviter su privukli veliku pažnju kada je riječ o ruskom miješanju u izbore 2016. Ali Instagram, platforma za postavljanje fotografija i video zapisa, bila je mnogo značajnija u smislu alatke za širenje dezinformacija nego što se misli, te bi s toga mogla ponovo, sljedeće godine, da bude glavni ruski instrument.

Fotografija kao primarna Instagramova usluga pruža idealnu mogućnost za pravljenje mimova, odnosno slika koje prate kratki tekstova sa snažnom porukom. Mimovi su, opet, veoma popularno sredstvo za isticanje lažnih citata i širenje dezinformacija. Dipfjek videa prestavljaju drugu potencijalnu opasnost na Instagramu. Napravljeni uz pomoć lako dostupnih alatki za vještačku inteligenciju, dipfejk videa izgledaju stvarno golom oku, i mogla bi se iskoristiti tako da izgleda da su izborni kandidati nešto rekli ili uradili što zapravo nisu.

Pored Instagrama, ima još toga za brigu. Kako sam objasnio u novom izvještaju koji je objavio Sternov Centar za biznis i ljuska prava na Univerzitetu u Njujorku, Rusi možda ne budu jedini strani operativci koji ciljaju SAD. Iranci, pretvarajući se da su Amerikanci, su se već uključili u američke sukobe oko dezinformisanja. I Kini, koja je protiv demonstranata u Hong Kongu upotrijebila dezinformisanje na engleskom jeziku, bi SAD mogle biti sljedeća meta.

Kada je u pitanju sam opseg, dezinformisanje koje dolazi sa domaćih adresa, a koje uglavnom šire desničarske, pa i ljevičarske partije, će vjerovatno premašiti strane izvore lažnih sadržaja. Jedna od teorija zavjere, koja će vjerovatno dobiti na snazi u mjesecima koji dolaze, jeste da velike kompanije društvenih mreža sarađuju sa Demokratama da bi spriječili Donalda Trampa da se ponovo kandiduje za predsjednika.

Ko god da širi dezinformacije s ciljem da pogorša američko biračko tijelo, Instagram će gotovo sigurno biti u igri. Pokrenut 2010, Instagram je nakon 18 mjeseci je kupio Fejsbuk za jednu milijardu dolara. Danas ima oko milijardu korsnika, u poređenju sa gotovo 2,4 milijarde koje ima Fejsbuk, dvije milijarde koje ima Jutjub (koga posjeduje Gugl), ili sa 330 miliona koje ima Tviter.

Prema izvještaju koji je tražio obavještajni komitet Senata, a koji je objavljen decembra 2016, ozloglašena ruska troling operacija koju je sprovela Agencija za istraživanje interneta (IRA), je 2016. imala više aktivnih korisnika iz SAD na Instagramu (173 miliona), nego na ijednoj drugoj društvenoj mreži (na Fejsbuku 77 miliona ili Tviteru 73 miliona). Drugi posmatrači su primijetili da, pored ruskih uplitanja, na Instagramu vrebaju i hoaksi[1] i teorije zavjere nastale na domaćem tlu.

Instagram predstavlja rasadnik za širenje dezinformacija, rekao mi je Otavio Freire, glavni službenik za tehnologiju i predsjednik kompanije SafeGuard Cyber. Vizuelni sadržaj olakšava podrivanje nesloge, jer se mimovima prenose uvjerenja koja postoje u javnosti. Taj sadržaj je lako i jeftino napraviti, ali je i teže provjeriti nego tekstove sa sumnjivih sajtova.

Fejsbuk vrlo kasno pokušava da ukloni jedan dio pokvarenog sadržaja sa Instagrama. Prethodnih godina, stotine naloga je bio uklonjeno sa Instagrama zato što su imali koordinisane neautentične aktinosti, kako ih Fejsbuk zove.

U avgustu ove godine, Fejsbuk je najavio test program koji uz pomoć opcije prepoznavanja slika i drugih alatki nalazi sumnjiv sadržaj na Instagramu. To se onda šalje ekspertima, odnosno nezavisnim licima koja sarađuju sa Fejsbukom na provjeri činjenica. Pored toga, korisnici Instagrama mogu sada po prvi put da označe sumnjiv sadržaj ako naiđu na isti. Platfroma je olakšala korisnicima da uoče sumnjive naoge tako što otkriva neke informacije poput lokacije naloga i reklama koje oglašavaju.

Međutim, Fejsbuk i Instagram bi mogli da urade više. Sadržaj koji eksperti ocijene kao lažan je uklonjen sa određenih stranica na Instagramu, ali kompletan sadržaj nije izbrisan. Po mom mišljenju, jednom kada društvene mreže pažljivo utvrde da je sadržaj očigledno lažan, treba da bude uklonjen da se ne bi dalje širio. Platforme treba da zadrže kopiju uklonjenog sadržaja u zaštićenoj arhivi, koju će akademici, novinari i drugi koristiti samo u svrhe istraživanja.

Drugi problem je u tome što su Fejsbuk i druge velike kmpanije društvenih mreža dozvolile da odgovornost za donošenje odluka o sadržaju bude podijeljena na više različitih timova unutar svake firme. Jednostavnije rečeno, svaka kompanija ponaosob treba da zaposli višeg službenika koji odgovara izvršnom direktoru i prati koji su sve napori uloženi za suzbijanje dezinformacija.

Najzad, te platforme treba da sarađuju više na suzbijanju dezinformacija, nego što to čine sada. Oni koji šire lažan sadržaj, bilo sa domaćih ili stranih adresa, teže da djeluju sa više platformi. Da bi očistili predstojeće izbore od što više dezinformacija, kompanije društvenih mreža treba da pokrenu nešto poput inicijativa o saradnji koje su koristili ranije, da presijeku tok sadržaja vezanog za dječju pornografiju i pozivanje na terorizam.

Fer izbori zavise od glasača koji donose odluke na osnovu infromacija zasnovanih na činjenicama, a ne na lažima i obmanama. Upravo zato kompanije društvenih mreža moraju da ulože što više napora da zaštite korisnike Instagrama i drugih popularnih platformi od dezinformacija.


Piše Pol M BARET, zamjenik direktora Sernovog Centra za biznis i ljudska prava na Univerzitetu u Njujorku.


[1] Izraz kojim se označava obmanjivanje, odnosno prevara većeg broja ljudi svjesnim iznošenjem neistinitih informacija. Motivi mogu biti različiti, od šale i skretanja pozornosti na sebe do nastojanja da se nekome naškodi ili stekne materijalna dobit.

Britanski javni servis (Bi-Bi-Si) i neka od najvećih imena u novinarstvu i tehnologiji predstavili su planove koji će pomoći u borbi protiv takozvanih lažnih vijesti.

Nove mere uključuju sistem koji će se koristiti tokom izbora, situacijama opasnim po život, biće obezbijeđeno više uputstava i objašnjenja o korišćenju društvenih mreža, ali i bolji pristup glasača nepristrasnim izvorima.

Kompanije Gugl, Tviter i Fejsbuk pomogle su da se osmisli šema.

Bi-Bi-Si je ovaj potez ocenio kao ključan u borbi protiv dezinformacija.

Dogovor je usledio posle brojnih kritika na račun velikih tehnoloških kompanija, jer nisu, smatra se, dovoljno učinile kako bi spriječile širenje lažnih vijesti – od neosnovanog zastrašivanja oko upotrebe vakcina, do priča osmišljenih radi uticanja na birače pred izbore, poput nedavnog glasanja u Indiji.

Početkom ljeta, Bi-Bi-Si je sazvao Samit o vestima kojima se veruje, na kom su se okupili predstavnici vodećih svetskih tehnoloških kompanija kako bi pomogli u rješavanju problema.

Grupa je osmislila mere koje uključuju:

  • Sistem ranog upozoravanja: stvaranje sistema u kojem će organizacije moći da razmijenjuju podatke o otkrivenim dezinformacijama koje ugrožavaju živote ili narušavaju demokratske izbore.
  • Obrazovanje medija: zajednička kampanja i promocija medijskog obrazovanja.
  • Informacije za glasače: saradnja oko informacija koje će biti dostupne građanima tokom izbora, tako da postoji način da se objasni kako i gde glasati.
  • Zajedničko učenje: posebno oko važnih izbora.

Generalni direktor Bi-Bi-Si-ja Toni Hol rekao je da su dezinformacije i takozvane lažne vijesti prijetnja svima.

U najgorem slučaju one predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratiji, pa čak i životu ljudi, rekao je Hol i dodao da je ovaj Samit pokazao odlučnost da se preduzmu kolektivne akcije oko ovog problema.

Ostali detalji biće objavljeni kasnije.

Piše: Marjam KIPAROIDZE za Coda Story

Očevici koji upiru prstom u nevine optuženike nisu lažovi, jer oni iskreno vjeruju u istinitost onoga čemu su svjedočili, rekla je prije nekoliko decenija dr Elizabeta Loftus, kognitivna psihološkinja i stručnjak za ljudsku memoriju. Naše sjećanje se može promijeniti, neobjašnjivo izmijeniti, tako da ono što mislimo da znamo, da ono u šta vjerujemo svim srcem nije nužno i istinito, kaže ona.

Zajedno sa naučnicima iz SAD i Irske, dr Elizabeta Loftus je objavila novu studiju u časopisu Psychological Science, u kojoj su ti istraživači otkrili da nakon izlaganja lažnim vijestima, možda možemo kreirati lažna sjećanja.

Nedjelju dana prije referenduma o abortusu u Irskoj 2018. godine, naučnici su dali nekoliko vijesti (neke su bile i lažne) grupi ljudi od više od 3.000 glasača. Otkrili su da su mnogi glasači tvrdili da se sjećaju (izmišljenih) priča o kojima su čitali. Važno je primijetiti da su učesnici bili skloniji kreiranju lažnih sjećanja nakon što bi naišli na priče koje se podudaraju sa njihovim ubjeđenjima.  

Dr Elizabet LOFTUS, kognitivna psihološkinja i stručnjak za ljudsku memoriju

Postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na nedostatke naše memorije. Istraživači su otkrili da većina nas ima lažna sjećanja o mnogim stvarima, od naših ličnih sklonosti i izbora do sjećanja na događaje iz ranije dobi naših života, piše Kendra Čeri, stručnjak za psihološku rehabilitaciju.

Zašto je to važno?

Sa kampanjama dezinformisanja koje se očekuju u velikom broju 2020, tim istraživača upozorava da će lažna sjećanja, čiji su okidač lažne vijesti, vjerovatno biti jedan činilac u toku predstojećih izbora u vašem komšiluku.

Irski referendum o abortusu je održan uz veliki strah da će loši momci možda moći da preotmu kampanju koristeći obmanjujući sadržaj, iako su prethodno Fejsbuk i Gugl preduzeli korake kojima blokiraju strane oglašivače da emituju reklame u Irskoj. Postojalo je mnogo sumnji o širenju lažnih vijesti, pa opet, ljudi su nasjeli na mnogo njih, rekla je Kjara Em Grin, jedna od istraživača, novinarki Izobeli Kokrel za Coda Story.

Drugo značajno otkriće u studiji bila je nevoljnost glasača da odbace svoja sjećanja, čak i nakon što im je rečeno da su njihova sjećanja zasnovana na fikciji.

Nema potrebe za žurbom u 2020.

Ako u vama ima imalo sumnje da negdje postoji rastuća armija zaslijepljenih ljudi koji pamte događaje koji se nikada nisu dogodili i koji lutaju zemljom regrutujući druge u svoj svijet, smatrajte da ste u pravu. Ovo je upravo ono na što je Džulija Šo, naučnica za memoriju na Londonskom univerzitetskom koledžu,ukazala u razgovoru za TEDxBergen 2017. godine. Rekla je da možemo da stvorimo lažna sjećanja jednako lako kao kroz sugestiju, primjećujući da je društveni uticaj koji možemo da imamo na sjećanja drugih ljudi zapanjujuć.

U drugom govoru iste godine, govorila je o tome kako sjećana od ličnog prave političko. Sjećanje kreira našu stvarnost, i to definiše naš identitet. Vijesti koje koristimo ne filtriraju samo našu stvarnost; one odgovaraju za uticanje na našu percepiju o tome ko smo kao pojedinci.

Šo kaže da lažna sjećanja mogu da imaju značajnu ulogu u globalnom buđenju osjećanja da učinimo našu zemlju ponovo velikom, zaranjajući u ono što psiholozi nazivaju ružičastom retrospekcijom. Ljudima nedostaju dobri stari dani koji nikada nisu postojali.

A tu su i društvene mreže

Krajem 70-ih istraživači su otkrili da nam se neka infomracija čini istinitom ako nam je poznata. A za neku priču mislimo da nam je poznata ako je redovno čujemo. 

A evo šta se dešava kada dođu na red društvene mreže. Ono što u početku može biti samo sporedan osjećaj, brzo počinje da se širi raznim društvenih mreža, dok mu ne postanemo izloženi svaki dan po cijeli dan. Računica je jednostavna: poznato = vjerovatno. Za liječenje će pak biti potrebna naprednija trigonometrija.