Najčitaniji crnogorski portali, njih šest, objavili su u prvih 15 dana avgusta 627 tekstova u kojima se pominje Demokratska partija socijalista od kojih je 63,4 odsto bilo negativno, 19,9  neutralno a 16,7 odsto pozitivno, dok su u istom periodu registrovane 284 objave o listi Za budućnost Crne Gore, od kojih je 47,8 odsto bilo pozitivno, 39,2 neutralno, a 13 odsto objavljenih tekstova o toj koaliciji bili su negativni.

Digititalni forenzički centar uradio je monitoring objava o izbornim listama na portalima i Fejsbuku kako bi utvrdili njihovu zastupljenost, ključne teme u člancima kao i njihov domet na društvenim mrežama.

Od 1. do 15. avgusta registrovali smo objave u kojima se pominju partije i/ili njihovi funkcioneri na šest, prema našim podacima, najposjećenijih crnogorskih portala u prethodnom mjesecu: Vijesti, CDM, In4S, RTCG, Antena M i Borba.  

Monitoring je pokazao da je najviše objava na portalima, 627, bilo o listi Odlučno za Crnu Goru – DPS Milo Đukanović, od kojih je 398 bilo negativno, 124 neutralne, dok je pozitivnih objava bilo 105. Kada je riječ o broju objava na portalima, najviše članaka u kojima se pominje Demokratska partija socijalista i njeni lideri u bilo kojem kontekstu, bilo je na portalima In4S, Borba i Vijesti. Portal In4S imao je  čak 160 objava. Od toga su 153 negativne, šest neutralno, dok je samo jedan članak o DPS-u bio objavljen u pozitivnom kontekstu. Na portalu Borba DPS, ili njegovi funkcioneri, pomenuti su u negativnom kontekstu 107 puta, 21 objava bila je neutralna a pozitivnih članaka nije bilo.  Na portalu Vijesti DPS je imao 66 negativnih, 26 neutralnih i 15 pozitivnih objava.

In4S je u posmatranom periodu imao najviše autorskih članaka o predstojećim izborima od kojih su većina bili usmjereni protiv vlasti,  a od tih tekstova se izdvajaju : Opozicija može da sruši Mila ako se ujedini, Školuj montenegrina da te ujede. In4S i Borba prenosili su i neprovjerene informacije beogradskog portala Glas Javnosti da se u Crnoj Gori priprema velika izborna krađa, kao i da vlast falsifikovanim dokumentima dovodi Albance s Kosova da glasaju za DPS.  Negativni narativi koji su na portalu Vijesti objavljivani o DPS-u i njegovim funkcionerima uglavnom su iz saopštenja opozicionih partija u kojima se tvrdilo da vladajuća stranka ucjenjuje glasače i kupuje lične karte, kao i da DPS nikada nije bio ranjiviji i u težoj situaciji.

Na drugom mjestu po broju objava i pominjanja u člancima je koalicija okupljena oko Demokratskog fronta (Za budućnost Crne Gore), koja je imala najviše objava u pozitivnim kontekstu – 136, neutralnih je bilo 111, a negativnih objava o toj listi ili njenim funkcionerima bilo je 37. Najviše objava, u posmatranom periodu, i o toj izbornoj listi bilo je na portalima In4S i Borba. Od 70 objavljenih članaka na portalu In4S, 60 je bilo pozitivno, osam neutralno a dva negativna, dok je Borba objavila 44 pozitivna članka o toj listi, 22 neutralna i nijedan negativni. Od pozitivnih tekstova za veliku narodnu koaliciju  na portalu In4S ponovo se izdvajaju autorski tekstovi. Tako se u tekstu Za budućnost Crne Gore hvale lideri te koalicije jer su uspjeli da se ujedine, a navodi se i da je opozicija blizu izborne pobjede. Ključna poruka teksta je da Crna Gora zaslužuje da (o)živi, a preduslov za to je da narod glasa za sebe i budućnost Crne Gore. Portal Borba je prenosio u velikoj mjeri izjave i saopštenja nosioca liste Za budućnost Crne Gore, Zdravka Krivokapića, u kojima se taj savez predstavlja kao branič svetinja a fokus je i na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti nakon smjene vlasti.

Lista „Mir je naša nacija“ na trećem je mjestu po broju objava (158), a odmah ispod nje je koalicija „Crno na bijelo“ (154). Lista, koju predvodi Demokratska Crna Gora, imala je po 67 pozitivnih i neutralnih objava i 24 negativne, dok lista „Crno na bijelo“ ima 79 pozitivnih, 63 neutralne i 12 negativnih objava na svim posmatranim portalima.   Obje liste su imale najviše objava na portalu Vijestu (Mir je naša nacija – 44, Crno na bijelo – 43).

Lista SDP – Jaka Crna Gora imala je 141 objavu, od kojih su 72 bile u pozitivnom, 53 u neutralnom, a 16 u negativnom kontekstu, dok je lista SD – Ivan Brajović – Mi odlučujemo Dosljedno imala 111 objava, od kojih su 54 bile pozitivne, 30 neutralno a 27 negativno.

Primjetno je da su portali mnogo manje pažnje posvetili partijama nacionalnih manjina. Tako je o listi Bošnjačke stranke bilo 40 objava, Hrvatska građanska inicijativa i Albanska lista  – Genci Nimanbegu i Nik Đelošaj imale su po 28 objava, Hrvatska reformska stranka 27, a najmanje objava od svih izbornih listi, svega 19, imala je lista Albanska koalicija – Jednoglasno.

Teme koje su bile najviše zastupljene u objavama na portalima su identitetska pitanja, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, zdravstvo i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, kriminal i korupcija, ekonomija i mladi i obrazovanje.

Na Fejsbuku više od 3,6 hiljada objava o izborima

U posmatranom periodu na Fejsbuk stranicama i grupama registrovali smo više od 3.600 objava na temu izbora, koje su imale gotovo 880 hiljada interakcija (dijeljenja, sviđanja, komentari itd).

Najviše objava o izborima od posmatranih portala na njihovim Fejsbuk stranicama imala je Borba – 231, na drugom mjestu je In4S 184, zatim Antena M sa 84, dok su Vijesti imale 76, RTCG 51 a CDM 25 objava.

Stranice i grupe koje su najviše dijelile objave portala na Fejsbuku su Srpski Herceg Novi, Pleme Vasojevići, Srpsko-rusko bratstvo – duhovno i istorijsko, Ne u NATO, Srpska Crna Gora, Crna Gora – Srpska Sparta, Ludački pokret Ne damo svetinje, Svetosavski pokret Crne Gore, Srbi u Crnoj Gori, podrška mitoropolitu crnogorsko-primorskom g. Amfilohiju Radoviću, Nikšić ponosni srpski grad i Glas naroda u Republici Srpskoj. Te prosrpske stranice i grupe u većini slučajava dijelile su članke portala In4S i Borba, što pokazuje da su u tom smislu aktivnije na Fejsbuku od procrnogorskih stranica kod kojih nijesmo registrovali značajnije dijeljenje sadržaja posmatranih portala.

Kompletnu prezentaciju monitoringa možete pogledati ovdje.

Društvene mreže širom svijeta aktivno se koriste kao sredstvo uticaja u važnim događajima i političkim procesima. Međutim, Fejsbuk prednjači po upotrebi kada je riječ o predizbornim kampanjama zahvaljući svojim opcijama i alatkama. Fejsbuk nudi opciju lakog prikupljanja velikog broja podataka o korisnicima, što omogućava targetiranje ciljnih grupa na osnovu različitih kriterijuma (afiniteti korisnika, lokacija i slično). Na taj način se jednostavno identifikuju korisnici koji će biti podložni određenom sadržaju.

Primjeri političkog uticaja putem društvenih mreža su brojni. Tokom 2019. godine predsjednik Donald Tramp je na svoju kampanju potrošio gotovo 20 miliona dolara za reklame na Fejsbuku. Takođe, problematizuje se i rusko miješanje u izbore u SAD 2016. godine, kada su se navodno  ruski hakeri umiješali plasiranjem obmanjujućih i lažnih reklama Fejsbuk korisnicima na teritoriji te zemlje.

Značajnu ulogu u predizbornim kampanjama imaju i influenseri. Indikativno je da se u propagiranje političkih partija na društvenim mrežama ili na pozivanje ljudi da izađu na izbore ne uključuju samo influenseri sa ogromnim brojem pratilaca već i takozvani mikro influenseri koji imaju tek po nekoliko hiljada pratilaca.

Kako se kotiraju naše partije na Fejsbuku?

Crna Gora prema podacima iz 2019. godine ima 51 političku partiju, najviše po glavi stanovnika u regionu. Ipak, u trci za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust 2020. izdvaja se njih desetak.

Budući da je pandemija uzrokovana korona virusom otežala održavanje kampanje u stvarnom svijetu, jedan broj partija se odlučio da u te svrhe iskoristi i virtuelni, odnosno društvene mreže. U našoj zemlji, to je mahom Fejsbuk kao najviše korišćena društvena mreža.

DFC je analizirao jedanaest Fejsbuk stranica crnogorskih političkih partija u periodu jun-jul 2020. godine: Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, Demokratska partija socijalista Crne Gore, Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, DEMOS – Miodrag Lekić, Socijaldemokrate Crne Gore, Marko Milačić – Prava Crna Gora, Demokratski front, SNP – Socijalistička narodna partija Crne Gore – СНП ЦГ, Socijaldemokratska partija Crne Gore – SDP i Bošnjačka stranka.

Dobijeni podaci nam kazuju koje su političke partije imale najviše interakcija po objavi (ukupan broj lajkova, dijeljenja i komentara), najviše lajkova na stranici, kao i da li je interakcija varirala kako se izbori bliže. Primijećeno je i da su pojedine političke partije koristile opciju sponzorisanja da bi ih što veći broj korisnika primijetio, što je u koliziji sa organskim interakcijama na takvim stranicama.

Milačićeva stranica – najviše interakcija i lajkova

Najviše prosječnih interakcija po objavi (4,3 hiljade) tokom juna imala je stranica Marko Milačić – Prava Crna Gora, koja je ujedno i stranica sa najviše lajkova (70,1 hiljada). Slijede stranice Demokratski front sa 1,5 hiljada i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 1,1 hiljadu interakcija po objavi. Pored toga, obje stranice bilježe i veliki broj lajkova, pa tako stranica DF-a ima 51,3 hiljadu, dok stranica Demokrata ima 44,4 hiljade lajkova.

Broj prosječnih interakcija po objavi u junu na stranicama političkih partija

Ostale stranice političkih partija imaju manje od hiljadu interakcija po objavi u junu. Ipak, u toj grupi se izdvaja stranica Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, koja uprkos malom broju lajkova (5,8 hiljada) bilježi 717 interakcija po objavi.

U julu, stranica Marka Milačića i dalje zadržava trend stranice sa najviše prosječnih interakcija po objavi (3,4 hiljade), dok je kod stranica Demokratskog fronta i Demokrata taj broj gotovo prepolovljen i iznosi 757 odnosno 643 interakcije po objavi. Ti podaci navode na zaključak da, iako se izbori bliže, nije kod svih stranica političkih partija došlo do značajnog skoka u broju interakcija po objavi.

Broj prosječnih interakcija po objavi u julu na stranicama političkih partija

Stranice ostalih političkih partija u julu bilježe sličan trend kao i u junu, pa broj interakcija po objavi i dalje ne prelazi hiljadu. Ipak, znantan porast broja interkacija primjetan je na stranici Socijaldemokrate Crne Gore, koja je sa 70 interakcija u junu skočila na 369 interakcija po objavi u julu.

Prelged rasta broja lajkova za peridod jun-jul

Kada je riječ o broju lajkova na stranici, najveći porast za period jun-jul bilježe stranice Marko Milačić – Prava Crna Gora sa 6,7 hiljada lajkova i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 6,1 hiljadu lajkova. Zatim slijede stranice Demokratski front (3,2 hiljade), Socijaldemokrate Crne Gore (1,8 hiljada), Demokratska partija socijalista Crne Gore (1,5 hiljada) i Ujedinjena Crna Gora (1,4 hiljade). Ostale stranice političkih partija bilježe porast u broju lajkova ispod hiljadu za dva mjeseca.

I mim stranice u političkoj igri

Osim što služe zabavi, mim stranice popularne na Fejsbuku njihovom retorikom utiču i na javno mnjenje. Uz karakterističnu dozu satire, one se vrlo često koriste kao sredstvo uticaja koje najviše dolazi do izražaja u ključnim političkim dešavanjima, u ovom slučaju – u predizbornoj kampanji u Crnoj Gori.

Otavio Freire, glavni službenik za tehnologiju i predsjednik kompanije SafeGuard Cyber, rekao je za Gardijan prošle godine da vizuelni sadržaj olakšava podrivanje nesloge, jer se mimovima prenose uvjerenja koja postoje u javnosti. Taj sadržaj je lako i jeftino napraviti, ali je i teže provjeriti nego tekstove sa sumnjivih sajtova.

Mim stranice bilježe rast u CG

Podijeljene između pozicije i opozicije jednako kao i domaća politička scena, mim stranice crpe sadržaj iz aktuelne političke stvarnosti, interpretirajući je na različite načine. Pretpostavlja se da su neke od njih kreirale same partije, dok druge vidno podržavaju narative određenih političkih partija, pa čak i Mitropolije crnogorsko-primorske u kontekstu izbora.

Na taj način politika se seli u virtuelni svijet, a u tom smislu se u Crnoj Gori ističe nekoliko opoziciono nastrojenih stranica – МИМистарство оностраних послова, Nemojmo politizovati proteste, It was very unpleasant/Psalam 118 (koje se međusobno zovu mim serdarima), Dnevna doza crnogorskih dubioza, kao i dvije prorežimski orjentisane stranice – Crna Gora Transparentno i Politika CG.

Broj objava i statistika

U kontekstu predstojećih izbora primjećeno je da opoziciono orjentisane mim stranice imaju znatno više objava na dnevnom nivou (stranica It was very unpleasant/Psalam 118 imala ih je tokom juna i jula u prosjeku 28), kao i da povremenim dijeljenjem amplifikuju sadržaj drugih mim stranica sličnih stavova. S druge strane, stranice koje su poziciono (režimski) orjentisane, imaju manji broj objava, odnosno nekoliko objava na sedmičnom ili mjesečnom nivou, ali zato na pojedinim objavama bilježe i više od hiljadu lajkova.

Rast broja lajkova na mim stranica za period jun-jul

Na osnovu analiziranih podataka može se zaključiti da, u zavisnosti od toga kojoj su političkoj opciji mim stranice naklonjene, jedne kritikuju opoziciju i prozivaju njene lidere. Druge, pak, pozivaju na jedinstvo opozicije, insistiraju na glasanju a ne na bojkotu izbora, te kritikuju vladajuću partiju DPS i predsjednika Crne Gore. Česta tema mim stranica je i SPC i Mitropolija crnogorsko-primorska, gdje u svojim objavama pružaju podršku mitropolitu Amfilohiju. Nerijetko admini tih stranica sebe doživljavaju kao osobe čije strategije crkva treba da čuje radi svrgavanja vlasti.

Prosječan broj interakcija po objavi na mim stranicama za period jun-jul

Kada je riječ o statistici za jun i jul 2020. godine, Crna Gora Transparentno, iako je imala svega 18 objava, bilježi najveći prosječan broj interakcija (914), a to je ujedno i mim stranica sa najviše lajkova (18,9 hiljada). Slijede stranice It was very unpleasant/Psalam 118 sa 447, Politika CG sa 390 i Dnevna doza crnogorskih dubioza sa 357 interakcija po objavi. Stranice МИМистарство оностраних послова i Nemojmo politizovati proteste imaju 287 odnosno 260 interakcija po objavi za isti period. Indikativno je i da je mim stranica It was very unpleasant/Psalam 118 za period jun-jul imala najveći porast u broju lajkova (5,4 hiljade).

U kontekstu aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, primjetno je pojavljivanje raznih organizacija koje zastupaju srpske interese i prava Srba, kako u Srbiji tako i u svijetu.

Srpsko-američka konferencija liderstva (SALC) privukla je posebnu pažnju zbog svojih aktivnosti i retorike na društvenim mrežama (Fejsbuku i Tviteru), predstavljajući američkoj javnosti Crnu Goru u negativnom kontekstu kroz prezentovanje selektivnih činjenica.

Misija te neprofitne organizacije, kako je istaknuto na njenom zvaničnom sajtu, jeste unaprijeđenje interesa srpsko-američke zajednice na polju obrazovanja, kulture, karijere i života u SAD-u uopšte, kao i očuvanje pravoslavne vjere. SALC u skladu sa tim redovno komentariše situaciju u Crnoj Gori kroz prizmu dešavanja oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pružajući podršku, kako sveštenstvu i vjernicima, tako i lokalnim aktivistima.

Tri načina podrške SPC u Crnoj Gori

Analiza diskursa pokazuje da Srpsko-američka konferencija liderstva koristi tri različita načina na internetu da bi se borila protiv vlasti u Crnoj Gori. Retorika i sadržaj argumenata prilagođeni su američkom stanovništvu i trenutnoj situaciji u SAD-u.

Prvo, cilj SALC-a je predstaviti Crnu Goru kao državu koja ljudima brani da praktikuju svoju vjeru, naglašavajući time ugrožavanje njihovog prava na slobodu vjeroispovijesti. Taj agrument se podudara sa stavovima donosioca odluka i javnosti u SAD-u. U cilju što boljeg ilustrovanja tih tvrdnji, promovisano je nekoliko heštegova: #ReligiousFreedom ili #NeDamoSvetinje.

Heštegovi koje promoviše SALC

Drugo, SALC je iskoristila trenutni talas protesta u SAD-u i konteksta poruke Životi crnaca su važni (Black Lives Matter) da bi napravila paralelu sa navodnim terorom nad pravoslavnim Srbima u Crnoj Gori. U tu svrhu je iskorišten kolaž fotografija policijskog privođenja iz Budve i SAD-a.

Objavljen kolaž kojim se poredi situacija u Crnoj Gori sa onom u SAD-u

Treći način je lobiranje SALC-a u Kongresu i njihova objava na dan rušenja nelegalno sagrađenog manastirskog konaka u Ulcinju 10. juna. Predsjednik te organizacije Aleksandar Đuričić je pozvao sve zainteresovane građane SAD-a da informišu njihove predstavnike u Kongresu o nedemokratskom i neustavnom Zakonu koji je usvojila Vlada Crne Gore, kao i o opasnim radnjama koje spovodi, uz uputstvo kako da to urade.

SALC Information on Montenegro: How to Call Your Member of Congress

SALC Information on Montenegro: How to Call Your Member of CongressSALC’s Call to Action on Montenegro! Inform your Senators and House Representative about the dire situation in Montenegro! This morning, June 10, 2020, the Montenegrin government began its implementation of its so-called “Law on Freedom of Religion” by forcibly taking control of several church properties, including the demolition of the building where the monks and nuns live at the Monastery of St. Basil of Ostrog in Ulcinj, Montenegro. We also have information that the Montenegrin Government is preparing to demolish the chapel where baptisms are conducted in Tivat, Montenegro. Please call your representatives to inform them about this undemocratic and unconstitutional law passed by the Montenegrin Government and the dangerous actions conducted today that will only enflame tensions.Steps to call your member of Congress:1. Go to www.govtrack.us2. Click on “Legislators”3. Click on “Members of Congress”4. Either enter your address, or click “I’m at Home” if you are currently at home. The safest option is to enter your address. 5. Call your Senators and House representative either with your own commentary or the template provided below.6. Remain calm and cordial.Hello, my name is [NAME] and I’m a constituent from [CITY, STATE].I’m calling to inform [NAME OF SENATOR OR CONGRESSPERSON] about the situation in Montenegro and to voice my concern about the recent actions taken by the Montenegrin Government against the Orthodox Christian community living there. In December, the Montenegrin Government passed a law that violates the rights to freedom of religion and property of both the religious communities and individuals in Montenegro. The Montenegrin Government began to implement this controversial law today by forcibly taking control of church properties and demolishing the monastic residence at the Monastery of St. Basil of Ostrog in Ulcinj, Montenegro. As a member of NATO that receives American taxpayer funds, Montenegro should be asked to cease and desist until the constitutionality of this law is ruled upon by the courts.I ask [NAME OF SENATOR OR CONGRESSPERSON] to visit serbianleaders.com to view a legal analysis of this law.Thank you for your time and attention.(If there is no answer, leave your name with spelling, full home address, and phone number on the voicemail.)

Posted by Serbian American Leadership Conference – SALC on Wednesday, June 10, 2020

Veze SALC-a u Crnoj Gori

Da bi se razumio domet uticaja te organizacije i otkrile nove osobe koje dolaze iz njihove mreže, obrađena je mreža Tviter naloga SALC-a.

Analiza je otkrila naloge sa kojima Tviter nalog SALC ima najjače veze. Riječ je o nalozima Neno Đorđević i Vasilije Vranić.

Neno Đorđević je član odbora Srpsko-američke konferencije liderstva i povezan je sa Narodnom strankom u Srbiji. Njegov Tviter nalog otkriva da on u potpunosti podržava aktivnosti SALC-a o pitanjima aktuelnih političkih prilika u Crnoj Gori. Đorđević najviše piše na engleskom jeziku o situaciji u našoj zemlji.

Vasilije Vranić, koji živi u Vašingtonu, sveštenik je Srpske pravoslavne crkve. Analiza njegovog naloga pokazala je da je izraziti protivnik vlasti u Crnoj Gori i da podržava pravoslavne Srbe. Od kada je kreirao nalog prije mjesec dana, objavljuje dnevno po nekoliko tvitova, promovišući brojne heštegove koji se odnose na vjerske slobode u Crnoj Gori.

Vranić je u martu 2020. prisustvovao sastanku partijarha Irineja i američkog ambasadora sa specijalnim zaduženjima za religijska pitanja, Semom Braunbekom. Tom prilikom su razgovarali o temama koje uključuju srpski narod i Srpsku pravoslavnu crkvu.

Vranić je podjednako aktivan i na Fejsbuku, gdje takođe često dijeli objave Srpsko-američke konferencije liderstva. Upravo na toj društvenoj mreži je i uočena fotografija koja svjedoči o sastanku Vranića sa predsjednikom SALC-a u Bijeloj kući. 

Serbian American Leadership Conference#serbian #salc #srbiuamerici🇷🇸 @ United States Capitol

Posted by Vasilije Vranic on Tuesday, November 19, 2019

I onlajn brifing sa opozicionim aktivistima

Analizom Fejsbuk stranice Srpsko-američke konferencije liderstva pronađena je objava o specijalnom onlajn brifingu o situaciji u Crnoj Gori, održanom 16. maja u organizaciji SALC-a.

SALC Special Briefing on the Recent Situation in Montenegro

SALC Special Briefing on the Recent Situation in MontenegroSALC hosts a special briefing on the recent events in Montenegro after Bishop Joanikije and other clergy of the Metropolitanate of Montenegro & the Littoral of the Serbian Orthodox Church were arrested and detained, and dozens of peaceful marchers in the procession of St. Basil were beaten. Joining SALC to discuss the events on the ground in Montenegro are Nebojša Medojević, Vladimir Božović, Vladislav Dajković, and Milojko Spajić.

Posted by Serbian American Leadership Conference – SALC on Saturday, May 16, 2020

Prvi govornik na brifingu bio je Nebojša Medojević, jedan od lidera Demokratskog fronta. Pored njega, poziv za brifing dobio je i opozicioni aktivista Vladislav Dajković. On, međutim, nije mogao da se pridruži video pozivu, jer je, kako je naveo, na putu za bolnicu zbog povreda dobijenih od policije na protestu u Nikšiću.

Na brifingu su učestvovali i ambasador Srbije u Crnoj Gori, Vladimir Božović i Milojko Spajić, koji je istupio ispred grupe Crnogorci za slobodu vjeroispovijesti (Montenegrins for Religious Freedom). Nakon brifinga, SALC se putem svog Fejsbuk naloga zahvalio svima koji su ispratili brifing i objavio saopštenje Demokratskog fronta o policijskoj brutalnosti prema opozicionarima u Crnoj Gori.

SALC se inače ne libi da putem svog Tviter naloga komentariše i vladajuću partiju u Crnoj Gori, upoređujući je sa Komunističkom partijom u Kini. Bitno je naglasiti da je taj tvit, objavljen 19. juna, jedina objava koja govori o političkim partijama u Crnoj Gori od kada je nalog kreiran. To može biti indikativno u kontekstu predstojećih izbora u Crnoj Gori.

Advokatica Ilijana Todorović

Portal IN4S je početkom juna objavio članak o izvjesnoj Ilijani Todorović, advokatici iz SAD-a, koja je svojom video-analizom uništila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. U videu koji je na Jutjubu objavljen 30. maja, Todorović tumači članove Zakona i ukazuje na njihove nesuglasice, komentarišući da gotovo ne postoji nijedan član Zakona da nema neku vrstu greške. Važno je naglasiti da je taj video istaknut na Fejsbuk stranici SALC-a, odnosno, to je prva objava na njihovoj početnoj strani.

Dalja pretraga pokazala je da je advokatica Todorović potpredsjednica za pravne odnose u organizaciji SALC.

Digitalni forenzički centar uradio je detaljniju analizu izvještaja Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) zbog uočenih nedosljednosti u tvrdnjama, pristrasnosti prilikom predstavljanja pojedinih tema i promjena stavova o događajima i akterima u kratkom vremenskom periodu.

IFIMES u posljednjem istraživanju Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2020: Dodik i Đukanović destabilizirajući faktor na Balkanu i Evropi?  navodi da je status Crne Gore kao corona-free zemlje izazvao podsmjeh u zapadnim diplomatskim krugovima. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović (DPS) je ovih dana olako objavio, da je Crna Gora „pobijedila Coronu“, što je izazvalo zgražanje, nevjericu ali i podsmjeh u zapadnim diplomatskim krugovima. Ono što ne mogu predsjednik SAD Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson, i drugi svjetski lideri da riješe, uspio je Đukanović da riješi preko twitter objave ponovo obmanjujući crnogorsku i svjetsku javnost.

Bez namjere da u tom dijelu komentarišemo ili osporavamo autorovo lično mišljenje, ne možemo zanemariti činjenicu da izrečeni vokabular nije primjeren, niti svojstven akademskim analizama institucije koja već u svom nazivu preferira uticaj, a time i stručnost i profesionalnost.

Zaokret u izvještavanju o Crnoj Gori i Srbiji

U analizi Sigurnosno-obavještajno djelovanje za vrijeme pandemije Covid-19, objavljenoj 29. marta ove godine, ističe se kako Crna Gora krije rezultate u borbi protiv korona virusa i prikriva stvarne podatke o zaraženima, predstavljajući sebe kao jednu od rijetkih zemalja koja nema oboljelih odnosno zaraženih virusom Covid-19 što nije odgovaralo realnom stanju.

Osim negativnog narativa usmjerenog ka Crnoj Gori i njenom predsjedniku, evidentno je favorizovanje srpskog predsjednika i Srbije, koji su predstavljeni kao žrtve obavještajnih službi regiona. U analizi Srbija – poprište konfrontacije obavještajnih službi? (objavljenoj 15. maja) navode i da je saradnja na relaciji Podgorica-Zagreb-Priština usmjerena protiv Aleksandra Vučića, ne nudeći dokaze za tvrdnju.

Vučić i Bećirović na sastanku u Beogradu

Analizirajući izvještaje IFIMES-a objavljivane od 2016. do 2020. godine uočava se niz nedosljednosti. Razlike su evidentne u tonu i zaokretu pisanja o određenim državama i akterima. Promjene su uslijedile  poslije sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i direktora IFIMES-a Zijada Bećirovića (12. februara 2019) iako je u  proteklih godinu dana nije bilo značajnih političkih i društvenih događaja koji bi potkrijepili takav zaokret.

Vučić faktor nestabilnosti, Đukanović lider

Prije pomenutog sastanka, u izvještajima su uglavnom iznošene kritike protiv politike Aleksandra Vučića, nazivajući je nasljednicom Miloševića i Šešelja, a njegovu partiju desničarskom, konzervativnom i u mnogim aspektima nacionalističkom. Vučić je predstavljen kao faktor nestabilnosti regiona, čija se destruktivna politika zasniva na: kontroli medija, stvaranju kriza u državama regiona, šizofrenoj vanjskoj politici i nesuočavanje sa prošlošću. Vučić i Dačić konstantno produciraju probleme i krize te se pojavljuju kao rešioci i gasioci tih problema i tako na takav način sebi obezbeđuju status regionalnih lidera.

S druge strane, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavljen je kao lider koji uspostavlja harmonične odnose sa svim etničkim zajednicama i čija država je postala snažan faktor stabilnosti u regionu, koja ima jedne od najboljih makroekonomskih pokazatelja u regionu.

Promjena tona – ko bi gore, sad je dolje

Već u analizi,  Aktuelna dešavanja u regionu 2019: Ko želi destabilizovati Srbiju?, prvoj nakon sastanka Vučića i Bećirovića, objavljenoj 18. juna 2019, ton pisanja se mijenja, sve primjetniji su narativi potpuno suprotni prethodnim analizama IFIMES-a. Vučić se predstavlja kao faktor mira i stabilnosti na Balkanu i nalazi se u najtežoj poziciji. Iako je ranije kritikovan za kontrolu medija, sada je on taj protiv koga je usmjerena medijska plaćenička mreža. Opozicija u Srbiji takođe ugrožava integritet predsjednika Srbije zloupotrebljavanjem protesta građana i sastancima sa kosovsko-albanskim političarima. 

Crna Gora, prethodno predstavljana u IFIMES-ovim analizama kao faktor mira i stabilnosti, sada se prikazuje kao zemlja u kojoj vlada virus korupcije i kriminala kroz DPS i Đukanovića, čije obavještajne službe štite režim.Predsjednik Đukanović, ranije faktor izgradnje mira sa svim etničkim zajednicama, sada u analizama IFIMES-a igra na kartu manipulacije, nacionalizma i religije i kao bivši učesnik u ratnim zločinima predstavlja prijetnju ugledu NATO.

Osim promjene stavova IFIMES-a prema Crnoj Gori i Srbiji, tokom posmatranog perioda primjetna je konstanta pozitivnog ocjenjivanja lidera SDSM-a, Zorana Zaeva, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije. Njegovim dolaskom na vlast, ta država postaje svijetla tačka u regionu, navedeno je u više analiza. Afirmisanje politike Zaeva nastavljeno je u periodu jul 2017 – jul 2019, kada je Bećirović sa drugim direktorom IFIMES-a, Aljafom Bakhtijarijem, postao savjetnik u Vladi Zorana Zaeva.

Kredibilitet IFIMES-a pod lupom

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik IFIMES-a i Budimir Lončar, bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije i predsjednik Savjetodavnog odbora IFIMES-a distancirali su se od nedavno objavljenih analiza tog Instituta putem zajedničkog saopštenja. Slovenački mediji su prethodno u više navrata pisali o aferama vezanim za finansiranje Instituta i njegov rad. Izdvaja se slučaj opštine Kopar i šest naručenih analiza.

Između 2011. i 2016. godine, opština Kopar je kupila šest studija od IFIMES-a za 69.132 eura o mogućnostima ekonomske saradnje sa zemljama Balkana i Bliskog istoka, izbjeglicama i albanskim porodicama u toj opštini. Umjesto detaljne analize, u studijama su objavljene opšte informacije o traženim temama. Detaljna analiza slovenačkog portala Pod Črto, pokazala je da su dvije od šest studija plagirane u cjelosti, a dvije sadrže djelove preuzete iz drugih izvora.

I istraživanje iz 2016. godine, koje je sprovela radio televizija Slovenije RTVSLO upućuje na još jednu plaćenu studiju, gdje  je opština Kopar tražila analizu o pogrebnim običajima muslimana, Jevreja i pravoslavaca, za koju je platila 11.000 eura. Navodi se da je studija bizarna i nije logična, jer se u opštini Kopar svake godine sahrani svega pet pripadnika islamske vjeroispovijesti, pa je i predsjednik Islamskog udruženja bio iznenađen studijom. Tim povodom oglasila se i koparska opozicija koja je rekla da su gradonačelnik Boris Popovič i direktor Komunalnog preduzeća tog grada Gašpar Mišič, naručili nepotrebnu studiju kako bi finansirali njihovog poznanika i direktora IFIMES-a Zijada Bećirovića.


Intenzivna anticrnogorska kampanja na srpskim portalima usmjerena je posljednjih dana ka urušavanju imidža Crne Gore kao poželjne turističke destinacije. Srpski i prosrpski orjentisani mediji ne propuštaju priliku da naglase slabosti turističke ponude na crnogorskom primorju, favorizujući druge destinacije.

Zanemarujući suštinu odluke kojom je crnogorska Vlada zauzela isti stav prema svim zemljama koje imaju više od 25 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika, zvanična Srbija, kao i pomenuti mediji, oštro su reagovali. Inače, pomenuta odluka, osim zdravstvenih, nije motivisana niti političkim niti bilo kojim ideološkim razlozima, jer osim Hrvatske, Slovenije, Austrije, Nemačke, Mađarske, Albanije, Poljske, Češke i Grčke, granice su zatvorene za sve zemlje koje imaju više od 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U međuvremenu, Vlada je saopštila da je odluka donijeta na osnovu preporuka EU i Instituta za javno zdravlje, ali da je moguće da će Crna Gora otvoriti granice sa još nekim državama iz regiona u zavisnosti od situacije kada naredba stupi na snagu.

Tvrdnje da je riječ o politički motivisanoj odluci

Zvanični Beograd, reagujući na odluku Crne Gore da ne uvrsti Srbiju u grupu zemalja sa kojima će Crna Gora otvoriti granice 1. juna, tvrdi da se radi isključivo o političkoj odluci. Premijerka Ana Brnabić je izjavila da Srbija neće zatvarati svoje granice za crnogorske građane kao što je to uradila Podgorica za građane Srbije, ističući da srpski građani ne bi trebalo da idu tamo gdje su nepoželjni. Istog dana je Direktorat za civilno vazduhoplovstvo Srbije zabranio slijetanje aviona Montenegro Airlinesa na beogradski aerodrom. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je kazao da crnogorska vlada namjerno nije stavila Srbiju na listu država čiji građani mogu slobodno da uđu na prostor Crne Gore.  Prema njegovim riječima, crnogorska vlast je zapravo rekla ne trebaju nam turisti iz Srbije.

Prema podacima sa zvaničnog portala Covid19.rs, u toj zemlji je od početka epidemije potvrđeno ukupno 11.227 slučajeva zaraze korona virusom, a izliječeno 6.067 osoba (podaci u trenutku pisanja teksta). To znači da trenutno postoje 5.160 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, odnosno 72 oboljela na svakih 100.000 stanovnika, što je znatno više od kvote koju je postavila crnogorska vlada .

Negativni narativi

Paralelno sa porukama najviših srpskih zvaničnika da Srbi ne treba da dolaze u Crnu Goru, stižu i one iz srpskih tabloida:

CRNOGORSKI UGOSTITELJI UTUČENI: Što nam dođe domaćih gostiju preko vikenda to nam je!, Crnogorci kukaju, pukla im sezona! Plaže prazne, gostiju ni na vidiku,  Da li je Crna Gora bez Srba ovog leta OSUĐENA NA PROPAST? Evo koliko tačno Srba letuje tamo i koliko troše, RUSI NE DOLAZE, SVI OTKAZUJU, NEMA RADNE SNAGE: Prognoze za sezonu u Crnoj Gori su loše!, AJKULA u Crnoj Gori! Neman od TRI METRA uočena u blizini omiljenih plaža srpskih turista, SRBI, NE IDITE U CRNU GORU NA MORE! Evo šta vam se može desiti. To su samo neki od naslova kojima mediji poput portala Espreso, Alo, Telegraf, Srbija danas, Informer šire negativne narative o Crnoj Gori.

Pored tih, svakodnevno se plasira i niz lažnih vijesti. Jedna od njih da je u Podgorici i na Cetinju privedeno 17 navijača Budućnosti kod kojih su nađene naljepnice Srbe na vrbe!  i Srbi, van iz Montenegra, kao i arsenal hladnog oružja, koju je inicijalno objavio Informer. Isti portal tvrdi da su se oni spremali da tokom sezone u Budvi, Kotoru i Tivtu linčuju turiste iz Srbije, razbijaju im kola, skidaju registracije i lijepe im prijeteće naljepnice.

Lažne vijesti i izmišljene statistike

Pored medija iz Srbije, lažne vijesti objavljivali su i crnogorski portali. Tako IN4S piše o novom istraživanju u oblasti hotelijerstva, navodeći da svega 4% građana Srbije želi ići u Crnu Goru, za razliku od Grčke koju bira njih 80%?! Nakon te objave, tekst su preuzeli brojni tabolodi iz Srbije.

Neki od naslova u srpskim tabloidima u posljednjih 5 godina

Podsjetimo se, ovogodišnja pojačana kampanja usmjerena protiv turističke privrede Crne Gore nije nova pojava. Ona je nastavak negativne propagande svih prethodnih godina kada je naša država predstavljana kao skupa i nesigurna destinacija, sa prljavim plažama i agresivnim mještanima koji ne vole Srbe. Narativi o unaprijed propaloj sezoni ponavljaju se iz godine u godinu. Na sreću, oni do sada nisu štetili našem turizmu, šta više. Nadamo se da će tako biti i ove godine, uz rezervu da će pandemija sigurno ostaviti traga i ne samo na turističku privredu Crne Gore, nego i drugih turističkih destinacija u okruženju i šire.

Nakon nedavnog razotkrivanja mreža botova povezanih sa vladajućom partijom u Srbiji koji su promovisali kinesku pomoć toj zemlji tokom epidemije korona virusa, Digitalni forenzički centar otkrio je novu mrežu profila iz Srbije čija je glavna meta Crna Gora.

Monitoringom Tvitera, uočili smo veliki broj objava koje su sadržale ključnu riječ Crna Gora i korisničko ime (username) predsjednika Srbije @avucic.

Analizom smo utvrdili 2.025 takvih objava od 14. do 20. maja, koje su došle sa mreže od 637 bot profila povezanih sa Srpskom naprednom strankom (SNS) i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.  Objave su plasirane koordinisano i intezivirane su 14. maja nakon protesta u Crnoj Gori. Gotovo sav sadržaj na profilima nije originalan već su objavljivani isključivo ritvitovi.

Analizom sadržaja može se vidjeti da je primarni zadatak široke mreže naloga bio da stvori sliku kako crnogorske vlasti navodno žele da otimaju crkve i manastire od SPC, da se srpski narod progoni u Crnoj Gori i da će Srbija učiniti sve da ih zaštiti.

Mreža bot naloga

Dok su neki nalozi bili kreirani još 2009, obrađena mreža bot profila krenula je sa rastom u 2018. godini, nastavila da se povećava u 2019, da bi doživjela pravu ekspanziju tokom prvih mjeseci 2020. godine, kada je kreiran čak 491 bot profil.

Broj naloga kreiranih po godinama

Od ukupno 2.025 objava sa „bot“ profila, 1.620 odnosno 80% bili su ritvitovi, što je još jedna od ključnih odlika takvih naloga i mreža. To pokazuje da je cilj povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog.

Vizuelna analiza povezanosti svih naloga u mreži koju smo uradili, osim zajedničkih tema pokazuje direktnu konekciju sa profilom Srpske napredne stranke na Tviteru.

SNS u centru mreže botova

Radi boljeg uvida u profile koji su najviše pisali na ovu temu, filtrirali smo grafik kako bi prikazao samo one naloge sa najjačom konekcijom, odnosno sa najvećim brojem objava na ovu temu. Oni su: @VladeMladjen22 sa 70, @Nsegedinski sa 62, @JelenaMilinko13 sa 57, MilosSimic89 sa 55 i @De_Vla95 sa 54. Svih pet profila kreirano je 2020 godine.

Bot profili sa najviše objava na ovu temu

Narativi

Objave od strane mreže smo grupisali prema ključnim narativima koje su širili:

  1. Crkve u Crnoj Gori pripadaju i uvijek će pripadati SPC;
  2. Progon Srba i tiranija nad srpskim narodom u Crnoj Gori;
  3. Crna Gora je „srpska Sparta“;
  4. Đukanović glavni krivac za loše bilateralne odnose;
  5. Srbija će učiniti sve da zaštiti Srbe i svoje nacionalne interese u CG;

Nalozi su u kontinuitetu prethodnih sedam dana promovisali stavove i narative najviših srpskih zvaničnika, ali i pisanja tabloida iz te zemlje.

Crkve u Crnoj Gori su predstavljene kao srpske i svaki pokušaj njihovog otuđivanja se kosi sa principima i načelima ljudskosti, ali i zdravim razumom. Stoga, kako se navodi u objavama, niko nema prava da oduzima crkve od SPC.

U objavama se tvrdi i da su promjene u odnosima između dvije zemlje počele kada je Crna Gora usvojila Zakon kojim se otima imovina SPC, kao i da vlast u Crnoj Gori sprovodi antisrpsku kampanju, što se vidi na osnovu maltretiranja sveštenstva i samog srpskog naroda.

Nalozi su pisali o tome kako je obaveza Srbije da zaštiti srpski narod u Crnoj Gori, ali bez direktnog miješanja u unutrašnje stvari druge države. Međutim, ocjenjuju da će srpski predsjednik naći načina da demokratksim putem pomogne, kao i da neće dozvoliti da bilo šta nedostaje sprskom narodu u Crnoj Gori.

Dodaju da je položaj Srba u Crnoj Gori svakodnevno sve teži, jer se želi poništiti njihov srpski identitet i sva prava koja im time pripadaju po svim zakonima, kao i da sva dešavanja u Crnoj Gori vode ka nestanku srpskog naroda u narednih deset godina.

Još jedan od narativa bio je da Crnogorci bježe od svog roda i prošlosti, da je Crna Gora „srpska Sparta“, te da Crna Gora želi da mijenja istoriju.

Neke od objava sa bot profila

Gotovo sav objavljen sadržaj sa mreže bot profila podudara se sa stavovima srpskog predsjednika o situaciji o Crnoj Gori, koje je saopštavao prethodnih dana. Tako je Vučić tokom onlajn sastanka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore 16. maja, poručio da će država Srbija biti uz svoj narod, dok je 20. maja, saopštio da neko u Crnoj Gori pokušava da stvori novu crkvu sa ciljem nestanka srpskog naroda.

Društveni uticaj

Takođe je rađena i analiza broja pratilaca kako bi bolje razumjeli da li u ovoj bot mreži postoje uticajne figure.

Najveći broj pratilaca, 1037 ima nalog @simeontrkuljic, kreiran u oktobru 2018. godine, dok svi ostalli nalozi imaju manje od hiljadu pratilaca.

Kada je riječ o reakcijama na Tviteru (zbir fejvova i ritvitova), objave nisu zabilježile veliki broj fejvova i ritvitova. Od 2.025 zdvajaju se dvije objave. Prva sa 47 reakcija sa profila @Milica_1990 i druga sa 45 sa profila  @Fred_Kremenko.

Podsjetimo, Tviter je nedavno uklonio više od 8.500 bot naloga u Srbiji koji su isključivo služili za promociju Vučiča i vladajuće stranke u toj državi. Bot mreže se najčešće formiraju prilikom bitnih događaja u određenoj državi, sa glavnim ciljem da se javno mnjenje usmjeri u željenom pravcu.

Projekat Prisustvo Rusije u informacionom okruženju Zapadnog Balkana, koji je objavio Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO (NATO Stratcom Centre of Excellence) istražio je na koje načine Rusija vrši uticaj na Zapadnom Balkanu, sa fokusom na medijsko okruženje. Analiza se bavi ruskim aktivnostima u Albaniji, BiH, na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Obrađeni su ruski interesi i sredstva uticaja, te identifikovane slabe tačke koje države Zapadnog Balkana čine podložne stranom uticaju.

Takođe, identifikovani su ruski narativi na Zapadnom Balkanu, kao i uloga lokalnih medija u širenju tih narativa. Projekat se sastojoji od četiri izvještaja, a jedan od njih, Ruski narativi prisutni u zemljama Zapadnog Balkana, analiza Sputnjika Srbija, je radio Digitalni forenzički centar.

Prisustvo ruskih narativa na Zapadnom Balkanu

Izvještaj nudi detaljnu analizu sadražaja portala Sputnjik na srpskom jeziku (Sputnjik Srbija) koji finansira Kremlj. Cilj je razumijevanje narativa o šest država Zapadnog Balkana, Evropskoj uniji i NATO, koje Rusija promoviše.

Sputnjik je poznat kao jedan od glavnih kanala ruskog uticaja u medijskom prostoru Zapadnog Balkana. Taj medij dopire do publike koja govori bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpskim jezikom i njegove objave često prenose lokalni mediji.

Izvještaj se zasniva na monitoringu koji je trajao od 01. januara do 31. decembra 2018. Autori su analizirali 7.193 članka o Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kao i o EU i NATO.

U izvještaju je identifikovano nekoliko narativa koje promoviše Sputnjik Srbija:

  • Region Zapadnog Balkana predstavlja igralište sukoba interesa između Istoka i Zapada
  • Zapadni Balkan je nestabilan i postoji visok rizik od nastanka sukoba
  • Evropska unija je hegemona
  • Zemlje Zapadnog Balkana su slabe i korumpirane
  • Ljudska prava su ugrožena
  • EU i NATO su slabi i nijesu ujedinjeni
  • NATO je agresivan i širi provokacije
  • Crna Gora želi da revidira istoriju
  • Članstvo u NATO nije korisno

Analiza pokazuje da Sputnjik pokušava da naglasi da je region podijeljen na prozapadnu i proistočnu stranu. Cilj narativa je da podstaknu osjećaj nelagode, nesigurnosti i zabrinutosti u regionu. Zapadni Balkan je predstavljen kao sljedeće mjesto sukoba NATO i Rusije, a zemlje će morati da izaberu stranu.

Predstavljeno je da države koje su bliže Zapadu poput Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije gube njihovu suverenost pod uticajem Zapada. Prikazane su kao države sa velikom stopom korupcije i kriminala u kojima se prava manjina ne poštuju. S druge strane, Srbija se konstantno prikazuje kao ekonomski uspješna država regiona.

Dok je EU predstavljena kao struktura u kojoj vlada hegemonija i koja se miješa u dijalog zemalja regiona, NATO se prikazuje da je agresivan i provokatorski nastrojen prema Srbiji i Rusiji.

Rusija je predstavljena kao zaštitnik Srba na Kosovu dok je Zapad opisan kao zaštitnik kosovskih Albanaca. Rusija je takođe opisana kao vojna sila koje se NATO plaši a istovremeno i kao žrtva NATO agresije.

O istraživanju

Sa ciljem da se procijene stavovi i mišljenje građana Crne Gore kada je riječ o kritičkom sagledavanju medijskog sadržaja koji im je svakodnevno dostupan, Digitalni forenzički centar je sproveo  kvantitativno terensko istraživanje javnog mnjenja

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku 1054 punoljetnih građana. Reprezentativan uzorak je definisan kao slučajni troetapni stratifikovani uzorak. Procjena uzorkovanja zasnovana je na dostupnim podacima popisa stanovništva iz 2011. godine i procjena o demografskim karakteristikama populacije iz 2019. godine. Uzorak je reprezentativan premasocio-demografskim kriterijumima – region, tip naselja, pol i uzrast.

Istraživanje je sprovedeno  od 19. februara do 20. marta, 2020. Anketiranje „licem u lice“ trajalo je u prosjeku 15 minuta. Za potrebe istraživanja konstruisan je upitnik koji obuhvata četiri cjeline: upotreba medija; povjerenje u medije i kvalitet informacija; „lažne vijesti“ I dezinformacije; odgovornost i kontrola informacija.

Margina greške za pojave sa incidencom 50% iznosi +/- 3.0%

Nakon terenskog, rađeno je i deskriptivno  online indikativno istraživanje, sa ciljem procjene upotrebe medija i informisanja građana o epidemiji COVID-19.

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Korišćenje medija

Prema nalazima terenskog istraživanja, televizije predstavlju medij koji ispitanici najčešće koriste. Većina ispitanika (76.6%) navodi da televiziju gleda svakodnevno.

Među mladima do  24 godine, svega 50 odsto navodi da gleda televiziju više puta nedeljno ili svakodnevno, dok među ispitanicima starijim od 65 godina 93 odsto navodi isto.

Na ukupnom uzorku, društvene mreže predstavljaju drugi najčešće zastupljen medij, koji svakodnevno ili više puta nedeljno koristi više od polovine ispitanika (64.7%). Gotovo svi (92.8%) ispitanici do 24 godine navode da koriste društvene mreže svakodnevno ili više puta nedeljno.

Stariji ispitanici, a posebno oni  na sjeveru, najčešće navode da nemaju pristup onlajn medijima, poput portala i društvenih mreža.

Najrjeđe zastupljen medij, prema navodima ispitanika, jeste dnevna štampa. Nešto manje od polovine ispitanika (43.8%) navodi da čita štampu svakodnevno ili više puta nedeljno, dok gotovo polovina mladih do 24 godine starosti nikada ne čita štampu. 

Povjerenje u medije

Prosječna ocjena povjerenja u crnogorske medije na skali od 1 do 5 iznosi približno 3, te nema primjetne razlike u izraženom stepenu povjerenja u različite medije. U odnosu na ostale medije, najveći stepen povjerenja ispitanici izražavaju prema televizijama (32.0%). U radio vjeruje 28.2%, u Youtube 28.0%, u dnevnu štampu 24.4%, u društvene mreže 15.4%, a u portale 14.8% ispitanika.

Na ukupnom uzorku, svega 28.1% ispitanika ocjenjuje da crnogorski mediji izvještavaju objektivno i profesionalno, pridržavajući se etičkog kodeksa.

Nešto više od trećine ispitanika (36.9%) ocjenjuje da mediji svojim izvještavanjem utiču na promjenu toka događaja. Više od polovine ispitanika (56.9%) navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova o aktuelnim pitanjima.

Polovina ispitanika ocjenjuje da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju (50.6%), kao i da često ili uvijek ignorišu ili izostavljaju bitne elemente neke vijesti ili važne događaje  (48.2%).

Lažne vijesti

Većina ispitanika (85.3%) navodi da poznaje pojam “Lažna vijest”/”Fake news”. 79.2% ispitanika ocjenjuje da je barem jednom primjetila lažne vijesti u crnogorskim medijima.

Ukoliko primijete “lažnu vijest” na društvenim mrežama, trećina ispitanika ocjenjuje da najvjerovatnije ne bi uradilo/la ništa po tom pitanju, te da bi ignorisao/la takvu informaciju.

Da je teško procijeniti da li je neka informacija plasirana putem medija tačna ili ne, ocjenjuje 27.8% ispitanika. Trećina ispitanika (34.4%) ocjenjuje da je tačnost informacije djelimično teško procjenjiva. Da je ovaj zadatak lak, ocjenjuje 27.4% ispitanika.

Gotovo 67,4 odsto ispitanika ocjenjuje da bi država trebalo da nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu kako bi se zaustavio plasman dezinformacija i lažnih vijesti.

COVID-19 i povjerenje u crnogorske medije

Nakon terenskog DFC je uradio i deskriptivno onlajn indikativno istraživanje, sa ciljem procjene upotrebe medija i informisanje crnogorskih građana o epidemiji COVID-19.

Ispitanici, njih 80,5 odsto gotovo svakodnevno prate novosti o korona virusu u Crnoj Gori, dok njih 11,1 to čini ponekad a  7,6 odsto rijetko ili gotovo nikada.

Ispitanici, njih 55,6 odsto uglavnom ili u potpunosti- vjeruje crnogorskim medijima, dok 21,7 vjeruje im djelimično, a 22,7 odsto nema ili uglavnom nema povjerenja.

Građani se najčešće informišu o pandemiji na internet portalima i putem televizije, dok to najređe čine putem štampe i radija.

Kada je riječ o povjerenju u televizije, građani gotovo podjednako najviše vjeruju TV Vijesti (45,5 odsto) i TVCG (42,2 odsto), zatim Novoj M i TV Prva.

Portal Vijesti ima najveće povjerenje građana kada je riječ o informisanju građana o korona virusu na internet portalima. Slijede portali RTCG, CDM, Antena M, Analitika, Pobjeda, FOS i Dan.

Gotovo 78 odsto ispitanika primijetilo je lažne vijesti i dezinformacije o korona virusu, a najćešće takve vijesti pronalaze na društvenim mrežama i portalima.

Analizom objava na Tviteru utvrdili smo 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji, koji u sadržaju imaju ključne riječi Kina i Srbija od 09. marta do 09. aprila. Čak 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa „bot“ naloga.

Velika mreža provladinih „bot“ profila pisala je i veličala kinesku pomoć, ali i prijateljstvo između dvije zemlje i povećavala vidljivost objava ritvitovanjem.U analizi prikazujemo pristup, taktike i domet te kampanje.

Peking draži od Brisela

Iako je Tviter nedavno objavio kako je sa te mreže uklonjeno više hiljada naloga koji su isključivo služili za promociju predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, i njegove stranke, istraživanje Digitalnog forenzičkog centra pokazuje kako je mreža botova i dalje aktivna u Srbiji, ovoga puta u promociji kineske pomoći toj zemlji tokom epidemije korona virusa.

Vučić je više puta tokom epidemije veličao pomoć iz Kine i Rusije, dok je imao kritički odnos prema Evropskoj uniji. Tako je izjavio kako vjeruje u svog brata i prijtelja Si Đipinga, dodajući da je jedina zemlja koja im može pomoći Kina. Nakon što je Kina uputila pomoć Srbiji u vidu stručnjaka i medicinske opreme, uslijedili su bilbordi zahvalnosti koje je srpska redakcija Informera samoinicijativno postavila na nekoliko lokacija u Beogradu.

Vučić je sa druge strane oštro napao EU i rekao da evropska solidarnost ne postoji, da je to bila bajka na papiru. Sličnog stava bio je i ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je rekao da je Kina u ovom trenutku u mogućnosti da nam pomogne, dok se donacija Evropske unije ogleda samo u letu prilikom transporta pomoći iz Indije. A to „samo“ iznosi 7,2 miliona eura za finansiranje kargo letova.

Brisel je opredijelio oko 340 miliona eura bespovratne pomoći za zemlje Zapadnog Balkana, od čega će najviše dobiti Srbija – 15 miliona hitne pomoći za zdravstveni sektor i 78,4 miliona eura za prevazilaženje posljedica korona virusa. Osim ove pomoći, EU konstatno pomaže zdravstveni sektor Srbije.  Unija je od 2000. godine Srbiji obezbijedila 450 miliona eura u donacijama i kreditima EIB za bolnice širom Srbije, Institut Torlak, vozila hitne pomoći sa respiratorima, kao i opremu za testiranje na viruse.

Uprkos pomoći EU, na Tviteru je aktuelna kampanja sa ciljem promovisanja kineske pomoći i stvaranja lažne percepcije među ostalim korisnicima.

Mreža “bot” profila

Detaljnom analizom 30.000 tvitova utvrđeno je da su 21.572 objave (71,9%) došle sa „bot“ profila.

Utvrđeno je da se u obrađenom sadržaju nalaze unikatna 1.124 „bot“ profila.

Analizom sadržaja može se vidjeti da je primarni zadatak široke mreže naloga bio da veliča srpsko-kinesko prijateljstvo i značaj kineske pomoći u doba epidemije korona virusa. S druge strane, nije izostao ni sadržaj koji kritikuje EU i navodni izostanak pomoći.

Dok su neki nalozi bili kreirani još 2009, mreža bot profila obrađena u istraživanju krenula je sa rastom 2018. godine, kada su započeli protesti “Jedan od pet miliona“  širom zemlje, nastavila da se povećava u 2019, da bi doživjela pravu ekspanziju u prvom kvartalu 2020. godine, kada su kreirana čak 954 profila.

Pregled rasta mreže u periodu 2009-2020
Pregled kreiranja mreže profila u prvom kvartalu 2020. godine

Analizirani nalozi „bot“ profila su u posmatranom periodu kumulativno imali 186.584 pratilaca, sa prosječnim brojem od 166 po nalogu.

Od ukupno 21.572 objave sa „bot“ profila, 18.422 odnosno 85,4% bili su ritvitovi, što je još jedna od ključnih odlika takvih naloga i mreža.  To pokazuje da je cilj u stvari povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog.

Dva naloga sa najvećim brojem tvitova na temu Kine i Srbije u mreži u okviru obrađenog uzorka bila su: @opancina_nevena sa 135 tvitova i @UDrskNYdBGfZzpA sa 138 tvitova, a sve 273 objave bili su ritvitovi. Dakle, nije bilo originanog sadržaja.

Neke od najčešćih objava u ovoj mreži naloga

Od 3.150 originalnih objava, 1.134 objave (36%) bile su bez interakcija (lajk ili ritvit), dok je prosjek interakcija 7,79 po objavi.

Narativi

Analiza pokazuje je da se sadržaj, odnosno tvitovi mogu grupisati u tri kategorije, shodno narativima koje su širili:

  1. Veličanje kineske pomoći i kinesko-srpskog prijateljstva
  2. Veličanje predsjednika Srbije i Vlade za dobro preduzete korake
  3. Izostanak pomoći EU

Generalno gledano, nalozi su u kontinuitetu radili na jačanju Vučića, Vlade Srbije i Kine – ritvitovanjem i odgovaranjem pozitivnim porukama na sadržaj povezan sa njima.

Govori se da je i Kina bila u teškoj situaciji, ali se uspješno izborila, tako da je svjesna poteškoća koje Srbija ima. Putem tvitova se izražava zahvalnost na iskrenom prijateljstvu i stavlja se fokus na naporima „dva bratska naroda, koja će zajednički pobjediti epidemiju“.

Dodatno, ističe se da je predsjednik Vučić svojom politikom ojačao položaj Srbije u svijetu, pa joj zato pomažu Rusi i Kinezi. Navodi se da su čak i članovi kineske administracije bili prijatno iznenađeni konkretnim potezima i mjerama koje je Vlada Srbije preduzela u širenju opake zaraze.

Takođe, kritikuje se i EU, odnosno navodni izostanak pomoći. Kaže se da Kina šalje pakete i robu, a EU samo plaća transport iz Kine za Srbiju.

Presjek spominjanja i ritvitova u obrađenom uzorku pokazuje stepen do koga je ta operacija bila skoncentrisana na Vučića, Kinu i  izvore iz medija bliskih vlasti. Nalozi @avucic, @AmbChenBo i @anabrnabic bili su spomenuti u 11.346, 460, odnosno 270 objava.

Nalozi @avucic, @AmbChenBo i @anabrnabic bili su spomenuti u 11.346, 460, odnosno 270 objava.

Nalozi nijesu samo pominjali Vučića @avucic (i ostale povezane naloge), već su i „pumpali“ heštegove #vučić, #brzejacebolje, #celicnoprijateljstvo, #srbija i #kina.

Top 3 najzastupljenija heštega – #srbija se našao u 14.388, #vucic u 13.057 i #kina u 4.909 objava.

Još jedna zapažena aktivnost bila je promovisanje sadržaja koji dolazi sa različitih adresa, koje su bliske vlastima u Srbiji.

Tako su, Instagram profil predsjednika Vučića, njegov zvanični sajt www.vucic.rs, zatim pro-vladini tabloidi Informer i Kurir i TV Pink, bili spoljni izvori na koje su se botovi najčešće pozivali.

Zaključak

Analizom podataka od 30.000 naloga koji se odnose samo na Kinu, odnosno njenu pomoć Srbiji u poslednjih mjesec, uviđamo nastavak aktivnosti „bot“ naloga u toj zemlji, koju je i Tviter skoro detektovao. Slične kampanje uvijek su pojačane kada zemlju očekuju važni događaji, poput izbora koji bi trebalo da budu održani ove godine u Srbiji.

Takve akcije nedavno su bile viđene u Brazillu, Venecueli, Saudijskoj Arabiji, Turskoj, Egiptu, Indiji, a sve ih spaja isti cilj – podizanje vidljivosti i popularnosti određenog sadržaja kako bi se javno mnjenje usmjerilo u željenom pravcu.

U vremenu kada se većina svjetskih zemalja prioritetno bori protiv korona virusa, dvije supersile stupaju na scenu predstavljajući sebe kao spasioce i kao jedine sposobne da se izbore sa aktuelnim problemom.

Kina i Rusija, ubrzo nakon što se kriza zahuktala, plasiranjem narativa da je Evropska unija na koljenima ili da su virus kreirale Sjedinjene Američke Države, žele se pozicionirati kao zemlje pobjednice, u situaciji koja kristalno jasno pokazuje da dok sve zemlje ne iskorijene bolest, pobjednika nema.

Širenje takvih narativa i dezinformacija počelo je nakon što je pomoć koja je Italiji (tada najvećem svjetskom žarištu korona virusa) stigla iz Pekinga i Moskve. Dok je briselska administracija (dosta sporo i jalovo) pripremala odgovor na novu krizu, Kina i Rusija su imale spreman odgovor – barem putem njihovih medija. Umjesto jedinstvene planetarne bitke počela je borba za diskreditaciju EU. 

Opravdane kritike većine zbog činjenice da je Kina u početku zadržavala informacije i sporo reagovala na COVID-19, što je doprinijelo širenju virusa, predstavljali su jednu od najozbiljnijih prijetnji kineskom liderstvu u poslednjim decenijama, naveo je britanski Gardijan. Zato i ne treba da čudi, što se Kina, dok se epidemija širila svijetom sebe predstavila kao lidera i glavnog dobrotvora za očuvanje javnog zdravstva.

Tako su se, nakon slanja pomoći Italiji, pojavili izvještaji da građani te zemlje aplaudiraju u znak zahvalnosti, pa čak da su i uz to pustili kinesku himnu. Takvu verziju događaja, na svom Tviter profilu objavila je portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova. Hua Čunjing, što su kasnije prenijeli  državni mediji. Ustvari, kako su utvrdili italijanski sajtovi za provjeru činjenica, Rimljani su aplaudirali njihovim zdravstvenim radnicama a instrumental kineske himne  u video je ubačen naknadno u montaži.

Rusija je, uz slanje pomoći Italiji, istovremeno povela i dezinformacionu kampanju 23. marta  kada je Sputnjik prenio sada već obrisani tvit ruskog senatora Alekseja Puškova da je Poljska navodno zabranila prelet ruske himanitarne pomoći upućene Italiji kroz poljski vazdušni prostor.

S druge strane, italijanski medij La Stampa je objavio da je čak 80 odsto pomoći koju je Rusija uputila Italiji beskorisno ili od male koristi, te da su to sve samo izgovori za širenje uticaja. U tekstu se, pozivajući na izjavu neimenovanog zvaničnika italijanske Vlade, navodi da je ruska pošiljka izgovor za pomoć. Pošiljka je sadržala opremu za bakteriološku dezinfekciju i pokretnu laboratoriju za biološku sterilizaciju, a ne respiratore i zaštitnu opremu za medicinare, koja je u tom trenutku bila najpotrebnija, precizira italijanski list-.

Na to je oštro reagovala portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, riječima da se na primjeru i humanitrnoj pomoći koju je Rusija pružila Italiji i na primjeru humanitarne pomoći koju Kuba i Kina pružaju različitim zemljama, vidi šta je zapravo informativna agresija. Korak dalje od Zaharove otišao je portparol ruskog Ministarstva odbrane, general-major Igor Konašenkov, koji je optužio La Stampu za rusofobiju, upućujući vješto prikrivene prijetnje tom dnevniku i autoru članka.

Na tu izjavu reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Italije iz kojeg je saopšteno da cijene rusku pomoć ali i da se mora poštovati sloboda izražavanja i štampe, dok je iz Evropske komisije poručeno da su slobodni i nezavisni mediji DNK Starog kontinenta.

Te prijetnje nijesu uticale puno na novinara Jakopa Jakobonija, koji je nekoliko dana nakon prvog objavio i drugi tekst o ruskoj pošiljci. U članku se navodi da su sa pošiljkom iz Moskve, osim ljekara i medicinske opreme, stigli i obavještajci GRU-a. Nema sumnje da se među njima nalaze i oficiri GRU-a, koji žele što prije da otkriju što više detalja o italijanskim vojnim snagama, stabilizujući obavještajnu mrežu. Upravo sada se dešava ta ogromna akcija,  prenosi La Stampa izjavu Hamiša De Breton Gordona, sada vojnog savjetnika, a nekada bivšeg komandanta u NATO.

Skidanje zastava EU povod za dezinformacije

Nakon što je pomoć Rusije i Kine stigla, brojni mediji su objavili da su Italijani masovno skidali zastave Evropske unije i mijenjali ih ruskim ili kineskim.

Stanje na terenu je ipak bilo drugačije. Ta pojava jeste postojala, ali nije bila toliko masovna. Tako Sputnjik 24. marta objavljuje tekst : Video koji se širi mrežama: Italijan sklonio zastavu EU, na njeno mjesto postavio rusku, uz komentar da je Rusija je u Italiju poslala velike količine pomoći, a ruska administracija navela je da za tu pomoć ne traži ništa zauzvrat, pa ni ukidanje sankcija koje su joj EU zemlje uvele. Sputnjik istog dana, pozivajući se na agenciju Tanjug, objavljuje novi članak u kojem tvrde da građani Italije  skidaju zastavu Unije i stavljaju kinesku, uz stav da je izostala solidarnost Brisela za Italiju. Riječ je ipak bila, ne o masovnom mijenjanju EU zastave kineskom, već o pojedinačnim i nikako masovnom gestu zahvalnosti prema Kini.

Solidarnost Unije i njen opstanak u pitanje su dovodili osim regionalnih i portal IN4S i Borba, objavljući tekstove Retrogradna birokratija – Koronavirus razbio iluzije o Evropskoj uniji, vrijeme je da se okrenemo sebi; ili EU se raspala samo što to još ne zna.

Pomoć zakasnila, ali nije izostala

Činjenica je da se većina evropskih zemalja kao i sama Unija od starta nijesu dobro reagovale na pojavu korona virusa, ali su netačni navodi da je izostala pomoć Brisela i zemalja članica Italiji. To potvrđuju podaci o 50 miliona eura pomoći Italiji od  Evropske komisije, kao i pomoć u vidu medicinske opreme kroz program Evropska solidarnost u akciji. Čelnica Evropske komisije Ursula fon der Lajen se 2. aprila izvinila Italiji zbog nedostatka solidarnosti iz Evrope, i dodala da se većina članica EU fokusirala na svoje probleme. Ipak, uprkos početnom kašnjenju, najavljeni su paketi pomoći od više desetina milijardi eura za male biznise, kao i 15 milijardi eura za globalnu borbu protiv korona virusa.

Vjerovatno će se, ukoliko, kako je to primijetio šef evropske diplomatije, Đosep Borel, percepcija o EU mijenjati kako se bude razvijao odgovor na krizu zemalja članica. Ali, kako podsjeća iskusni diplomata, građani moraju biti svjesni geopolitičke komponente koja uključuje borbu za veći uticaj u svijetu spinijući „politiku pomoći i darežljivosti/velikodušnosti“, jasno aludirajući na Rusiju i Kinu.

Zato i sa pravom pitanje iz naslova – prijatelji u nevolji ili taktičari.