Dva događaja, od koji se jedan desio a drugi nam tek predstoji, ponovo oživljavaju narativ o negiranju državnosti Crne Gore i crnogorskog identiteta. Prvi su izbori (održani 30. avgusta) na kojima su do tada opozicione partije odnijele pobjedu, što je značilo preuzimanje vlasti, a drugi je popis stanovništva planiran za 2021. godinu.

U postizbornim mjesecima, koji su donijeli preokret na političkoj sceni Crne Gore, u medijima su sve prisutniji akteri koji od Crne Gore žele da stvaraju drugu srpsku državu, negiraju temeljne vrijednosti crnogorskog antifašizma i ruše sekularni karakter države. Osmišljena kampanja negiranja identitetskih vrijednosti crnogorskog društva je vrlo intenzivna.

Savezna država Srbija, Crna Gora i Republika Srpska

Najistaknutiji zagovornik spajanja Crne Gore sa Srbijom i Republikom Srpskom u jednu saveznu državu svakako je Aleksandar Raković, srpski istoričar i ideolog velikosrpskog projekta Srpski svet. On je u intervjuu za Novosti ocijenio da nakon promjene vlasti u Crnoj Gori budućnost odnosa Crne Gore i Srbije leži u ujedinjenju Beograda, Podgorice i Banjaluke u jednu saveznu državu. Objašnjavajući svoju ideju, rekao je da su Srbija i Crna Gora istorijske države srpskog naroda jer je, kako navodi, u oba slučaja riječ o srpskoj državnosti.

Raković je u oktobru ove godine na konferenciji Položaj Srba u Crnoj Gori nakon pada režima Mila Đukanovića otkrio novu strategiju Srpskog sveta prema Crnoj Gori. Njom se predviđa da Srbi u Crnoj Gori postanu relativna većina na popisu, a potom da se pitanje ujedinjenja svih srpskih država na Zapadnom Balkanu postavi kao legitimna inicijativa. On je tokom tog istupa kazao da su srpsku nacionalnu ideju ubacili u glavni tok, u politiku Crne Gore i ujedinjenje ne može biti tabu tema. To je sasvim legitimna i legalna ideja. Ujedinjenje svih srpskih država na prostoru bivše SFRJ je potpuno legalna ideja, rekao je Raković.

O Srpskom svetu, ujedinjenju svih Srba pod patronatom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pozitivan stav ima i Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije. Posljednja optužba u bošnjačkim i montenegrinskim medijima je da Vučić stvara ‘Srpski svet’. Vjerujem i nadam se da je optužba istinita, Vučić treba da stvara Srpski svet. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba, izjavio je u septembru ministar Vulin. 

Negiranje crnogorskog identiteta

Sve dominantniji postaje i narativ kojim se negira postojanje crnogorskog identiteta. Tako je dr Radmilo Marojević, nekadašnji dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, na tribini održanoj u Srpskoj kući saopštio da se Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu. Za dr Marojevića nacionalno opredijeljeni su Srbi i Šiptari. Crnogorci u etničkom smislu niti su kad postojali niti danas postoje niti mogu postojati, može se pomoću te floskule samo uništavati Crna Gora kao istorijska realnost i naravno onaj matični narod u Crnoj Gori, riječi su dr Marojevića.

Negaciju crnogorske nacije Vladimir Đukanović, član glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), je iskazao izjednačavajući Crnogorce i Srbe kao jedan narod. Đukanović je gostujući u emisiji Srpski svijet na nacionalnoj televiziji IN4S i komentarišući djelo pokojnog mitropolita Amfilohija kazao da je on oživio živi srpski organizami Crnogorce, ističući da kada kaže Crnogorci najprije misli na Srbe. Kako bi potvrdio svoje izlaganje, citirao je pokojnog protojereja savrofora Lazara Milinog, koji je kazao da Crnogorac koji nije Srbin nije ni Crnogorac.

Popis stanovništva uzburkao javnost

Planirani popis u Crnoj Gori predstavlja se kao pitanje opstanka države i naroda. I dok je u svijetu popis označen kao prikupljanje statističkih podataka, u Crnoj Gori je politička stvar oko koje se bore i jedni i drugi.

Tema popisa stanovništva u Crnoj Gori sve učestalije popunjava i stupce medija u Srbiji, iako ne u mjeri u kojoj su bili prisutni tekstovi o formiranju nove crnogorske Vlade. Dominantan narativ je da Crnogorci strahuju od popisa zbog izvjesnog povećanja broja Srba, te je zbog toga predloženo da se popis odloži. Alo navodi da odlazeća vlast i njoj blizak Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već nedjeljama panično vode kampanju ne bi li se redovni popis na svaki način odložio. Sputnjik Srbija, između ostalog, piše da zahtjev za odlaganje popisa predstavlja ponižavanje etničkih Crnogoraca i da su se usljed vladavine odlazećeg režima izgubili jasni kriterijumi šta znači biti Crnogorac.

Pored medija, stav o popisu u Crnoj Gori iznose i političari i aktivisti. Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević objasnio je da sa te pozicije namjerava da pomogne da srpski narod u Crnoj Gori bude ravnopravan. To, kako kaže, očekuje nakon redovnog popisa stanovništva naredne godine. Ljudi nisu do sada imali slobodu da iskažu šta zaista misle i kako se osjećaju. Moj cilj je da se to prvi put dogodi na ovom popisu, kako bismo dobili realnu sliku u našem društvu, poručio je gradonačelnik Budve i funkcioner DF-a.

Plan za popis ima i Čedomir Antić, srpski istoričar i još jedan od zastupnika velikosrpskog projekta Srpski svet. On je ocijenio da bi na predstojećem popisu u Crnoj Gori Srbi trebalo da budu većina, dok bi broj Crnogoraca trebalo da bude oko 25%. Vjeruje da će Crna Gora ostati i nezavisna i multietnička ukoliko srpski narod dobije mogućnost da se razvije slobodno u demokratiji i ravnopravnosti. Srbi će pritom činiti oko 50 odsto stanovništva, a Crnogorci oko 25 odsto. To je istina i realnost; ona nema veze s tim ko je na vlasti, već da li je zemlja slobodna i demokratska, kazao je Antić.

Srpski svet – iluzija

Gostujući u Drugačijoj radio vezi, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, je na pitanje da li će pobjeda Bajdena razbiti projekat Srpskog sveta, odgovorila da taj projekat realno nema neku šansu. Da je ima, vjerovatno bi imao i veću podršku međunarodnih aktera. I zbog međunarodnog konteksta koji je još fluidan, a međunarodni poredak nije konsolidovan, srpski nacionalisti smatraju da pitanje granica nije riješeno, te da treba samo čekati zgodan trenutak. To je jedna iluzija kojoj će se stati na kraj, ali Srbija, opstajući na tom projektu, gubi dragocjeno istorijsko vrijeme, kazala je Biserko.

Analiza jednogodišnjeg istraživanja Digitalnog forenzičkog centra (DFC), kojim je obuhvaćeno 11.104 teksta sa ključnom riječju Crna Gora daje uvid koji su to narativi i u kojoj mjeri plasirani putem najčitanijih srbijanskih portala u Crnoj Gori.

Istraživanje je pokazalo da su u periodu od 1.10.2019. do 30.09.2020. portali Alo, Espreso, Blic, Srbija danas, Kurir, Informer i Novosti u kontinuitetu bili najčitaniji srbijanski mediji u Crnoj Gori, ali u isto vrijeme oni koji su širili sadržaj upitnog kvaliteta.

Ova kvantitativna i kvalitativna analiza pisanja srbijanskih medija na temu Crna Gora ukazuje na nastojanja da se prave činjenice ukombinuju sa lažima, pretjerivanjima ili izvlačenjem činjenica iz konteksta kako bi se oblikovalo javno mnjenje.

Takvo izvještavanje dovodi do ozbiljnih predrasuda o Crnoj Gori, njenim građanima i institucijama među velikim brojem građana Srbije, ali i Crne Gore kada se uzme u obzir da je čitalačka publika ovih portala velika i u našoj državi. Iz navedenog je očigledno da su srbijanski mediji posvetili veliku pažnju Crnoj Gori naročito od početka litija, ali na ekstremno senzacionalistički i zapaljiv način, vrlo često izvlačeći informacije iz konteksta, kršeći novinarsku etiku i moralni kodeks.

Analizu možete preuzeti klikom na link ili fotografiju ispod.

Mandatar za sastav Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić na meti je botova na Tviteru, koji su udruženim naporima kritikovali njegove stavove o formiranju ekspertske vlade.

Mreža od preko 80 bot naloga iz tri “familije” Andrić, Ivanović i Popović putem Tvitera napadaju Krivokapića zbog odluke da ostaje pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj vladi moraju proći provjeru kompetencije za funkciju na koju su predloženi.

Analizirajući mrežu utvrdili smo da je svaki član porodice Popović kreiran istog dana, 13. oktobra, dok su svi “Andrići” kreirani par dana kasnije, 17. i 18. oktobra. Nalozi sa prezimenom Ivanović kreirani su 25. oktobra.

Nalozi nijesi bili aktivni, sve do jučerašnjeg tvita mandatara Krivokapića u kojem ističe da ostaje pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj Vladi moraju proći provjeru kompetencija za funkciju na koju su predloženi, te da to ne isključuje učešće političara ukoliko svojom biografijom zadovoljavaju kriterijume za predloženu funkciju.

Nakon toga bot nalog @AndricDanijela4 ritvituje objavu Krivopića kritikujući njegove stavove, poslije čega je uslijedilo aktiviranje bot mreže.

Gotovo svi pripadnici mreže bot naloga ritvitovali su tvit naloga @AndricDanijela4, bez ijednog fejva. To pokazuje da je cilj u stvari povećavanje dometa postojećeg sadržaja, a ne kreiranje novog i originalnog – što je jedna od ključnih odlika bot mreža.

Svi nalozi sa prezimenom Popović imaju isključivo jedan tvit, dok Andrići imaju dva ili više, ali sa istim narativom.  U svim tvitovima spomenut je i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je jedan od najvećih kritičara mandatara. Dodatno, nekoliko naloga iz “familije” Andrić branilo je stavove Medojevića, govoreći da je predsjednik PzP-a jedini koji godinama nešto konkretno radi.

Sve fotografije profila su kreirane putem vještačke inteligencije i nekih od sajtova poput thispersondoesnotexist. Algoritam te platforme obučen je na ogromnom skupu podataka sa stvarnih slika, a zatim koristi tip neuronske mreže poznat kao generativna adversarijalna mreža (ili GAN) da bi stvorio nove primjere. Svaki put kada osvježite stranicu, mreža će od početka stvoriti novu sliku lica.

Tome u prilog govori i određen broj fotografija sa ljudima iz Azije.

Dodatno, pozicija očiju na svim profilnim fotografijama je identična i  formira pravu liniju, što je još jedan od pokazatelja da su fotografije kreirane pomoću vještačke inteligencije.

Bot mreže se najčešće formiraju prilikom bitnih društveno-političkih događaja u određenoj državi, sa glavnim ciljem da se javno mnjenje usmjeri u željenom pravcu. Podsjetimo, DFC je nedavno razotkrio i mrežu botova povezanih sa vladajućom partijom u Srbiji koji su promovisali kinesku pomoć toj zemlji tokom epidemije korona virusa, kao i novu mrežu profila iz Srbije čija je glavna meta bila Crna Gora.

Ono što je nekada bilo percipirano kao andergraund teorija zavjere u SAD-u, QAnon sada postaje sve više mejnstrim i realniji, a efekti se osećaju i na našim prostorima.

Teorije zavjere globalno poznate pod nazivom QAnon pojavile su se 2017. godine u SAD-u sa tvrdnjama o postojanju duboke države. Sa širenjem korona virusa u svijetu, proširile su se van granica te zemlje, prerastajući u antivakcinaške, antivladine proteste, 5G proteste i teorije podstaknute dezinformacijama. Ta neodređenost i nedefinisanost je šema putem koje je QAnon privukao ljude različitih ideologija. Oni imaju priliku da iz širokog spektra narativa biraju, pa su neki protiv establišmenta, drugi su protiv vakcine, a treći protiv 5G tehnologije.

Prema tvrdnjama tog pokreta, međunarodna pedofilska elita otima i zlostavlja djecu kako bi iz njihove krvi dobili lijek za podmlađivanje. Ta elita, kojoj navodno pripadaju Hilari Klinton i Džordž Soroš, pokušava da preuzme dominaciju u svijetu, formirajući tajnu vladu, koja iza kulisa vodi politiku cijelog svijeta. Na drugoj strani je američki predsjednik Donald Tramp koji je poveo bitku protiv duboke države.

Pokret se temelji na objavama koje su se na internet forumu 4chan pojavile u oktobru 2017. godine, a koje je postavio korisnik pod nazivom Q Clearance Patriot (Q Clearence je najviši nivo bezbjednosne dozvole koje zahtjeva američko Ministarstvo energetike za pristup povjerljivim informacijama o nuklearnom oružju), po kome je pokret dobio ime QAnon – skraćenica od Q-Anonymous. Q je bez dokaza naveo da Donald Tramp vodi rat protiv duboke države i drugih elita, te da planira krenuti u napad na satanističku pedofilsku kabalu. Q je tada tvrdio da radi kao obavještajni agent i da ima pristup povjerljivim informacijama. Na taj način su njegove kritičke objave postajale sve popularnije i proširile su se na Fejsbuku, Tviteru, Telegramu, Instagramu i Jutjubu.

Balkan i QAnon

QAnon je sada dio svakodnevice, a putem društvenih mreža kao svoje baze, pokret je  mobilizovao veliki broj ljudi na demonstracije širom Evrope. Broj Tvitova povezanih sa QAnon-om porastao je sa 5 miliona u 2017. godini na 12 miliona širom svijeta ove godine, pri čemu je Njemačka zauzela 5. mjesto, a Velika Britanija drugo, odmah iza SAD-a.

Analiza objava na internetu na prostoru šest zemalja Zapadnog Balkana povezanih s QAnonom, a koju je spoveo Digitalni forenzički centar, pokazala je enorman rast tog fenomena između marta i novembra 2020. godine (56.9 hiljade objava), što je 147 odsto više u odnosu na čitavu prošlu godinu (38.6 hiljade).

Da uticaj QAnon-a nije samo vidljiv na društvenim mrežama, svjedoče protestni skupovi organizovani zbog restriktivnih mjera i nošenja maski koji su se iz Berlina, Bukurešta i Londona preselili u Podgoricu, Beograd, Tiranu, Zagreb.  Demonstranti bez dokaza upozoravaju da je pandemija zavjera kabale satanističkih pedofila koji kontrolišu svijet, te da maske ne štite od virusa ili da Bil Gejts planira da čipuje ljude kroz vakcine čiju izradu finansira. Ako iz svega navedenog već nije očigledno, valja napomenuti da su dezinformacije ključ komunikacionih tehnika ovog pokreta, a ne činjenica i nauke.

I antivakseri pod paskom QAnon-a

Među brojnim teorijama zavjere naročito se ističe narativ o štetnosti vakcinacije. Rasplamsavanje inicijativa protiv obavezne vakcinacije nameće se kao tema godinama unazad širom svijeta, premda pokret antivaksera nije doživio svoj zamah u Crnoj Gori.

Zagovornici te teorije na našim prostorima su portal i Fejsbuk stranica Pravo na izbor i dr Jovana Stojković, kao osnivačica. U decembru 2018. grupa ljekara je tužila dr Stojković pred Sudom časti Regionalne ljekarske komore Beograda. Tražili su da joj se oduzme ljekarska licenca zbog širenja panike i javnih istupa koji su doveli do smanjenja vakcinacije i najzad epidemije malih boginja u Srbiji. Postupak je bio obustavljen jer se smatralo da njeni medijski nastupi nisu dovoljan razlog za vođenje postupka za oduzimanje licence. Međutim, u martu 2019. proces je ponovo nastavljen pred istim Sudom časti, jer je utvrđeno da je dr Stojković ipak radila protiv zdravlja ljudi.

Osim dr Stojković, aktivna u širenju štetnih narativa je i dr Nada Kostić, doskorašnja narodna poslanica u Skupštini Republike Srbije i internista i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, kao i dr Lidija Gaški iz Hrvatske, takođe veliki pobornik prava na slobodan izbor vakcinacije, koja je zakonski obavezujuća u Hrvatskoj.

Sve učestaliji protesti roditelja

Kako se širom svijeta i dalje održavaju masovni protesti protiv obavezne vakcinacije, pripadnici QAnona prigrlili su ih i iskoristili za širenje svoga uticaja i agende, pa se nerijetko mogu vidjeti baneri sa njihovim porukama. Takav slučaj zabilježen je i u Beogradu, kada je ispred zgrade Predsjedništva 17. oktobra održan još jedan u nizu protesta pod parolom Decu vam ne damo. Protest je organizovan s ciljem skretanja pažnje o ugroženosti osnovnih roditeljskih prava i onemogućavanja da sami odlučuju o vakcinaciji svog djeteta. Smatraju da je neprihvatljivo da im Centar za socijalni rad oduzima djecu zbog siromaštva, kao i da su prava djece u školama ugrožena budući da moraju da nose zaštitne maske. Dr Stojković je naglasila i da su ti problemi naročito vidljivi sada kada je na vlasti predsjednik Vučić, koji, uostalom, i ne vodi Srbiju, već njom upravljaju nevladine organzacije, što je jedna od ideja QAnon pokreta.

Na jednom od prethodnih protesta, organizovanom 7. septembra ispred Instituta za javno zdravlje Batut protiv najaveljenog testiranja vakcine protiv korona virusa, dr Jovana Stojković je navela da je ministar prosvjete Srbije najavio da će roditeljima biti oduzimana djeca ukoliko ih ne budu vakcinisali. Okupljeni su tada nosili transparente Decu vam ne damo i Stop otimanju dece, naglašavajući da svaki roditelj ima pravo da bira šta je najbolje za njegovu djecu. Te parole slične su onima koje promovišu zagovornici teorije QAnon: Sačuvajmo djecu, Izaberite stranu, Sloboda, a ne strah, Stop trgovini djecom, što se moglo vidjeti na ulicama Londona više puta od avgusta.

U Crnoj Gori, aktivni su roditelji u Baru, Podgorici i Herceg Novom, koji protestuju protiv nošenja maski u školama jer, kako navode, štete zdravlju djece. Takav pristup propagira neefektivnost maski i ne doprinosi sprečavanju širenja virusa, pogotovo u trenuto lošoj situaciji u kakvoj se nalazi Crna Gora.

Slična kampanja pod heštegom #SaveTheChildren (#sačuvajmodjecu) koja je pokrenuta radi podizanja svijesti o problemu dječije seksualne eksploatacije, a koja izmiče kontroli u Americi i širom svijeta, dobila je na afirmaciji ovog ljeta na društvenim mrežama. Kampanja je zaokupila pažnju i pokreta QAnon, koji je počeo da promoviše hešteg #SaveTheChildren da bi povećao sopstveni domet na društvenim mrežama.

Prema navodima zagovornika QAnon-a, ozbiljan problem predstavljaju zaštitne maske koje djeca moraju da nose usljed pandemije COVID-19, zbog čega se ne mogu čuti njihovi pozivi za pomoć ukoliko su napadnuti.

Propagiranje pokreta na društvenim mrežama

Iako je Fejsbuk uklonio grupe i stranice poput Q-ANON Bosna i Hercegovina, Q-Anon Serbian version, QAnon Serbia WWG1WGA, QANON/Buđenje Srbije, Qanon – Srbija, Q/QANON ARMY Srbija/Serbia, Qanon Balkan, na toj i drugim platformama postoji niz drugih koje propagiraju iste ili slične teorije.

Koristeći ključne riječi povezane sa teorijama zavjere QAnon pokreta, analizirali smo objave na Fejsbuku kao dominantnoj platformi u Crnoj Gori i regionu. Na graficima je vidljivo da je od početka godine u šest zemalja Zapadnog Balkana bilo preko 19.000 objava i gotovo 1,4 miliona interakcija. Indikativno je da se najveći broj objava dogodio upravo u periodu širenja Covid-19 na našim prostorima (mart-maj 2020) kada su i nastale mnoge teorije zavjere usljed brojnih nepoznanica o korona virusu.

Grafički prikaz broja objava i interackija od početka godine na Fejsbuku u šest zemalja Zapadnog Balkana

U plasiranju takvog sadržaja ističe se, prije svih, nedavno formirana zatvorena grupa BalkAnon, sa 2.000 članova. Slijede Pravo na izbor (24.000 lajkova), Pravo na slobodu (93.000 lajkova) Protiv novog svetskog poretka (30.000 lajkova), Orvel civilizacija (11.000 lajkova), ali i mnoge druge stranice, grupe i pojedinci.

Teorija duboke države, pored onlajn grupa i stranica, svoje pobornike ima u političkom životu Crne Gore. Tu se prvenstveno misli na Nebojšu Medojevića koji na društvenim mrežama, ali i svojim nastupima u Skupštini, nerijetko govori o tajnoj kabali koja upravlja svijetom, koju finansira Džordž Soroš, a protiv koje se bori Donald Tramp. Nedavno je izjavio da Crnom Gorom već godinama vlada tajna organizacija koja ne izlazi na izbore i nema nikakav demokratski legitimitet.

Kada je riječ o video platformi Jutjub, identifikovali smo nekoliko kanala koji se bave tematikom teorija zavjere. Široj javnosti poznat BalkanInfo, često ustupa prostor gostima koji govore o satanistima, dubokoj državi, vakcinama. Isto važi i za Slavija info TV, dok se kanali FES TV i Nauka i misterije Balkan otvoreno deklarišu kao zastupnici alternativnih pogleda na svijet s ciljem otkrivanja misterija i tajni.

Na Tviteru, kao platformi u usponu u regionu, nismo našli nalog koji je isključivo posvećen takvom sadržaju, ali postoji jedan broj korisnika koji su, između ostalog, tvitovali o dubokoj državi, globanim satanistima, neefektvnosti maski. Neki od njih su nalozi: @NebojsaMedojevi, @VladoGeorgiev, @SvilarovNikola, @peterstoun i @Kosovo_SRB_1244.

Za kraj, iako QAnon teorije zavjere nemaju utemeljenja u naučnim činjenicama, posljedice su stvarne i vidjljive. Najveća prijetnja tog pokreta je stvaranje sve većeg jaza između onoga što je istinito i onoga u što će veliki broj ljudi povjerovati da je istina, a zapravo nije. Na taj način, teorije zavjere dovode do dugoročnih posljedica: umanjuju važnost borbe protiv pandemije, podrivaju povjerenje u vakcine, nauku i zdrav razum uopšte. Takođe, miješaju svoje antisemitske i krajnje desničarske stavove sa teorijom da je korona virus zavjera kojom se oduzimaju slobode, te da se ljudi kontrolišu pomoću 5G mreže i čipovima u vakcinama.

Jednogodišnje istraživanje Digitalnog forenzičkog centra (DFC), kojim je obuhvaćeno 10.630 tekstova sa ključnom riječju Crna Gora daje uvid koji su to narativi i u kojoj mjeri plasirani putem najčitanijih srbijanskih portala u Crnoj Gori.

Analiza je pokazala da su u prethodnih 12 mjeseci portali Alo, Espreso, Blic, Srbija danas, Kurir, Informer i Novosti u kontinuitetu bili najčitaniji srbijanski mediji u Crnoj Gori, ali u isto vrijeme oni koji su širili sadržaj upitnog kvaliteta.

Svakodnevno izvještavanje srbijanskih medija o Crnoj Gori ne bi bilo ni po čemu specifično da ta izvještavanja nijesu obilovala dezinformacijama, lažnim vijestima, senzacionalističkim naslovima i narativima kojima se obraćaju širokoj čitalačkoj publici.

Analizirani mjesečni medijski pregledi kazuju nam i to da su srbijanski portali itekako čitani u Crnoj Gori, što dodatno zabrinjava zbog mogućnosti manipulisanja crnogorskim javnim mnjenjem.

Iako su crnogorsku društveno političku scenu ove i protekle godine obilježili krupni događaji:  usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, litije izazvane tom odlukom, korona virus i parlamentarni izbori koji su sa sobom nosili niz novih narativa, negativni narativi o našoj državi skoro svakodnevno su lansirani.  

Najčešći narativ je da je Crna Gora kriminalna i zarobljena država čime se želi poslati poruka da kriminalne aktivnosti u regionu potiču iz Crne Gore, da najozloglašeniji kriminalni klanovi, likvidacije, pljačke, otmice i šverc droge imaju uporište u Crnoj Gori, ali i da je Crna Gora zarobljena država u političkom i društvenom smislu. Neke od poruka koje se isčitavaju i koje sugerišu o lošem stanju u Crnoj Gori su da su državne institucije zarobljene jer u njima vlada korupcija i nepotizam, crnogorski režim ne poštuje ljudska i vjerska prava i nastoji stvoriti privatnu državu.

Narativ koji mjesecima puni stupce srbijanskih medija, a na značaju je posebno dobio održavanjem litija, odnosi se na ugroženost i obespravljenost Srba u Crnoj Gori, te izjavama da će država Srbija uraditi sve da ih zaštiti od diskriminacije crnogorskog režima. Pored zaštite srpskog naroda potencirana je pomoć i podrška srpskim svetinjama u Crnoj Gori, koje crnogorski režim, kako tvrde, namjerava da otme.

Ključni događaji kroz prizmu srbijanskih medija

Usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, održavanjem litija i dešavanjima u Budvi potenciran je narativ da je Crna Goria nestabilna dražava i da može doći do nemira i građanskog rata, te da crnogorski režim sprovodi represiju. Na dnevnom nivou je izvještavano da crnogorska vlast izvodi policiju da hapsi, prebija i progoni vjerni narod i sveštenike, da ne dozvoljava izražavanje stavova na društvenim mrežama, te da se na svaki način obračunava sa neistomišljenicima. U cilju jačanja tog narativa na meti srbijanskih medija bila je i Vojska Crne Gore koju vlast, navodno, izvodi na ulice da spriječi litije.

Ni pandemija korona virusa koja je pogodila planetu nije utišala ton srbijanskih online medija, štaviše plasirane su vijesti da su crnogorske vlasti nesposobne da se izbore sa virusom i da Crna Gora krije da ima inficiranih Covidom-19. Činjenica da smo zemlja koja je posljednja u Evropi prijavila slučajeve zaraze i prva postala korona fri destinacija nije spriječila srbijanske tabloide da nastave hajku objavljujući da ne posjedujemo laboratoriju i ne radimo PCR testove. Ni demantiji Instituta za javno zdravlje i Vlade CG nisu ih zaustavili u namjeri da osujete uspjeh Crne Gore u borbi sa novim korona virusom. 

U vrijeme pojave korona virusa i mjera NKT-a donijetih zarad sprečavanja njegovog širenja, u prvi plan je istaknut narativ da je korona virusa samo izgovor vlasti da zaustavi njihovo održavanje.

Uticaj negativne kampanje na slabljenje turističke privrede

I  turistička privreda Crne Gore koja je godinama unazad, po ustaljenoj matrici, na udaru srpskih medija našla se u klinču dezinformacija i lažnih vijesti. Međutim, epidemiološka situcija i mjere donijete usljed pojave korona virusa dodatno su produbile i pojačale kampanju urušavanja imidža Crne Gore kao turističke destinacije. Negativna propaganda ogledala se u pozivanju srpskih državljana da ne idu u Crnu Goru na ljetovanje jer tamo bukti korona, jer su plaže prazne, a cijene izuzetno visoke, a glavni adut bio je da su srpski turisti u CG nepoželjni. Odluku o neotvaranju granica sa Srbijom zbog loše epidemiološke situacije u toj zemlji i rizika od importacije virusa, srbijanski portali su označili kao politički motivisanu odluku koja izaziva dalje tenzije na relaciji Podgorica – Beograd.

Izbori i formiranje vlasti

Svi tabloidi i mediji u Srbiji veliku pažnju posvetili su parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, održanim 30. avgusta. Narativi i senzacionalistički naslovi nizali su se iz dana u dan sve do izbora. Plasiranje negativnih narativa i dezinformacija imalo je zajednički cilj – izazivanjevanje dodatnih tenzija. Dominantan narativ bio je da režim nastavlja trodecenijsku aktivnosti krađe i manipulcije da ostane na vlasti, ovog puta kupovinom ličnih karata, dovođenjem stranih državljana prvenstveno sa Kosova i Albanije da glasaju za DPS i izazivanjem nereda. Ipak, ništa od navedenog nije potkrijepljeno dokazima.

Formiranje vlasti nakon izbora bio je stara/nova tema, a time i prilika da srbijanski mediji manipulišu informacijama i dodatno utiču na društveno politička dešavanja u Crnoj Gori. Nakon proglašenja izbornih rezultata uslijedili su narativi da slijedi podjela Đukanovićevog DPS-a, da se DPS-a počela urušavati što dokazuju navodni incidenti između funkcionera te partije, te da se počinje odmotavati klupko kriminala koje je gušilo državu. Bilo je i navoda da bi predsjednik Milo Đukanović mogao da servira par iznenađenja sa ciljem da minira formiranje nove Vlade u kojoj nema DPS-a. U pokušaju da ostane na vlasti jedan od scenarija je proglašenje vanrednog stanja zbog naglog skoka slučajeva Kovida. Ovo je predstavljeno kao metod koji bi poslužio za eventualni spas ili odlaganje političkog kraja režima. Pored plasiranja tih narativa, srbijanski mediji su redovno prenosili izjava lidera tri koalicije: Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na Bijelo i njihove dalje planove. Nagađali su i ko bi mogao zauzeti mjesto predsjednika Skupštine, ko će biti novi premijer, te kome će pripasti najznačajniji resori u novoj Vladi.

Pred kraj posmatranog perioda, uočili smo promjenu narativa srpskih medija kada je riječ o novoj većini u Crnoj Gori. Zaokret je uslovljen potpisanim sporazumom između lidera tri koalicije 9. septembra, nakon čega su preko noći postali izdajice koje su okrenule leđa Srbima.

Zahvaljujući novim pravilima oglašavanja na Fejsbuku protekli izbori su prvi na kojima je moguće pronaći podatke koliko su partije potrošile novca za reklamiranje.

Digitalni forenzički centar je koristeći zvanične podatke Fejsbuka utvrdio da je u periodu od 4. avgusta do 2. septembra Socijaldemokratska partija na reklamiranje potrošila najviše novca – 17.973 eura, dok su Socijaldemokrate u istu svrhu utrošile 17.621 euro.

Zvanična stranica Aleksa Bečić – Demokrate platila je oglašavanje na Fejsbuku 15.230 eura, Demokratska partija socijalista 14.634, a Građanski pokret URA 8.116. Sa stranice Zdravko Krivokapić – Za budućnost Crne Gore na sponzorisanje postova utrošeno je 2.336 eura.

Hrvatska građanska inicijativa na Fejsbuk reklamiranje potrošila je 612 eura, Albanska koalicija Jednoglasno 304, Albanska lista 200, Hrvastka reformska stranka 153, a Bošnjačka stranka 102 eura. Fejsbuk je uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori uveo nova pravila političkog oglašavanja na toj društvenoj mreži i u našoj zemlji. Prema njima, svi politički oglasi morali su da prođu autorizaciju oglašavanja koja je sadržala informacije ko je platio oglas. Zahvaljujući tome, nedavno održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori su prvi na kojima je moguće pronaći podatke koliko su partije potrošile novca za reklamiranje na najpopularnijoj društvenoj mreži u našoj zemlji.

Izborni dan u Crnoj Gori obilježile su brojne lažne vijesti i dezinformacije, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama. Sve prognoze koje su objavljene nijesu se na kraju ostvarile – od nemira na ulicama u slučaju poraza vlasti, do gašenja interneta u popodnevnim časovima.

Kada je riječ o medijima, apsolutni “šampion” u lažnim objavama bio je beogradski Glas javnosti. Tako smo mogli čitati o planiranim neredima i prebijanju naroda, za koje bi se krivila opozicija. Dodatno, moglo se pročitati da su crnogorske vlasti bile spremne da kamionima gaze narod. U tekstu  Skandalozno! Crnogorske vlasti se spremaju kamionima da gaze narod!, navode da je vlast izdala naređenje vatrogasnoj službi u Podgorici da svoje vatrogasne kamione opremi za razbijanje demonstracija, između ostalog i na taj način što će se na prednji dio vozila montirati posebno izrađene metalne konstrukcije, koje omogućavaju da se vozila efikasno zalijeću u masu.

Nakon toga uslijedila je i tvrdnja da vlast planira da suzavcima i vodenim topovima razbije narod na manje grupe, nakon čega na scenu stupa rezervni sastav i kriminalci obučeni u policijske uniforme koje predvodi Veselin Veljović, sa zadatkom da prebijaju okupljene.

Ovakva pisanja nastavljaju i drugi portali, koji se pozivaju na neimenovane izvore iz Demokratske partije socijalista i tvrde da je vlast formirala „udarnu grupu“ koju čine okoreli kriminalci i pojedinci prethodno amnestirani od strane države, koji će biti raspodijeljeni na dvije lokacije.

Srbija danas nastavlja u tom stilu, navodeći da prema njihovim dobro obavještenim izvorima iz Crne Gore,  DPS planira da izazove ozbiljne incidente širom Crne Gore, čak i životno ugrozi pripadnike policije prije zatvaranja birališta, a kako bi inscenirali da to zapravo radi opozicija. Osim tog, pozivajući se na izjavu advokata Gorana Petronijevića, navode da Milo Đukanović ima spremna helikoptere na tri lokacije koji bi trebali da ga prebace u Albaniju ukoliko pretrpi izborni poraz

Dalje, portal Alo u tekstu „OČAJNIČKI POTEZ DPS! Procurele informacije iz tajne službe! Milova policija se sprema za akciju oko srpskih manastira!“ tvrdi da će pripadnici crnogorskih bezbjednosnih struktura  tokom večeri 29. avgusta, dan pred održavanje izbora, na pogodnim lokacijama u blizini pojedinih manastira i drugih objekata Srpske pravoslavne crkve, sakriti određene količine oružja. Njihov plan je, kako su najavili u tekstu, da potom, navodnim operativnim angažovanjem, na dan izbora “pronađu” to oružje, te optuže zvaničnike Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori za navodno planiranje oružane pobune i “nasilno rušenje vlasti”, a kako bi na taj način pokušali da izvrše uticaj na ishod izbor.

Osim portala, i pojedini aktivisti poput Vladislava Dajkovića širili su dezinformacije. Naime, on je na njegovom Fesjbuk profilu objavio poruku u kojoj je pisalo da će nakon proglašenja pobjede od strane opozicije, DPS poslati svoje grupe koje će plaiti zastave Crne Gore, NATO i EU, praviti nerede, s ciljem pokazivanja da opozicija želi poništiti državnost Crne Gore. Dajkovićevu objavu prenijeli su brojni portali poput IN4s, Novosti, Srbija danas.

Uporedno sa vijestima na temu nereda, plasirale su se i one o namjernom prekidanju glasanja, zbog velike izlaznosti koja ne odgovara vladajućoj partiji. Tako je IN4S tvrdio da će doći do prekidanja glasanja na pojedinim biračkim mjestima zbog nepoštovanja zdravstvenih mjera NKT-a, a sve u cilju da se onemogući pobjeda opozicije.

Portal Glas Javnosti objavio je da se oko 18h planira gašenje internet komunikacije u Crnoj Gori i obaranje opozicionih portala poput IN4S i Borbe, što se nije dogodilo.

Lažne vijesti kružile i društvenim mrežama

Aktivan u širenju dezinformacija bio je i portal Sputnjik Srbija, koji je objavio da su kapetan i deset pripadnika Vojske Crne Gore poslati na ispomoć u blizini Rožaja, demonstrativno predali oružje i otišli u Nikšić na glasanje. Oni su, kako se navodi u tekstu, željeli da glasaju pismom i zatražili da jedan od njih bude u komisiji koja nosi pisma. Pošto im to nije dozvoljeno odlučili su da idu na glasanje u Nikšič na biračka mjesta. Ta lažna vijest je brzo demantovana iz Ministarstva odbrane. Iz tog resora su naveli da je vojnicima još juče ujutro omogućeo da ostvare njihovo biračko pravo u Nikšiću. Njima je organizovan prevoz do mjesta glasanja, nakon čega su se uputili nazad na radno mjesto, naveli su iz Ministarstva.

Dezinformacije na portalima CDM i Analitika

S druge strane, CDM i Portal Analitika objavili su juče vijest Rajnke: Divim se ljudima koji su doputovali u Crnu Goru, rizikijući svoje zdravlje, da bi glasali. U tekstu se navodi da je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke razgovarala sa predstavnicima ENEMO posmatračke misije. “Zadivljena sam činjenicom da ste bili voljni da se ukrcate u avion u ovom istorijskom trenutku i da, zapravo, rizikujete svoje zdravlje kako biste došli i bili svjedoci nečega u šta iskreno i duboko vjerujete. Vi dijelite moje uvjerenje u važnost ove misije”, navela je Rajnke. Dakle,  ambasadorka je iskazala divljenje članovima misije koji su, uprkos pandemiji stigli u Crnu Goru, a nije pominjala glasače iz inostranstva kako se to aludira u naslovu iako se u tekstu takva konstrukcija ne pominje. Nekoliko sati nakon objave CDM je ispravio naslov objavljujući novi: Divim se onima koji su bili voljni da rizikuju svoje zdravlje da dođu i svjedoče nečemu u šta iskreno vjeruju, dok Analitika to nije učinila.

Svi primjeri lažnih vijesti koje svakodnevno registrujemo pokazuju koliko je neophodna edukacija građana i jačanje medijske pismenosti u svim zemljama regiona.

Lažne vijesti se šest puta brže šire od tačnih informacija na društvenim mrežama, što samo govori o tome koliko je teška borba protiv tog fenomena. Jedini mogući put je zajednička borba medija, nadležnih institucija i organizacija koje se bave borbom protiv lažnih vijesti.

Portal Udar od svog pojavljivanja uglavnom objavljuje neprovjerene informacije, gotovo uvijek se pozivajući na neimenovane izvore, a više od mjesec nakon prvih objava taj medij i dalje nema impresum, iako ga na to zakon obavezuje. Digitalni forenzički centar analizirao je tekstualne i video objave portala Udar, njihovo djelovanje na društvenim mrežama kao i ko je registrovao taj medij na internetu.

Odmah po pokretanju na nacionalnom internet domenu Crne Gore (domen je registrovan 17. jula), autori su najavili objavljivanje strogo čuvanih informacija i tajni.

Po nepisanom pravilu, mediji koji se pojave uoči izbora gotovo uvijek služe interesima neke  političke opcije, poput štampanog medija Sloboda pred predsjedničke izbore 2018. godine koji je otvoreno podržavao opoziciju. Ipak, ono što izdvaja Udar i otežava identifikaciju sa određenom političkom strujom jeste targetiranje svih aktera bez izuzetaka.

Iako su najavljivali objavu strogo čuvanih informacija, crnogorska javnost dobila je sadržaj koji se uglavnom sastoji od etiketiranja i anonimnog optuživanja političara, partija i drugih ljudi iz javnog života bez navođenja autora i dokaza, a u objavama se najčešće pozivaju na dobro obaviještene, neimenovane izvore.

Štaviše, ono što je načinilo Udar jednom od glavnih tema predizborne kampanje jesu video snimci objavljivani na Jutjubu, u kojima se kao saradnici stranih (srpskih) obavještajnih službi prikazuju (dobro) poznata lica javnog života Crne Gore. Za razliku od tekstualnog sadržaja na portalu, video materijal koji se plasira zapravo targetira samo jednu stranu. U šest videa objavljenih do sada – (gotovo) sve osobe su pripadnici SPC, opozicionih partija ili njima bliski aktivisti.  Uz prikazivanje fotografije i ličnog imena, dostavlja se i kodno ime, ali i operativna veza u stranoj državi, pritom  ne iznoseći nijedan konkretan dokaz o navodnoj povezanosti sa tim strukturama i osobama.

I tekstovi koje portal objavljuje imaju sličnu matricu. Uglavnom se neki političar targetira uz pozivanje na neimenovane izvore. Tako je 25. jula objavljen članak Bošković nikada nije vratio orden SPC. Glavna teza je da ministar odbrane nije vratio orden SPC, iako je u parlamentu u februaru saopštio da je to učinio i da ima priznanicu od DHL-a kao dokaz. Udar, pozivajući se na neimenovani izvor iz Sinoda SPC-a, tvrdi da toj crkvi nije stigao orden, iako ne isključuje mogućnost da je do toga zaista i došlo. Sličan primjer, kontradiktornih stavova u istom tekstu pronašli smo i u članku objavljenom 23. jula  Funkcioner DPS-a pravio ćerki svadbu uprkos mjerama, u kojem se navodi da je predsjednik Opštine Ulcinj, Ljoro Nrekić prekršio mjere Nacionalnog koordinacionog tijela. Dodaje se da su prema drugom izvoru ispoštovane sve mjere, kao i da prava istina još nije poznata. Međutim to nije spriječilo Udar da objavi bombastičan naslov i bez konkretnih dokaza targetira Nrekića optužujući ga da je ugrozio zdravlje građana Ulcinja.

Istog dana kada je objavljen tekst o Nrekiću, Udar je objavio članak EKSKLUZIVNO: Krapović hoće na listu Crno na Bijelo! U objavi su, ponovo pozivajući se na neimenovane izvore, naveli da bivši predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović želi da pređe iz Demokrata na listu Crno na bijelo, koju predvodi Dritan Abazović, a kao dokaz za te tvrdnje objavili su fotografiju njih dvojice iz jednog budvanskog kafića. Zanimljivo, Krapović je istog dana kada je tekst objavljen bio gost na TV A1 gdje je predstavljao Demokrate. Iako je drugi gost bio Filip Adžić iz Ure (Crno na bijelo), Krapović nije uopšte pominjao mogućnost napuštanja njegove stranke, a nakon što je nekoliko dana kasnije DIK utvrdio izborne liste zauzeo je četvrto mjesto na listi Mir je naša nacija.

Osim spekulacija, nepotpunih informacija i optužbi na račun javnih ličnosti za koje uglavnom nemaju konkretne dokaze, Udar je objavljivao i teorije zavjere. Tako u tekstu DF potvrdio sumnje: Mandić igrač NATO-a, navode da  je strogo čuvana tajna je da su američki naučnici razvili eksperimentalnu vakcinu protiv Kovida-19 koji je trenutno dostupna izuzetno uskom krugu ljudi. Osim toga tvrde da je 11. jula u Crnu Goru stiglo 25 takvih vakcina zbog straha režima da bi neko od ključnih igrača mogao da bude van stroja u susret izborima, a Mandić je primio tu vakcinu kao ključni režimski opozicioni igrač.  U trenutku objave teksta 26. jula, nigdje na svijetu nije bila dostupna vakcina protiv korona virusa. Rusija je tek 15. avgusta objavila da počinje proizvodnju  vakcine, iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nijesu završene sve faze kliničkog ispitivanja tog, kako su ga nazvali, eksperimentalnog lijeka.

Kada je riječ o društvenim mrežama, ovaj portal ima aktivne naloge na Fejsbuku i Tviteru, međutim, iako su se često reklamirali nemaju veliki broj pratilaca ni na jednoj platformi (Fejsbuk – 870, Tviter – 87).

Podaci o Fejsbuk stranici Crnogorske novosti

Prilikom analize Fejsbuka zapazili smo da je samo jedna osoba administrator i da dolazi iz Crne Gore. Osim toga stranica Crnogorske novosti na istoj platformi itekako je aktivna u dijeljenju sadržaja portala Udar – od ukupno 80 objava više od jedne trećine (27) su preuzeti sa Udara. Ta stranica je zapravo kreirana 29. oktobra 2019. pod nazivom Crnogorke najljepše djevojke, da bi 22. jula pred početak izborne kampanje promijenila ime u Crnogorske novosti i tom prilikom sav prethodni sadržaj je izbrisan. Od tog dana počinje objavljivanje sadržaja kojim se uglavnom želi diskreditovati opozicija u Crnoj Gori.

Portal postavljen anonimno i bez impresuma

Iako su nakon početka rada na portalu udar.me objavili da im je misija objavljivanje strogo čuvanih istina i tajni, kao i da njihovu redakciju čini tim ljudi sa međunarodnim iskustvom u istraživačkom novinarstvu, do danas nije objavljen impresum sa imenima glavnog urednika i članova redakcije, što je zakonska obaveza.

Prema Zakonu o medijima, impresum medija mora biti vidljiv, lako prepoznatljiv i uvijek dostupan. Takođe, impresum medija sadrži naziv medija, adresu elektronske pošte ili internet stranice, ime glavnog urednika medija, naziv/ime i sjedište prebivalište osnivača i PIB osnivača medija.  

Milorad Vujović i Srđan Perić nedavno su, u svojstvu građana, Agenciji za elektronske medije uputili zahtjev za preduzimanjem radnji iz njihove nadležnosti u vezi sa pružanjem usluge neprijavljene elektronske publikacije www.udar.me i sadržaja  koji se u njoj objavljuju.

Pažljivo skrivene informacije o zakupcu domena udar.me

Portal Udar je postavljen na internet uz pomoć alata za anonimni hosting web stranica, kao što su Njalla (koji kao sredstvo plaćanja koristi Bitcoin kome se ne može ući u trag) i CloudFlare. Ovi alati namjenski čuvaju identitet vlasnika sakrivanjem informacija o zakupcu domena i hostinga za stranicu (whois). 

Pregledom sertifikata koje portal koristi, whois informacija, istorije IP adresa, hosting servera, kao i sadržaja portala nijesmo naišli na informacije niti greške koje bi odale identitet vlasnika. Radi se o organizaciji sa tehničkim znanjem, koja je sa pažnjom kreirala i održava njihovu anonimnost. 

Najčitaniji crnogorski portali, njih šest, objavili su u prvih 15 dana avgusta 627 tekstova u kojima se pominje Demokratska partija socijalista od kojih je 63,4 odsto bilo negativno, 19,9  neutralno a 16,7 odsto pozitivno, dok su u istom periodu registrovane 284 objave o listi Za budućnost Crne Gore, od kojih je 47,8 odsto bilo pozitivno, 39,2 neutralno, a 13 odsto objavljenih tekstova o toj koaliciji bili su negativni.

Digititalni forenzički centar uradio je monitoring objava o izbornim listama na portalima i Fejsbuku kako bi utvrdili njihovu zastupljenost, ključne teme u člancima kao i njihov domet na društvenim mrežama.

Od 1. do 15. avgusta registrovali smo objave u kojima se pominju partije i/ili njihovi funkcioneri na šest, prema našim podacima, najposjećenijih crnogorskih portala u prethodnom mjesecu: Vijesti, CDM, In4S, RTCG, Antena M i Borba.  

Monitoring je pokazao da je najviše objava na portalima, 627, bilo o listi Odlučno za Crnu Goru – DPS Milo Đukanović, od kojih je 398 bilo negativno, 124 neutralne, dok je pozitivnih objava bilo 105. Kada je riječ o broju objava na portalima, najviše članaka u kojima se pominje Demokratska partija socijalista i njeni lideri u bilo kojem kontekstu, bilo je na portalima In4S, Borba i Vijesti. Portal In4S imao je  čak 160 objava. Od toga su 153 negativne, šest neutralno, dok je samo jedan članak o DPS-u bio objavljen u pozitivnom kontekstu. Na portalu Borba DPS, ili njegovi funkcioneri, pomenuti su u negativnom kontekstu 107 puta, 21 objava bila je neutralna a pozitivnih članaka nije bilo.  Na portalu Vijesti DPS je imao 66 negativnih, 26 neutralnih i 15 pozitivnih objava.

In4S je u posmatranom periodu imao najviše autorskih članaka o predstojećim izborima od kojih su većina bili usmjereni protiv vlasti,  a od tih tekstova se izdvajaju : Opozicija može da sruši Mila ako se ujedini, Školuj montenegrina da te ujede. In4S i Borba prenosili su i neprovjerene informacije beogradskog portala Glas Javnosti da se u Crnoj Gori priprema velika izborna krađa, kao i da vlast falsifikovanim dokumentima dovodi Albance s Kosova da glasaju za DPS.  Negativni narativi koji su na portalu Vijesti objavljivani o DPS-u i njegovim funkcionerima uglavnom su iz saopštenja opozicionih partija u kojima se tvrdilo da vladajuća stranka ucjenjuje glasače i kupuje lične karte, kao i da DPS nikada nije bio ranjiviji i u težoj situaciji.

Na drugom mjestu po broju objava i pominjanja u člancima je koalicija okupljena oko Demokratskog fronta (Za budućnost Crne Gore), koja je imala najviše objava u pozitivnim kontekstu – 136, neutralnih je bilo 111, a negativnih objava o toj listi ili njenim funkcionerima bilo je 37. Najviše objava, u posmatranom periodu, i o toj izbornoj listi bilo je na portalima In4S i Borba. Od 70 objavljenih članaka na portalu In4S, 60 je bilo pozitivno, osam neutralno a dva negativna, dok je Borba objavila 44 pozitivna članka o toj listi, 22 neutralna i nijedan negativni. Od pozitivnih tekstova za veliku narodnu koaliciju  na portalu In4S ponovo se izdvajaju autorski tekstovi. Tako se u tekstu Za budućnost Crne Gore hvale lideri te koalicije jer su uspjeli da se ujedine, a navodi se i da je opozicija blizu izborne pobjede. Ključna poruka teksta je da Crna Gora zaslužuje da (o)živi, a preduslov za to je da narod glasa za sebe i budućnost Crne Gore. Portal Borba je prenosio u velikoj mjeri izjave i saopštenja nosioca liste Za budućnost Crne Gore, Zdravka Krivokapića, u kojima se taj savez predstavlja kao branič svetinja a fokus je i na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti nakon smjene vlasti.

Lista „Mir je naša nacija“ na trećem je mjestu po broju objava (158), a odmah ispod nje je koalicija „Crno na bijelo“ (154). Lista, koju predvodi Demokratska Crna Gora, imala je po 67 pozitivnih i neutralnih objava i 24 negativne, dok lista „Crno na bijelo“ ima 79 pozitivnih, 63 neutralne i 12 negativnih objava na svim posmatranim portalima.   Obje liste su imale najviše objava na portalu Vijestu (Mir je naša nacija – 44, Crno na bijelo – 43).

Lista SDP – Jaka Crna Gora imala je 141 objavu, od kojih su 72 bile u pozitivnom, 53 u neutralnom, a 16 u negativnom kontekstu, dok je lista SD – Ivan Brajović – Mi odlučujemo Dosljedno imala 111 objava, od kojih su 54 bile pozitivne, 30 neutralno a 27 negativno.

Primjetno je da su portali mnogo manje pažnje posvetili partijama nacionalnih manjina. Tako je o listi Bošnjačke stranke bilo 40 objava, Hrvatska građanska inicijativa i Albanska lista  – Genci Nimanbegu i Nik Đelošaj imale su po 28 objava, Hrvatska reformska stranka 27, a najmanje objava od svih izbornih listi, svega 19, imala je lista Albanska koalicija – Jednoglasno.

Teme koje su bile najviše zastupljene u objavama na portalima su identitetska pitanja, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, zdravstvo i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, kriminal i korupcija, ekonomija i mladi i obrazovanje.

Na Fejsbuku više od 3,6 hiljada objava o izborima

U posmatranom periodu na Fejsbuk stranicama i grupama registrovali smo više od 3.600 objava na temu izbora, koje su imale gotovo 880 hiljada interakcija (dijeljenja, sviđanja, komentari itd).

Najviše objava o izborima od posmatranih portala na njihovim Fejsbuk stranicama imala je Borba – 231, na drugom mjestu je In4S 184, zatim Antena M sa 84, dok su Vijesti imale 76, RTCG 51 a CDM 25 objava.

Stranice i grupe koje su najviše dijelile objave portala na Fejsbuku su Srpski Herceg Novi, Pleme Vasojevići, Srpsko-rusko bratstvo – duhovno i istorijsko, Ne u NATO, Srpska Crna Gora, Crna Gora – Srpska Sparta, Ludački pokret Ne damo svetinje, Svetosavski pokret Crne Gore, Srbi u Crnoj Gori, podrška mitoropolitu crnogorsko-primorskom g. Amfilohiju Radoviću, Nikšić ponosni srpski grad i Glas naroda u Republici Srpskoj. Te prosrpske stranice i grupe u većini slučajava dijelile su članke portala In4S i Borba, što pokazuje da su u tom smislu aktivnije na Fejsbuku od procrnogorskih stranica kod kojih nijesmo registrovali značajnije dijeljenje sadržaja posmatranih portala.

Kompletnu prezentaciju monitoringa možete pogledati ovdje.

Društvene mreže širom svijeta aktivno se koriste kao sredstvo uticaja u važnim događajima i političkim procesima. Međutim, Fejsbuk prednjači po upotrebi kada je riječ o predizbornim kampanjama zahvaljući svojim opcijama i alatkama. Fejsbuk nudi opciju lakog prikupljanja velikog broja podataka o korisnicima, što omogućava targetiranje ciljnih grupa na osnovu različitih kriterijuma (afiniteti korisnika, lokacija i slično). Na taj način se jednostavno identifikuju korisnici koji će biti podložni određenom sadržaju.

Primjeri političkog uticaja putem društvenih mreža su brojni. Tokom 2019. godine predsjednik Donald Tramp je na svoju kampanju potrošio gotovo 20 miliona dolara za reklame na Fejsbuku. Takođe, problematizuje se i rusko miješanje u izbore u SAD 2016. godine, kada su se navodno  ruski hakeri umiješali plasiranjem obmanjujućih i lažnih reklama Fejsbuk korisnicima na teritoriji te zemlje.

Značajnu ulogu u predizbornim kampanjama imaju i influenseri. Indikativno je da se u propagiranje političkih partija na društvenim mrežama ili na pozivanje ljudi da izađu na izbore ne uključuju samo influenseri sa ogromnim brojem pratilaca već i takozvani mikro influenseri koji imaju tek po nekoliko hiljada pratilaca.

Kako se kotiraju naše partije na Fejsbuku?

Crna Gora prema podacima iz 2019. godine ima 51 političku partiju, najviše po glavi stanovnika u regionu. Ipak, u trci za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust 2020. izdvaja se njih desetak.

Budući da je pandemija uzrokovana korona virusom otežala održavanje kampanje u stvarnom svijetu, jedan broj partija se odlučio da u te svrhe iskoristi i virtuelni, odnosno društvene mreže. U našoj zemlji, to je mahom Fejsbuk kao najviše korišćena društvena mreža.

DFC je analizirao jedanaest Fejsbuk stranica crnogorskih političkih partija u periodu jun-jul 2020. godine: Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, Demokratska partija socijalista Crne Gore, Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, DEMOS – Miodrag Lekić, Socijaldemokrate Crne Gore, Marko Milačić – Prava Crna Gora, Demokratski front, SNP – Socijalistička narodna partija Crne Gore – СНП ЦГ, Socijaldemokratska partija Crne Gore – SDP i Bošnjačka stranka.

Dobijeni podaci nam kazuju koje su političke partije imale najviše interakcija po objavi (ukupan broj lajkova, dijeljenja i komentara), najviše lajkova na stranici, kao i da li je interakcija varirala kako se izbori bliže. Primijećeno je i da su pojedine političke partije koristile opciju sponzorisanja da bi ih što veći broj korisnika primijetio, što je u koliziji sa organskim interakcijama na takvim stranicama.

Milačićeva stranica – najviše interakcija i lajkova

Najviše prosječnih interakcija po objavi (4,3 hiljade) tokom juna imala je stranica Marko Milačić – Prava Crna Gora, koja je ujedno i stranica sa najviše lajkova (70,1 hiljada). Slijede stranice Demokratski front sa 1,5 hiljada i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 1,1 hiljadu interakcija po objavi. Pored toga, obje stranice bilježe i veliki broj lajkova, pa tako stranica DF-a ima 51,3 hiljadu, dok stranica Demokrata ima 44,4 hiljade lajkova.

Broj prosječnih interakcija po objavi u junu na stranicama političkih partija

Ostale stranice političkih partija imaju manje od hiljadu interakcija po objavi u junu. Ipak, u toj grupi se izdvaja stranica Ujedinjena Crna Gora – Zvanična stranica, koja uprkos malom broju lajkova (5,8 hiljada) bilježi 717 interakcija po objavi.

U julu, stranica Marka Milačića i dalje zadržava trend stranice sa najviše prosječnih interakcija po objavi (3,4 hiljade), dok je kod stranica Demokratskog fronta i Demokrata taj broj gotovo prepolovljen i iznosi 757 odnosno 643 interakcije po objavi. Ti podaci navode na zaključak da, iako se izbori bliže, nije kod svih stranica političkih partija došlo do značajnog skoka u broju interakcija po objavi.

Broj prosječnih interakcija po objavi u julu na stranicama političkih partija

Stranice ostalih političkih partija u julu bilježe sličan trend kao i u junu, pa broj interakcija po objavi i dalje ne prelazi hiljadu. Ipak, znantan porast broja interkacija primjetan je na stranici Socijaldemokrate Crne Gore, koja je sa 70 interakcija u junu skočila na 369 interakcija po objavi u julu.

Prelged rasta broja lajkova za peridod jun-jul

Kada je riječ o broju lajkova na stranici, najveći porast za period jun-jul bilježe stranice Marko Milačić – Prava Crna Gora sa 6,7 hiljada lajkova i Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora sa 6,1 hiljadu lajkova. Zatim slijede stranice Demokratski front (3,2 hiljade), Socijaldemokrate Crne Gore (1,8 hiljada), Demokratska partija socijalista Crne Gore (1,5 hiljada) i Ujedinjena Crna Gora (1,4 hiljade). Ostale stranice političkih partija bilježe porast u broju lajkova ispod hiljadu za dva mjeseca.

I mim stranice u političkoj igri

Osim što služe zabavi, mim stranice popularne na Fejsbuku njihovom retorikom utiču i na javno mnjenje. Uz karakterističnu dozu satire, one se vrlo često koriste kao sredstvo uticaja koje najviše dolazi do izražaja u ključnim političkim dešavanjima, u ovom slučaju – u predizbornoj kampanji u Crnoj Gori.

Otavio Freire, glavni službenik za tehnologiju i predsjednik kompanije SafeGuard Cyber, rekao je za Gardijan prošle godine da vizuelni sadržaj olakšava podrivanje nesloge, jer se mimovima prenose uvjerenja koja postoje u javnosti. Taj sadržaj je lako i jeftino napraviti, ali je i teže provjeriti nego tekstove sa sumnjivih sajtova.

Mim stranice bilježe rast u CG

Podijeljene između pozicije i opozicije jednako kao i domaća politička scena, mim stranice crpe sadržaj iz aktuelne političke stvarnosti, interpretirajući je na različite načine. Pretpostavlja se da su neke od njih kreirale same partije, dok druge vidno podržavaju narative određenih političkih partija, pa čak i Mitropolije crnogorsko-primorske u kontekstu izbora.

Na taj način politika se seli u virtuelni svijet, a u tom smislu se u Crnoj Gori ističe nekoliko opoziciono nastrojenih stranica – МИМистарство оностраних послова, Nemojmo politizovati proteste, It was very unpleasant/Psalam 118 (koje se međusobno zovu mim serdarima), Dnevna doza crnogorskih dubioza, kao i dvije prorežimski orjentisane stranice – Crna Gora Transparentno i Politika CG.

Broj objava i statistika

U kontekstu predstojećih izbora primjećeno je da opoziciono orjentisane mim stranice imaju znatno više objava na dnevnom nivou (stranica It was very unpleasant/Psalam 118 imala ih je tokom juna i jula u prosjeku 28), kao i da povremenim dijeljenjem amplifikuju sadržaj drugih mim stranica sličnih stavova. S druge strane, stranice koje su poziciono (režimski) orjentisane, imaju manji broj objava, odnosno nekoliko objava na sedmičnom ili mjesečnom nivou, ali zato na pojedinim objavama bilježe i više od hiljadu lajkova.

Rast broja lajkova na mim stranica za period jun-jul

Na osnovu analiziranih podataka može se zaključiti da, u zavisnosti od toga kojoj su političkoj opciji mim stranice naklonjene, jedne kritikuju opoziciju i prozivaju njene lidere. Druge, pak, pozivaju na jedinstvo opozicije, insistiraju na glasanju a ne na bojkotu izbora, te kritikuju vladajuću partiju DPS i predsjednika Crne Gore. Česta tema mim stranica je i SPC i Mitropolija crnogorsko-primorska, gdje u svojim objavama pružaju podršku mitropolitu Amfilohiju. Nerijetko admini tih stranica sebe doživljavaju kao osobe čije strategije crkva treba da čuje radi svrgavanja vlasti.

Prosječan broj interakcija po objavi na mim stranicama za period jun-jul

Kada je riječ o statistici za jun i jul 2020. godine, Crna Gora Transparentno, iako je imala svega 18 objava, bilježi najveći prosječan broj interakcija (914), a to je ujedno i mim stranica sa najviše lajkova (18,9 hiljada). Slijede stranice It was very unpleasant/Psalam 118 sa 447, Politika CG sa 390 i Dnevna doza crnogorskih dubioza sa 357 interakcija po objavi. Stranice МИМистарство оностраних послова i Nemojmo politizovati proteste imaju 287 odnosno 260 interakcija po objavi za isti period. Indikativno je i da je mim stranica It was very unpleasant/Psalam 118 za period jun-jul imala najveći porast u broju lajkova (5,4 hiljade).