Na društvenim mrežama pojavila se vijest da je preminuo Grk koji je tokom NATO intervencije 1999. godine u Jugoslaviji iskazao otpor prema toj akciji.

Umro je Stefano Panajotis, covek koji je 1999. za vreme bombardovanja Srbije i Crne Gore organizovao proteste blokirao aerodrome, sprečio poletanje NATO aviona da ne bi bombardovali nasu zemlju. SLAVA MU, pisalo je na brojnim objavama na društvenim mrežama.

Nije problem što Stefanos Panajotis nije umro, nego to što vjerovatno nije ni postojao.  Pretrage otvorenih izvora o tome da je neki Stefanos Panajotis nekada organizovao proteste, blokirao aerodrome i sprečio poletanje NATO aviona iz Grčke ne daju rezultate.

Jedino što postoji je čovjek sa slike koja je u kratkom vremenskom periodu obišla društvene mreže. U pitanju je albanski poslanik Vanđel Dule (Vangjel Dule) , a u dva navrata je bio član Skupštine Savjeta Evrope.

Tako je sahranjen živ čovjek, pod imenom čovjeka koji ne postoji.

Vanđel Dule koji se, pak, našao na fotografijama u okviru objave da je to Stefan Panajotis zapravo je poslanik u albanskom parlamentu i predsjednik Stranke jedinstva za ljudska prava, koja štiti prava grčke manjine u Albaniji.

Rođen je 1968. godine u albanskom gradu Đirokaster. Od 2002. je predsjednik Stranke jedinstva za ljudska prava. Završio je engleski jezik na Univerzitetu u Tirani. Od 2002. do 2006., kao i od 2007 do 2010. bio je član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Ovu lažnu vijest prenijeli su, između ostalih, srpske ekstremno desničarske stranke i pokreti, kao i crnogorski pokret Alternativa Crna Gora.

Iako se radi o fabrikovanoj informaciji, činjenica je da je do sada već preko 8.000 ljudi podijelilo originalnu objavu sa profila Саша Петровић na Fejsbuku.

Originalna objava na Fejsbuku koja je pokrenula lavinu reakcija na društvenim mrežama

Pokret Alternativa Crna Gora podijelila je (27. jula) sa pratiocima svog Fejsbuk naloga fotografiju fiskalnog računa hotela Iberostar Heritage Grand Perast, koja je izazvala brojne negativne komentare. Na taj način se ova politička partija pridružila nemalom broju onih koji se ovog ljeta svojski trude da predstave Crnu Goru nepoželjnom turističkom destinacijom.

Skrinšot sa Fejsbuk stranice Alternative

Nedavno se na meti kritika našao cjenovnik za koji se ispostavilo da je cjenovnik room service hotela Splendid. Najnovija objava odnosi se na fiskalni račun hotela Iberostar Heritage Grand Perast, takođe kategorisanog sa pet zvjezdica, koji je dio poznate španske hotelske grupe Iberostar.

Pratioci pomenute partije, oni skloni kritici unutrašnjeg stanja u državi, objavu su propratili ironičnim komentarima, ogorčeni visokim cijenama koje su, po njima, razlog loše sezone. Rijetki su zapazili da je u pitanju renomirani hotelski brend i izrazili čuđenje što je ta objava uopšte dospjela u javnost i zaslužila toliku pažnju. To objavu, kojom se potencira da su visoke cijene krive za sezonu koja propada, čini potpuno besmislenom.

Iako u pomenutoj objavi nije riječ o lažnoj vijesti (kao u slučaju Splendid) jer je autor upoznat da se radi o hotelu Iberostar Heritage Grand Perast, takav potez Alternative tumačimo kao jedan od načina za pridobijanje pristalica. S obzirom da većina primjedbi i ovog puta stiže iz unutrašnjosti gdje je socio-ekonomska situacija objektivno lošija, jasno je da takve tendenciozne objave lako privuku podršku tog dijela javnosti.

Međutim, potpuno podržavajući konstruktivnu kritiku, pitamo se da li je opravdano neosnovano stavljati u negativan konteks ono najljepše i najvrijednije u Crnoj Gori, a pogotovo zarad pridobijanja sitnih političkih poena.

Prema Izvještaju Evropske komisije za putovanja iz jula 2019, Crna Gora je u poređenju sa zemljama Evrope, za koje su ovakvi podaci dostupni, doživjela najveći nivo turističkog rasta u toku ove godine.

Nacionalna turistička organizacija saopštila je 12. avgusta da je od početka godine zabilježen rekordan prihod od taksi, te da u Crnoj Gori boravi 12% više turista ove u odnosu na isti period prošle godine.

Prema pokazateljima pomenutih relevantnih institucija, reklo bi se da je i ovogodišnja turistička sezona na putu da bude uspješna, suprotno skepticima koji prognoziraju podbačaj.

Portal IN4S, prepoznat po plasiranju senzacionalnih informacija, objavio je 21. jula navodnu izjavu poznatog američkog glumca i producenta Toma Henksa o Kosovu.

Opšte je mjesto da je politika direktno involvirana u sve sfere društvenog života, pa tako i kulture u najširem smislu. E, ali kada domaća (čitaj srpska) ispolitizovana i podvojena kulturna scena nije dovoljna da promijeni politički diskurs, onda se poteže i internacionalna.

Portal IN4S, prepoznat po plasiranju senzacionalnih informacija, objavio je 21. jula navodnu izjavu poznatog američkog glumca i producenta Toma Henksa o Kosovu. Gostujući na američkoj televiziji E!, povodom simanja filma o istoriji nastanka izraelske države, slavni oskarovac je uporedio holokaust nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu sa situacijom na Kosovu gdje su nekada živjeli Srbi, a onda su došli Albanci i protjerali ih.

U interpretaciji IN4S, Henks zaključuje da su krajem 20. vijeka na Srbe padale i NATO bombe, ali da oni i dalje ne žele da priznaju da je Kosovo samostalna država. Govore da je Kosovo Srbija, poput nekada Jevreja, koji su se na kraju ipak vratili u svoju zemlju, pa možda to bude slučaj i sa Srbima.

Podsjećajući čitaoce da je Tom Henks još 1988. godine primio pravoslavnu vjeru, portal u stvari nastoji da podupre vjerodostojnost njegovih izjava, kao i saosjećanje tog velikana holivudske kinematografije sa srpskim narodom.

Gotovo identična vijest objavljena je 17. i 18. februara 2013. godine na srpskim portalima Večernje novosti i Politika. Tada je kosovski portal Koha ditore prenio demanti Lesli Dart, Henksove publicistkinje iz Los Anđelesa, o bilo kakvim glumčevim izjavama u tom kontekstu.   

Pred kraj iste godine, 4. decembra, Telegraf  je prenio kako je i srpski javni servis (RTS) nasjeo na lažnu vijest, te da je ona ubrzo uklonjena sa naslovne strane portala pošto su navodno utvrdili da nije tačna.

DFC je istraživao spornu informaciju i došao do sljedećih podataka.

Prvo, na sajtu pomenute televizije E!, koja inače emituje rijaliti program porodice Kardašijan i kratke vijesti o životu poznatih holivudskih ličnosti, nema pomenute izjave Toma Henksa.

Drugo, do današnjeg dana na Guglu nema vijesti o navodnom snimanju filma o nastanku izraelske države u produkciji Stivena Spilberga. Čak ni na IMDb, planetarno poznatoj stranici o filmu, poznatim ličnostima, TV emisijama itd, nigdje u biografijama čuvenog režisera S. Spilberga ili glumca T. Henksa nema informacija da su ikada snimali film o nastanku izraelske države.

Treće, očigledno je da se sporna izjava Toma Henksa lansira iz godine u godinu, pa tako IN4S objavljuje 5. jula 2014. godine istu vijest, uz drugačiji naslov: Tom Henks: Kosovo će opet biti srpsko. Istu informaciju periodično objavljuju i drugi srpski portali (Informer, Srbija Danas, Nacionalist, Espreso, Pravda, Kurir…) samo sa različitim naslovima: Izjava poznatog glumca razbesnila Albance; Svetski poznati glumac ponovo ODUŠEVIO Srbe OVOM objavom!; TOM HENKS: Srbi će jednog dana vratiti Kosovo!

Brojni su primjeri, baš kao i slučaj koji smo analizirali, da lažne vijesti služe i kao populistički metod političke mobilizacije najširih slojeva naroda za podsticanje nacionalne ostrašćenosti. U tome značajnu ulogu imaju neprofesionalni mediji, bolje reći portparoli interesnih grupa, čiji je prevashodni zadatak fabrikovanje lažnih vijesti svakojakih sadržaja.

I drugi holivudski glumci protiv nezavisnosti Kosova

Da navedeni primjer nije jedinstven, potvrđuju vijesti iz 2008. sa sličnim sadržajima. Tada je Blic pisao o najavama holivudskih glumaca Džordža Klunija, Šeron Stoun, Ričarda Gira, Šona Konerija da će organizovati protest protiv otcijepljenja Kosova od Srbije. S druge strane, Foreign Policy je tada prenio da su pomenute zvijezde dematovale objavljene izjave.

Međutim, ni do danas srbijanski mediji nisu prenijeli demante, niti opovrgli informacije. Naprotiv, iz godine u godinu fabrikuju iste ili slične izjave, dodajući spisku holivudskih zvijezda Džoni Depa i Roberta de Nira, koji se navodno protive nezavisnosti Kosova.

Vijest sa fotografijom Cjenovnika iz neimenovanog lokala u Budvi sa skandalozno visokim cijenama bila je ovih dana u špici interesovanja brojnih regionalnih i domaćih portala.

Prema tvrdnjama portala Borba, oni su u posjed sporne informacije došli posredstvom sopstvenog izvora i to 18. jula, dok su se ostali dan kasnije (Srbija Danas, Alo, Blic, Montenegro Click, Volim Podgoricu i Standard) pozivali na društvene mreže .

Korisnici Tviter naloga, @edgewater707 i @FikoR87 objavili su identičnu fotografiju cjenovnika jednog lokala iz Budve, naziv takođe nisu naveli. Korisnik @edgewater707 je izrazio zaprepaštenje zbog vrtoglavo visokih cijena, komentarišući da su veće od luksuznog restorana u Majamiju, u kojem on radi. 

Uslijedili su neprimjereni i provokativni naslovi – Nije vam Budva Montekarlo, Neviđena bahatost!, E vala ste ga prećerali, Crnogorci odlijepili. Na taj način je dodatno naglašena  kritika na račun domaće turističke privrede, kao nastavak sveprisutne negativne kampanje s početka ljeta.

A šta je istina? ISTINA je da je riječ o fotografiji Cjenovnika room service Hotela Splendid, jednog od najekskluzivnijih ugostiteljskih objekata na crnogorskoj obali. Dakle, radi se o objektu kategorisanom sa pet zvijezdica a ne o neimenovanom lokalu iz Budve, te cijene ne bi trebalo da predstavljaju iznenađenje?!

Nama ostaje da se osvrnemo na još jednu u nizu lažnih objava, što potkrepljuje našu tvdnju o sve izraženijem neprofesionalizmu pojedinih portala koji sebe, nažalost, smatraju kredibilnim medijima.

S obzirom da su objave putem društvenih mreža i drugih naloga uglavnom stav ili utisak pojedinca o određenoj temi, to automatski ne znači i da su njihovi sudovi, ocjene, komentari objektivni, tačni. Štaviše, nerijetko su ostrašćeni, obojeni predrasudama, tendenciozni, uvredljivi, neprovjereni, netačni…

Uostalom, posljednju riječ o ovoj temi daće NTO i lokalne turističke organizacije na kraju sezone. Njihov posao je da objektivno sagledaju i valorizuju ovogodišnji prihod od turizma, tog za Crnu Goru itekako značajnog privrednog resursa.

Portal Borba objavio je 9. jula vijest da je preko 100 kilograma kokaina zaplijenjeno na brodu u čileanskom gradu Vinja del Mar, te da se na njemu nalazilo pet pomoraca crnogorskog porijekla.

Mnogi srpski i crnogorski portali: IN4S, RTS, B92, Blic, FOS Media, Mondo, Portal Analitika su bez utemeljenih tvrdnji prenijeli vijest da je preko 100 kilograma kokaina zaplijenjeno na brodu u čileanskom gradu Vinja del Mar, te da se na njemu nalazilo pet pomoraca crnogorskog porijekla koji se sa tim događajem dovode u vezu. Navodi se i da su svi stavljeni pod istragu i zadržani u kućnom pritvoru.

Svi portali koji su prenijeli sporni članak, povezali su ga sa nedavnom zaplijenom 18 tona kokaina u Filadelfiji, kada je uhapšen i osumnjičen dio posade porijeklom iz Crne Gore. Jedan od njih, portal Alo, je otišao još dalje, navodeći da su pronađeni dokazi koji govore o crnogorskim planovima za osvajanje SAD, pa se samo na osnovu tog navoda usuđujemo reći da glupost i laž zaista ne poznaju granice, te da je profesionalizam ustuknuo pred diletantizmom.

S druge strane, činjenica je da nijedan kredibilan međunarodni medijski, ni čileanski, izvor nije objavio vijest o pomenutom događaju. Jedina informacija vezana za šverc kokaina u Vinji del Mar objavljena je na portalu Soychile, 27. marta 2019. godine. Navedeno je da su četiri osobe, (tri muškarca i jedna žena) zadržani u pritvoru jer je kod njih pronađeno 195 doza kokainske paste. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na više od 2 miliona dolara.

Ključno pitanje je zašto vijest objavljenu na portalu Borba (a koju su prenijeli i neki domaći portali) nije propratio nijedan crnogorski medij sa nacionalnom frekvencijom, kao što su prethodno prenijeli informaciju o hapšenju dijela posade crnogorskog porijekla prilikom zaplijene u Filadelfiji? Logika profesionalne odgovornosti nas navodi na zaključak da je to zato što se opisani događaj nije desio!

Evidentno je da su neutemeljeno povezivanje različitih događaja i objavljivanje neargumentovanih sadržaja putem medija sve učestalije metode u funkciji podsticanja političke nestabilnosti. Tendenciozno predstavljanje crnogorskog naroda u negativnom kontekstu i potpirivanje već postojećih međunacionalnih napetosti posljedica su, između ostalog, takvog medijskog okvira.

Poslanička podrška lažnim vijestima

Dodatno je informaciju portala Borba podgrijao poslanik Demokratskog fronta, Nebojša Medojević, komentarom na Tviteru – Firma Đukanovica ne staje. Nema odmora dok traje obnova. Vođeni devizom, cilj opravdava sredstvo, politički blokovi se na razne načine koriste plasiranjem dezinformacija, čime one postaju opasno oružje.

Usljed naraslih tenzija na relaciji Podgorica-Beograd povodom Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, pojedini portali kao da se trude da, dovođenjem u zabludu svojih čitalaca, još više raspiruju netrpeljivost.

Učešću pripadnika Vojske Crne Gore na vježbama Immediate Response 2019 (IR19), održanim od 10. maja do 7. juna ove godine na teritoriji HRvatske, pojedini mediji su tendenciozno dali senzacionalističku notu. Tako su NATO vježbe, koje nemaju dodirnih tačaka sa aktuelnim događajima, iskorištene u svrhu dolivanja ulja na vatru.

VCG je več bila domaćin vježbe Adrion Livex 2011, a ove godine je domaćin kao članica NATO saveza.

Crna Gora je pljunula po Srbiji i Srbima na Kosovu! U onome što su njeni vojnici uradili nema ni traja čojstvu, piše 3. juna portal Espreso. Sljedećeg dana portal IN4S objavio je istu vijest uz djelimično dorađen tekst i izmjenjen naslov: Skandal: Montenegro vojnici na uniformama nose zastave tzv. Kosova i Albanije, a u danima koji su uslijedili u trku su se uključili portali Vidovdan i Nacionalist, uz slične naslove.

Evidentno je da je autoru teksta (zlo)namjerno promakla činjenica da postoji ustaljena praksa da zemlje članice NATO alijanse na međunarodnim vježbama nose obilježja drugih država učesnica te iste vježbe. Samim tim nema ničega skandaloznog niti senzacionalnog u toj informaciji.

Druga vježba, Adrion Livex 19 održana je od 18. do 28. jjuna u Luci BAr. Domaćin je bila Vojska Crne Gore a cilje vježbe bio je unapređenje saradnje i povećanje interoperatibilnosti između pomorskih snaga Adrion inicijative.

Tako su portali IN4S i Barski portal prisustvo brodova zemalja učesnica predstavili kao pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu i peticiju Mitropolije crnogorsko primorske protiv vladinog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Po njihovim navodima, indikativno je što NATO brodovi ostaju u Crnoj Gori baš do Vidovdana, 28. juna, do kada građani mogu potpisivati peticiju u hramovima širom zemlje.

Nije navedeno da je održavanje vježbe najavljeno 30. maja, odnosno 15 dana prije Trojčindanskog sabora i pokretanja pomenute inicijative. Bombastični  naslovi: Agresorski ratni brodovi u Baru do Vidovdana i Demonstracija sile: NATO brodovi u Luci Bar do Vidovdana tendenciozno plasirani sa naglašenom notom uzbunjivanja javnosti, poslužili su kao još jedno sredstvo održavanja tenzija između dvije zemlje.

DFC je istražio i došao do saznanja da je na objavljenoj fotografiji ranca sa ovogodišnje IR19 vježbe godine prikazan ranac hrvatske, a ne crnogorske vojske, kako se tendenciozno željelo predstaviti i izazvati bijes, prezir, netrpeljivost, mržnju čitalačke publike. Analizom dezena maskirne uniforme potvrđeno je da je  nesporno riječ o uniformama i rancu hrvatske vojske, jer je detalj koji preovladava zapravo reljef Republike Hrvatske.

Još jedna potvrda došla je sa adrese Instagram profila jednog od pripadnika hrvatske vojske, gdje je objavljena fotografija ranca, koji je pritom identičan onome sa sporne slike.

Jasno je da zaoštravanje crnogorsko srpskih odnosa dodatno podstiču i ta i slične objave, fokusirajući se na aktuelne crnogorske teme: presude dvojici Rusa u sudskom procesu državni udar, slanje oficira Vojske Crne Gore na proslavu Oluje i predstavljanje Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovjesti kao pokušaj otimačine imovine Sprske pravoslavne crkve.

Posljednjih godina, a naročito posljednjih   mjeseci,    svjedoci smo intenzivne negativne kampanje na srpskim portalima usmjerene ka urušavanju imidža Crne Gore kao poželjne turističke destinacije.

Srpski   i   prosrpski   orjentisani mediji ne propuštaju priliku da naglase sve slabosti turističke ponude na crnogorskom primorju. Širenjem panike i alarmantnim upozorenjima nastoje da prikažu loše stanje u državi, s ciljem destabilizacije domaće ekonomije, kroz urušavanje turizma.

Užasan prizor u Crnoj Gori: Srbi vam više neće dolaziti! Turisti masovno otkazuju aranžmane! Na najlepšoj plaži u Crnoj Gori se izlivaju fekalije! Opasna ajkula viđena u Jadranu! Zmije uplašile kupače u Buljarici i budvanskom Mogrenu.

Izdvojili smo samo neke od naslova kojima mediji poput portala: Espreso, Alo, Telegraf, Srbija danas, Informer šire negativnu kampanju. Naslove prati i niz fotografija sa prizorima otpada iz Sutomora, Budve itd, sa namjerom da sabotiraju turističku sezonu.

Međutim, prema riječima Maje Vukićević, PR menadžerke Montenegro Stars Hotel Group, većina objavljenih fotografija i tekstova se fabrikuje i reciklira godinama unazad.

Uprkos takvoj negativnoj kampanji, broj srpskih turista ne opada u odnosu na prethodne godine, kaže PR Nacionalne turističke organizacije, Aleksandra Maksimović. Sudeći po turističkom prometu koji se ostvaruje sa srpskog tržišta, očito je da negativne medijske kampanje ne utiču u značajnoj mjeri na prihode od turizma, zaključuje ona.



ĐORĐE STOJOVIĆ, 13-godišnji dječak iz crnogorskog naselja Martinići (opština Danilovgrad) je, spasivši život drugu koji se davio u rijeci Zeti, koja protiče kroz Danilovgrad u Crnoj Gori, pokazao izuzetnu humanost i hrabrost. Svi regionalni mediji prenijeli su vijest o tom podvigu. I zaista, gest dostojan poštovanja i medijskih objava.

Međutim, srpski portal Espreso ciljano manipulišući tom informacijom, 18. juna 2019. godine objavljuje tekst pod naslovom: ĐORĐE (13) JE HEROJ SRBIJE.

Iako je Đorđe na fotografiji u crnogorskoj narodnoj nošnji, naslovom se sugeriše da je on srpske nacionalnosti.

Aludirajući već u naslovu na nacionalnu pripadnost mladog heroja, Espreso portal na jeftin način nastoji privući pažnju čitalaca srpske nacionalnosti i time izazvati njihovu empatiju i nacionalni ponos.

S druge strane, upitno je da li portal Espreso tendencioznim naslovom potencijalno želi izazvati revolt crnogorskih čitalaca upoznatih sa činjenicama, jer je iz daljeg teksta vidljivo da je riječ o dječaku iz sela Martinići koje se nalazi u Crnoj Gori.

Da li je cilj plasiranja te lažne informacije što veći broj pregleda i/ili raspirivanje već naraslih tenzija i u srpskoj i u crnogorskoj javnosti. Šta god da je opasno je, a svakako je sramno da se taj veličanstven čin Đorđa Stojovića, vrijedan divljena, zloupotrebljava u dnevnopolitičke svrhe.

Dana 03. aprila, objavljen je članak na portalu borba.me pod naslovom „Dogovor Prištine i Podgorice: Tačijev tribunal sudiće i vojnicima iz Crne Gore!“, povodom navodnog dogovora između predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića i predsjednika Kosova, Hašima Tačija o izručenju crnogorskih pripadnika Vojske Jugoslavije koji su 1999. godine branili narod od NATO agresije.

Kako dalje saznaje ovaj portal iz nepoznatih izvora, navodno je riječ o spisku ljudi koji će biti dostavljen crnogorskim vlastima, nakon čega bi mogla da uslijede serije hapšenja i izručenja crnogorskih državljana.

Ovu vijest istog dana i u danima koji su uslijedili prenijela je već ustanovljena grupa portala poput alo.rs, espreso.rs, in4s.net, informer.rs, kurir.rs, novosti.rs, pravda.rs, skandalozno.rs, srbijadanas.rs, volimpodgoricu.me. I kao što to obično biva, ova vijest bila je aktuelna svega nekoliko dana, da na kraju ne bi bila ni demantovana ni provjerena, već potpuno zaboravljena.

Evo o čemu je zapravo riječ.

Misija EULEX Kosovo pokrenuta je još 2008. godine kao najveća civilna misija pod Zajedničkom bezbednosnom i odbrambenom politikom Evropske unije, koja radi pod okvirom Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a. Misija ima za cilj da pomogne kosovskim vlastima u uspostavljanju održivih i nezavisnih institucija vladavine prava, i to putem dva Stuba: Stuba za nadgledanje i Stuba za operativne poslove. Misija je prolongirana kroz više mandata, zaključno sa posljednjim koji je produžen do 14. juna 2020. godine.

Još u decembru 2018. godine, EULEX je odlučio da preda policijske, tužilačke i sudske predmete kosovskim vlastima. Riječ je o ukupno 495 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i 434 predmeta policije za ratne zločine, predmeta za nestala lica, sudskim predmetima na kojima je radio isključivo EULEX i više od 1,400 predmeta tužilaštva. Većina ovih predmeta vezana je za ratne zločine, organizovani kriminal, korupciju i druge teške zločine.

U skladu sa ovim, EULEX više neće imati tužioce i sudije u okviru pravosudnog sistema Kosova, ali će da nastavi da radi u saradnji sa kosovskim institucijama, gdje će da nadgleda dalje postupanje sa odabranim predmetima.

U Crnoj Gori, nijedan zvaničnik iz Ministarstva pravde ili iz neke druge institucije nije reagovao ili se oglašavao povodom ove vijesti.

Ono što može da se zaključi iz crnogorskog Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, objavljen u “Službenom listu CG”, br. 4/2008 i 36/2013, i to prema članu 10 jeste da „izručenje okrivljenih ili osuđenih traži se i vrši u skladu sa ovim zakonom, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno“. U istom Zakonu, u stavovima 1 i 2 člana 11, stoji da su „uslovi za izručenje po zamolnici države molilje: 1) da lice čije se izručenje traži nije crnogorski državljanin; i  2) da djelo zbog koga se traži izručenje nije učinjeno na teritoriji Crne Gore, protiv nje ili njenog državljanina“.

Dakle, da bi izručenje uopšte bilo moguće, mora da postoji neki međunarodni dokument, ugovor ili sporazum. Primjer dokumenta ovoga tipa imamo između Crne Gore i Republike Srbije – Zakon o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izručenju, objavljen u “Službenom listu CG – Međunarodni ugovori”, br. 4/2011 od 1.4.2011. godine, ili između Crne Gore i Republike Hrvatske – Zakon o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Hrvatske o izručenju, objavljen u “Službenom listu CG – Međunarodni ugovori”, br. 1/2011 od 10.1.2011. godine; dok dokument ovog tipa između Crne Gore i Republike Kosovo ne postoji.

Međutim, ako bi i postojao ovakav dokument, pretpostavljajući napravljen po uzoru na slična dokumenta potpisana sa Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom, izvršenje ne bi bilo moguće izvršiti prećutnim dogovorom između dva predsjednika, kako je portal borba.me navela, već za to postoje određeni kanali komunikacije, i to: putem Ministarstava pravde država ugovornica, diplomatskim putem jedino ako za to postoje opravdani razlozi i u hitnim slučajevima putem INTERPOL-a.

Što se tiče samog Kosova, nekadašnji šef misije EULEX-a, Bernd Borčardt naveo je u svojoj izjavi na zvaničnom sajtu eulex-kosovo.eu da većinu osumnjičenih za ratne zločine protiv kosovskih Albanaca na Kosovu čine kosovski Srbi ili Srbi koji imaju srpsko državljanstvo, ali koji nisu više na teritoriji Kosova. Stoga, pravosudni sistem Kosova (uključujući i EULEX) može da sprovede istragu protiv navodnih počinilaca krivičnog djela ratnog zločina, s tim da jedino ima jurizdikciju na teritoriji Kosova. Borčardt dalje navodi da se slična stvar odvija i u ostalim zemljama regiona, pa tako tužilac za ratne zločine sudi Srbima u Srbiji, bosanska Posebna komora za ratne zločine sudi Bosancima u Bosni, hrvatsko Tužilaštvo za ratne zločine sudi Hrvatima u Hrvatskoj.

U Crnoj Gori pak, prema podacima Trećeg periodičnog izvještaja Crne Gore Komitetu protiv torture iz maja 2018. godine, trenutno je u Crnoj Gori aktuelno pet predmeta formiranih „zbog krivičnih djela ratni zločini”. Četiri od pet predmeta koja se odnose na ratne zločine na teritoriji Kosova, Hrvatske i Bosne i Hercegovine su i dalje u izviđaju, dok je kod predmeta „Zmajević” suđenje u toku.

Vlada Zmajević se prema optužnici tereti da je ubio nekoliko pripadnika civilnog stanovništva albanske nacionalnosti 30. marta 1999. godine u selu Žegra na Kosovu, i to kao vojnik dobrovoljac Vojske Jugoslavije. Zmajević je uhapšen 2016. godine, a slučaj protiv njega otvoren je u septembru 2017. godine.

Najzad, vraćajući se na članak borba.me i na iznesene podatke u ovom tekstu, evidentno je da za sada neće biti nikakvih izručenja tribunalu na Kosovu po pitanju ratnih zločina tokom 1999. godine, ali je isto tako evidentna namjera koja ovakvim pisanjima i izvještavanjima medija želi da se postigne – panika i strah u javnosti, uz akcenat na nemoć građanina da utiče na bilo kakve odluke koje se navodno donose iza zatvorenih vrata.  

Portal in4s.net objavio je 19. aprila priču o šleperu koji se prevrnuo na izlazu iz Mojkovca u pravcu Pljevalja, blizu mosta na Đurđevića Tari, ističući da se radi o šleperu koji je navodno prevozio nelegalno proizvedene cigarete u fabrici u Mojkovcu, pozivajući se na javnosti nepoznate izvore iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ispod članka pod naslovom “Prevrnuo se šleper sa nelegalnim cigaretama iz Mojkovca?” uslijedila je i mutna slika prevrnutog šlepera iz kojeg se vidi da je ispala roba koja se prevozila. Naveli su da se roba navodno skupljala par sati, a da se Veselin Veljović, direktor policije,  pobrinuo da cijelu stvar sakrije od očiju javnosti.

Budući da je samo ovaj portal prenio ovu vijest, a da ista nije odjeknula u medijima narednih dana, odlučili smo da ispitamo njenu vjerodostojnost.

Naime, analizom slike, ustanovili smo da nije riječ o cigaretama, već o gajbama sa pomorandžama.

Pomenuta slika je preuzeta sa portala (radiosarajevo.ba, telegraf.rs) koji su objavili vijest u novembru 2017. godine u potpuno drugom kontekstu. Zapravo, radilo se o šleperu koji se prevrnuo kod Niša, a koji je prevozio legalno proizvedene pomorandže iz Grčke za Bosnu i Hercegovinu. Iako je trend širanje dezinformacija i propagande u medijima veoma prisutan, nije isključen ni trend širenja lažnih vijesti, kao što možemo vidjeti na ovom primjeru. Prikazivanje ovakvih sadržaja ima za cilj konstantno obmanjivanje javnosti znajući koliko je danas teško razaznati šta je lažna vijest a šta ne, i da se uglavnom niko neće baviti istraživanjem već će na prvo i vjerovato posljednje čitanje te vijesti povjerovati u plasirani sadržaj.